Na jučerašnjem potpisivanju ugovora o nabavi vojne opreme, od prisutnih 27 domaćih proizvođača među najzvučnijim imenima bili su Alojzije Šestan i Željko Pavlin, čelni ljudi hrvatskih izvoznih perjanica, tvrtki „Šestan-Busch“ i „HS Produkt“. Iako ih se najčešće može čuti u dobrim vijestima o poslovanju njihovih tvrtki, uglavnom u inozemstvu, obojica dijele iste muke i probleme kao i ostali poduzetnici u RH.
Tako su obojica apelirala na druga ministarstva i državna tijela da se ugledaju u Ministarstvo obrane i aktivno podupru nabavu hrvatskih proizvoda od hrvatskih proizvođača. Istodobno, pozvali su i druge gospodarske grane da se ugledaju na domaće vojne proizvođače, te da proizvode u Hrvatskoj, s hrvatskim idejama, hrvatskim razvojem i hrvatskim dizajnom. Pritom, smatra Alojzije Šestan, država bi trebala povući još neke poteze kako bi i oni uspješni postali još uspješniji:
„U svakom slučaju, država nam može pomoći višestruko – potpisivanjem ovakvih ugovora za sve proizvođače, smanjenjem poreznih nameta – imamo preko 500 parafiskalnih nameta, smanjenjem poreza i doprinosa – to je sve generator i budućeg rasta i većeg razvoja.“
Država bi, za početak, trebala pojednostavniti procedure i birokratska natezanja, smatra Željko Pavlin:
„Mi smo danas u situaciji gdje tržište vam traži da proširite proizvodnju unutar 6 mjeseci, maksimalno godinu dana. A tkogod je u Hrvatskoj pokušao nešto napraviti u tom roku zna da je to nemoguće, tržište ne čeka. Znači u tom smislu bi se regulativa trebala pojednostaviti. Trebalo bi se pojednostaviti i, ako hoćete, i pravosuđe – da donosi odluku puno brže u slučaju bilo kakvih sporova, a i sama država ovakvom kupovinom, ono što je g. Šestan rekao, a ne samo Ministarstvo obrane nego i ostala ministarstva koja ovise o proračunu RH, jer taj proračun punimo svi mi proizvođači ne samo vojne namjene, ali i dobrim dijelom i vojne namjene… da oni doista apeliraju, gdje god mogu, na kupovinu domaćih proizvoda. Takva je praksa u svijetu, takva je praksa na zapadu, ne vidim zašto bi tu Hrvatska trebala biti nekakav izuzetak.“
Država i vojna industrija
Sa snažnom potporom hrvatske države, i izvoz je donekle lakši, a domaći proizvođači gledaju se u drugačijem svjetlu. MORH je to prepoznao, kaže Šestan za portal Obris.org, pa hrvatska vojna proizvodnja s Krešimirovog trga dobiva prilično jak vjetar u leđa:
„Ja mogu govoriti iz rakursa tvrtke Šestan-Busch. Mi se ovom proizvodnjom bavimo preko 20 godina, 20 godina surađujemo i konzultiramo sve moguće stručnjake naše vojske. U tih 20 godina zaista nam oni pomažu puno – kod preuzimanja roba, kod savjeta, kod planiranja, izrada raznih standarda. Evo mi sada, tvrtka Šestan-Busch, prva od naše vojske, odnosno svih proizvođača, uvađa AQAP („Allied Quality Assurance Publications“). AQAP je certifikat NATO, to je kao u civilnom programu ISO 9000. Znači, bez naše vojske, bez suradnje vojske, mi vojnu industriju ne bi imali, ne bi došli na ovaj stupanj koji jesmo. Želim reći da je prošle godine hrvatska vojna industrija zauzela 26. mjesto na svijetu po izvozu. To je fantastičan rezultat. Kada bi sve ostale industrije u Hrvatskoj imale ovakav rezultat kao što ima hrvatska vojna industrija, a uz suradnju s našom vojskom, definitivno bi hrvatski rast bio puno veći.“
I Pavlin je zadovoljan podrškom i pomoći koju HS Produkt ima od Ministarstva obrane i Oružanih snaga. To je bilo jasno i u izjavi za portal Obris.org:
„Mi svi imamo neke okvirne ugovore o suradnji s Ministarstvo obrane, gdje postoje komisije koje se formiraju za proizvod, koje nam svojim znanjem i sugestijama pomažu koliko mogu, ali mislim da je još i veća i značajnija stvar to što mi, nakon što naši proizvodi uđu u uporabu u OS, što mi dobijemo nakon godinu-dvije-tri podatke kako se to pokazalo, u realnim uvjetima… što gen. Šundov veli, u misijama, u realnim uvjetima, u blatu, na kiši, što nam vrlo dobro može biti putokaz da znamo, eventualno ako trebamo nešto popraviti, kako da popravimo.“
Kakve su perspektive?
