Za razliku od prošlogodišnje, aktualna se ljetna sezona pokazuje temeljito različitom u resoru obrane RH. Kao prvo, manje je tragična, za razliku od prošle godine – kada je prvo 10. srpnja po tko zna koji put došlo do eksplozije na prostoru bivšeg vojnog skladišta Pađane (pri čemu je tragično stradao pirotehničar Odžak), da bi onda 14. kolovoza na Gašincima smrtno stradao i dragovoljni ročnik Marko Zalović. U međuvremenu, trajala je iznimno aktivna protupožarna sezona – gdje se gasilo širom Hrvatske, povremeno po tom poslu letjelo i iznad BiH, dok je skoro došlo i do pružanja protupožarne pomoći susjednoj Sloveniji. Već tada smo zapazili izuzetnu bliskost te kvalitetnu suradnju hrvatskog i slovenskog ministra obrane.
Do sada je ovogodišnje ljeto prvenstveno prošlo u sjeni Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Iako srećom nije bilo ni mrtvih, ali ni ozlijeđenih pri padu zrakoplova MiG-21 kod Velike Gorice 5. kolovoza, u nizu se navrata tu krenulo brzopotezno raspravljati o opstanku (ali ne i o smislu HRZ-a), dok je gašenje požara pomalo palo u drugi plan. Jednako je tako “u zaleđu” završila i međunarodna obrambena suradnja – koju gotovo da su u medijskome prostoru Lijepe naše zasjenile rasprave o tome da li ministar Ante Kotromanović smije, ili ipak ne smije izvanrednu press konferenciju na Zemuniku 6. kolovoza voditi u “japankama” (o čemu je MORH za tportal čak otposlao i službeno priopćenje 7. kolovoza). S druge strane, u isto to doba pada i jedan drugi događaj – o kojem službeno u Hrvatskoj nismo čuli ništa, a bilo bi zanimljivo da jesmo.
Naime, kako donose službene internetske stranice Ministarstva obrane Republike Slovenije:
Neformalna obrambeno-politička trilaterala
“Na poziv ministra obrane Republike Hrvatske večeras, 11. kolovoza, u Dalmaciji na neformalnom trilateralnom susretu okupili su se ministri obrane Republike Hrvatske Ante Kotromanović, ministar obrane Slovačke Republike Martin Glváč i ministar obrane Republike Slovenije Roman Jakič. Ministri su prije svega razgovarali o pripremama za nadolazeći NATO summit u Walesu, te o jačanju obrambene suradnje u široj regiji“.
Zlu ne trebalo, ovaj je susret završio ovjekovječen i fotografski – jednako kao što je ostao zabilježen i susret koji su Kotromanović, te načelnik GS OS RH Drago Lovrić odradili u četvrtak, 14. kolovoza 2014. godine, kada su u kompleksu MORH-a ugostili izaslanstvo Zastupničkog doma američkog Kongresa i Harolda Rogersa (predsjedavajućeg Kongresnog odbora za raspodjelu saveznih financijskih sredstava – House Appropriations Committee).
Pri svemu tome ispada da je Ante Kotromanović ujedno i jedan od rijetkih ministara Vlade RH koji je deklarirani period kolektivnog godišnjeg odmora Vlade RH (od 31. srpnja do danas, 18. kolovoza, ili uže gledano, od ponedjeljka 4. do nedjelje 17. kolovoza ove godine) proveo radno u punome smislu riječi. Čisto za primjer suprotne prakse, spomenimo da je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) od početka kolovoza diplomatski kalendar posve prazan, jednako kao što je od početka kolovoza prestalo i osvježavanje službenih stranica Ministarstva svježim materijalima – dok resornoj ministrici nema ni traga ni glasa.
A kako to izostajanje s radnih dužnosti izgleda u praksi – najbolje je ilustrirao primjer izvanrednog sastanka EU ministara vanjskih poslova, kojeg je visoka povjerenica Catherine Ashton sazvala za prošli petak, 15. kolovoza. Dok se prošloga tjedna još nagađalo da bi ministrica Vesna Pusić ondje mogla biti prisutna – praksa je demantirala optimiste. Naime, Hrvatska je na tome skupu bila tek simbolično – od ukupnih 28 članica EU, njih 24 su na tom sastanku u Bruxellesu predstavljali ministri. Još su dvije države (Slovačka i Slovenija) bile predstavljene državnim tajnicima za Europu, a tek su dvije države – Cipar i Hrvatska – bila predstavljene na najnižoj razini, tek od svojih stalnih predstavnika pri EU (diplomat Mato Škrabalo). Na ovu ljetnu priču nadovezalo se očitovanje MVEP-a medijima: “Hrvatsku je zastupao stalni predstavnik jer i on može predstavljati državu“, uz navode da ti dužnosnici i inače ponekad zamijene ministre, kad su ovi spriječeni ili kad moraju ranije otići sa sastanka. Dok je nedvojbena činjenica da smo poslali onoga koga smo mogli i htjeli – pri tome, ujedno nije pojašnjeno ni kojim su to poslovima ministrica i njen zamjenik bili spriječeni (da podsjetimo ponovo – diplomatski kalendar na internetskim stranicama ministarstva je PRAZAN!), kao što nije podrobnije razložena ni okolnost da se zbog ranijeg odlaska sa sastanka može zamijeniti tek onoga koji je na spomenuti sastanak ipak u nekome trenutku i došao.
Sve ovo jasno pokazuje još jednom da praksa rada i odnosa s hrvatskom javnošću nije ista u svim resorima državne vlasti Republike Hrvatske. Jednako kao što nisu isti potezi štednje, pristup proračunskim sredstvima, a niti transparentnost njihovog trošenja i rada općenito. I sve to za iste plaće, na usporedivim radnim mjestima, te u istoj Vladi!
