Prije nego što su danas u podne uvaženi saborski zastupnici okončali jesenski dio zasjedanja Sabora i otišli na, po njima – zasluženi zimski odmor u trajanju od mjesec dana, na brzinu su i bez mnogo buke izglasali predložene vanjske članove saborskih odbora. Ruke su se po kratkom postupku dizale za nove članove 21 radnog tijela, dok su imenovanja u 22. odbor – onaj za ljudska prava i nacionalne manjine, ipak prošla s ponešto rasprave.
Jedino su imenovanja u Odbor za ljudska prava unijele živost u automatizirano dizanje ruku
Kao što smo već pisali, u to je tijelo predložena donedavna HSS-ova zastupnica Marijana Petir. Istini za volju, Petir nije predložena od strane svoje stranke (jer se barem to, prema kriterijima za izbor vanjskih članova – ne smije), već od strane Hrvatske biskupske konferencije. Time je zadovoljena forma – naime, u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina birala su se ukupno 4 vanjska člana, od toga 2 predstavnika vjerskih zajednica (pri čemu je jedan nužno iz redova Katoličke crkve) i 2 iz redova nacionalnih manjina. Tako su u odbor imenovani Marijana Petir (predlagatelj HBK) i Željko Mraz (na prijedlog vjerskih zajednica: Srpska pravoslavna crkva u RH, Mešihat Islamske zajednice u RH, Židovska općina Zagreb, Evangelička crkva u RH, Makedonska pravoslavna crkva u RH; Evanđeoska pentekostna crkva u RH, Kršćanska adventistička crkva u RH, Protestantsko evanđeosko vijeće, Savez baptističkih crkava u RH). Redove manjina predstavljaju Nura Ismailovski i Ana Mandac – obje temeljem osobne kandidature. Dok se za Ismailovski može utvrditi da je riječ o pripadnici romske manjine, a usput i gradskoj zastupnici SDP-a, za Anu Mandac nema takvih podataka.
Već je na Odboru za izbor i imenovanja Nada Turina Đurić (prva s lijeva) imala promjedbu na kandidate
Već na sjednici Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, održanoj u srijedu, 12. prosinca, postavilo se pitanje predstavnika romske manjine. HNS-ova članica Odbora, Nada Turina-Đurić, primijetila je da bi imenovanjem vanjskog člana Odbora za ljudska prava iz redova romske manjine taj Odbor zapravo imao dva predstavnika te manjine. U njemu, naime, već sjedi na izborima izabrani saborski zastupnik Veljko Kajtazi, kao zastupnik 12 manjina (ukrajinske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, ukrajinske, turske, vlaške i židovske), a jednoj od njih – romskoj – i sam pripada. Turina-Đurić napomenula je da je prvotni dogovor bio da se za vanjskog člana izabere pripadnica jedne druge manjine, one njemačke – Renata Trischler, kandidatkinja Volonterskog centra Osijek, uz potporu Centra za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć, Vukovar; Organizacije za građanske inicijative; Europski dom Vukovar; Agencija lokalne demokracije; DG Njemačka zajednica – Zemaljska udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek; Albert – Udruga građana za tranziciju, Osijek; Udruženja “Baranja”. I HDSSB-ovcu Dinku Buriću taj se prijedlog činio razumnim, ne vidjevši razloga zbog kojeg bi romska manjina morala imati dva predstavnika u Odboru za ljudska prava. Pokušaj rasprave o toj temi odbio je predsjednik Odbora za izbor i imenovanja, Šime Lučin, uz napomenu kako je bilo dovoljno vremena da se o svim prijedlozima razmisli i dogovori na Klubovima zastupnika, i ne može se sad ispočetka o toj temi.
Goran Beus Richemberg - sve mu je OK, osim Odbora za ljudska prava
Isto pitanje na jutrošnjoj saborskoj sjednici postavio je HNS-ov Goran Beus Richemberg, koji je kao jedini od svih danas prisutnih zastupnika imao primjedbu prilikom izbora vanjskih članova odbora. Napominjući da nema problem s ostalih 100-tinjak kandidata, već samo s kandidatima za Odbor za ljudska prava, Beus je izdvojio 3 problema: (1) kandidate koji se sami predlažu, dok istovremeno ima kandidata s vrlo relevantnim preporukama, naročito udruga za razvoj civilnog društva, (2) sudjelovanje 2 pripadnika iste nacionalne manjine u situaciji kada ne mogu sve nacionalne manjine biti zastupljene u Saboru te u Odboru za ljudska prava i nacionalne manjine, i (3) predlaganje osoba protiv kojih je hrvatska javnost.