Ove se godine ugovor o nabavi vojne opreme potpisivao čak 3 mjeseca kasnije nego inače. Nekim proizvođačima vojne opreme takvo je kašnjenje utjecalo na planiranje proizvodnje u ovoj godini, no ne i HS Produktu:
„Nama nije nešto posebno utjecalo jer kao prvo HS 90-95% svoje proizvodnje izvozi, tako da ovakvi ugovori nama značajno ne utječu na naš plan. Ali moramo reći da je Ministarstvo obrane, vi vidite samo završni čin – a to je potpis ugovora, pregovori oko nekakvih količina i najave količine su počele znatno prije nego što se donese državni proračun i daleko prije nego što je potpisan ovaj ugovor. U tom smislu smo imali najave i svi proizvođači su mogli otprilike planirati i količine i rokove isporuke puno prije nego što je potpisan ugovor.“
Šestan-Buschova ‘anti-riot’ kaciga
Iako Šestan-Busch već dugo oprema Oružane snage RH svojim kacigama, hrvatski će vojnici, na temelju jučer potpisanog ugovora i nedavno izmijenjenog Zakona o obrani, dobiti kacigu kakvu do sada još nisu nosili.
„Prvi puta za Ministarstvo obrane mi sada isporučujemo ‘anti-riot’ kacigu. Naime, vi znate da se Ministarstvo obrane uključuje na granicu s izbjeglicama. Ova kaciga ovdje, plava, to je ta koju sada novo radimo, radimo za talijansku policiju, sad ćemo isporučiti za našu vojsku, za potrebe tih jedinica,“
najavio je Šestan, dodajući kako je to „kaciga za javni red i mir, kakvu inače nose policije i vojne policije“. Pogleda li se u ovogodišnji Plan nabave, u njemu je zaista isplanirana nabava intervencijskih kaciga za vojnu policiju. Bazični model košta oko 250 eura (oko 1.878 kuna, po tečaju od 7,5125 kuna za 1 euro), a MORH je za njihovu kupovinu rezervirao 60.000 kuna – pribavljajući, dakle, maksimalno 30 primjeraka ove specijalizirane opreme.
Dio jučerašnjih potpisnika ugovora s Ministarstvom obrane proizvodi isključivo za hrvatske potrebe, pa čak i isključivo za Hrvatsku vojsku. Kod Šestan-Buscha to nije slučaj, dapače – bez obzira na već uhodane poslove s MORH-om, čak 98% proizvodnje iz Preloga završi van granica Hrvatske:
„Mi smo do sada proizveli i prodali u svijet preko milijun i 600 tisuća kaciga. Proizvodimo ih negdje oko 700 komada na dan. Prije 20 godina mi smo proizveli 3.000 na godinu, sad ih radimo 3.000 na jedan tjedan, i prije. Izvozimo u preko 60 zemalja svijeta, od arapskih zemalja, od Južne Amerike, od Afrike, praktično na svim kontinentima smo prisutni.“
Kada se isti takav ugovor potpisivao prošle godine, Alojzije Šestan se pohvalio da mu je godina ranije, 2014. dakle, bila rekordna po prodaji i izvozu. Da li je prošle godine potučen taj rekord?
„Nije potučen rekord u 2015. Mi smo 2014. zaista imali fantastičan izvoz, imali smo veliku proizvodnju, a tome je bio utjecaj veliki tenderi koji su bili u svijetu. Prošle godine je bio nešto manji rezultat, ove godine se nadamo da ćemo ponoviti prošlogodišnji. Ako ćemo ga ponoviti to će biti velika, velika stvar što se nas tiče. Opći je trend da se u svijetu osjeća pad nabave takvih roba, ali to su vam kod nas ciklusi. Uvijek se ti ciklusi kreću jedna godina izvrsna, druga je malo slabija. Pa se nadamo da će doći sljedeća koja će ipak biti bolja.“
VHS-2 na iračkom ratištu
U HS Produktu sasvim drugačiji rezultati – 2015. im je, kaže Pavlin, bila najbolja do sada, iako su i 2014. i 2013. godine izvezli pušaka i pištolja u vrijednosti većoj od 100 milijuna dolara. Karlovčanci su ostvarili dobru suradnju s Irakom, tamošnjim Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutarnjih poslova, a s obzirom na zadovoljne komentare koji pristižu iz nekadašnje Sadamove zemlje, Pavlin očekuje tijekom ove godine potpisivanje novih ugovora s iračkim vlastima. Još 2014. sklopljen je novi posao s Tunisom, koji je ne samo nastavljen nego i povećan tijekom prošle godine. Zato se Pavlin nada da će preko tog posla ući i na neka nova tržišta u ovoj godini:
„Ove godine će možda težište izvoza biti u SAD, a i u tijeku smo ili pred završetkom u ispitivanju nekoliko zemalja, prvenstveno govorimo o Bliskom i Dalekom istoku, gdje smo uspjeli ući da li s pištoljima, da li s puškama, i u policiji i vojska raznih tih zemalja, i očekujemo da sada te neke predradnje koje smo obavljali u zadnjih godinu-dvije godine dana kapitaliziramo i s nešto većim ugovorima, tako da su naša očekivanja kako za ovu a još možda i više godina vrlo optimistična, odnosno očekujemo, pogotovo što se tiče puške, da ćemo u 2016. i 2017. godini ostvariti i veći izvoz nego što smo imali do sada.“
Kako bi ova godina bila bolja, i Šestan planira osvajanje novih tržišta:
„Nama je ove godine udar na Afriku, na Južnu Ameriku, željeli bi ući u zemlje kao što su – velike su to zemlje – Malezija, Indonezija, znači zemlje tigrova. Nadamo se uspjehu“.
Indonezijsko izaslanstvo sa zamjenikom ministra obrane Tomislavom Ivićem i direktorom Agencije Alan Ivicom Nekićem
Upravo jučer, Ministarstvo obrane, a potom i Hrvatski sabor, posjetilo je izaslanstvo Odbora za obranu, vanjske poslove i informiranje Parlamenta Republike Indonezije. Delegacija se u MORH-u iz prve ruke, od predstavnika Agencije Alan mogla upoznati s mogućnostima hrvatske vojne industrije, a ponešto im je o tome rekao i predsjednik Sabora Željko Reiner:
„Obrambena industrija u Hrvatskoj bilježi rast i visoku razinu inovativnosti proizvoda. Vojna oprema koju proizvode hrvatske tvrtke konkurentna je i prepoznata na svjetskome tržištu.“
O konkurentnosti govori i podatak da je HS Produktova puška VHS-2 ušla u finalni krug natječaja za izbor nove jurišne puške francuske vojske. Iako zbog uvjeta natječaja Pavlin ne može govoriti o detaljima, potvrđuje da je VHS-2 još uvijek ozbiljan konkurent, pa se nada da će uskoro biti i nekih konkretnijih vijesti:
„To prvenstveno ovisi o francuskom Ministarstvu obrane, ali do kraja godine, prema onome što mi znamo, bi moglo biti nekih rezultata.“
Paralelno s utrkom za nove poslove, „Šestan-Busch“ u Prelogu investira u dva nova objekta – jedan je pogon za reciklažu starih kaciga i prsluka, a drugi je milijun eura vrijedan laboratorij. S njime Alojzije Šestan ima velike planove:
„Nama je laboratorij gotov, još nam jedino nedostaje malo, par, par samo nekih naprava i želimo ga ove godine akreditirati da to bude eksterni laboratorij za ispitivanje bojevih sustava i za vojsku i za policiju, i za ostale korisnike.“