„Nije naš cilj, i ne smije nam biti standard, da iritiramo zainteresiranu javnost, osobito onu koja se bavi ljudskim i manjinskim pravima nego, ako je moguće, da kroz imenovanje vanjskih članova odbora pomognemo da taj odbor bude što je moguće više kompetentan. Ali ne mogu prihvatiti, oprostite mi unaprijed, meni savjest ne dozvoljava glasovati za osobu koju su udruge civilnog društva proglasile „homofobom desetljeća“. Ne mogu prihvatiti imenovanje osobe koja je u prošlome mandatu vrlo otvoreno opstruirala rješenje jedne velike nepravde, povrat imovine zemljišnim zajednicama, koju su otele vlasti ’47. godine, i ne mogu prihvatiti glasovati za prijedlog, za osobu koja je jedina 2008. godine u ovom visokom domu glasovala protiv unapređenja, odnosno izmjena i dopuna zakona o suzbijanju diskriminacije koji je predložila tadašnja Vlada naše kolegice, gđe Jadranke Kosor.“
Na kraju izlaganja, Beus je apelirao na Odbor za izbor i imenovanja da se ponovi javni poziv za kandidate za Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Branko Hrg, predsjednik HSS-a i saborski zastupnik
Iako Beus nije spominjao konkretna imena u svoja 3 problema, svima u sabornici bilo je jasno da govori redom o Ani Mandac, Nuri Ismailovski i Marijani Petir. Ovu posljednju u zaštitu je uzeo njen stranački predsjednik, HSS-ovac Branko Hrg, uz obranu kako se „nije mislio javljati po ovim točkama“ (a očito ni po većini drugih na saborskom dnevnom redu). „Pustimo sada stranke, pustimo što tko govori“, rekao je Hrg, dodajući: „Ovdje nitko nije predlagao u ime stranke, ovdje se radi o prijedlogu Hrvatske biskupske konferencije.“ I zato, Bogu budi hvala, ne bi trebalo raspravljati o liku i djelu Marijane Petir kao buduće zaštitnice ljudskih prava!
Dinko Burić: "Ovo je jedno brljavljenje!"
Raspravi se potom pridružio i drugi zastupnik manjine, Nedžad Hodžić, podržavanjem Beusa u stavu da je loša praksa u Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina imati 2 predstavnika iste manjine, pogotovo s obzirom na to da je bilo i drugih prijedloga. Izjasnio se da će glasati protiv ovih prijedloga.
Šlag na kraju bio je HDSSB-ovac Dinko Burić, „potkurivši“ i Hodžića i Beusa da se s nečim ne slažu, ali nemaju vlastiti prijedlog.
„Protiv kojeg imena ste, i koji prijedlog želite?! (…) Na kraju krajeva, procedura oko izbora vanjskih članova svih odbora je trajala 4 tjedna, ili 8 tjedana. Svi Klubovi su imali vremena, i mislim da su svi prijedlozi usuglašeni. Ja sam, čak evo moram priznati, neugodno iznenađen što unutar vladajuće većine se niste uspjeli dogovoriti. I nemojte obezvrjeđivati prijedloge ni osobne kandidature, a osobito ne prijedloge koji dolaze u ime HBK. (….) Vodili ste dvije rasprave, umjesto da ste se dogovorili unutar vladajuće koalicije o svakom imenu. I na kraju je ispao problem samo unutar kvote vladajućih, a oporba se jednostavno dogovorila i ispoštovala. Mislim da je ovo brljavljenje jedno, nije to baš dobro. Nije dobra poruka!“
I tu raspravi bijaše kraj.
U netom provedenom glasanju za vanjske članove Odbora za ljudska prava, rezultat je ispao sljedeći: 89 ZA, 22 PROTIV i 6 SUZDRŽANIH. To je jedini prijedlog imenovanja vanjskih članova koji nije bio izglasan jednoglasno, a da tome bude tako pobrinuo se dio zastupnika HNS-a i zastupnika nacionalnih manjina, laburisti i poneki član SDP-a. Zastupnici su potom na brzaka odradili još par točki dnevnoga reda, i u podne se uputili na navodno zaslužene zimske praznike.
