Prije nego će otići na dvotjedni godišnji odmor, članovi Vlade RH odradili su jučer svoju posljednju pred-ljetnu sjednicu, 178. po redu. Na njoj su među ostalim brzopotezno izglasali i Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane, koja je već prije nekog vremena u MORH-u uzrokovala pakiranja i preseljenja. Izmjene su na prvi pogled uglavnom kozmetičke, što je pomalo zbunjeno na Vladinoj sjednici ustanovio i ministar obrane Ante Kotromanović:
„Dakle, ovdje se radi o određenim izmjenama i dopunama koje se odnose na određene ustrojstvene cjeline Ministarstva obrane – nešto ćemo prebaciti iz MORH-a na nižu razinu, recimo to je IROS. Mislimo također isto riješit se poslova ugostiteljstva, odnosno uslužnih djelatnosti iz Službe za gospodarenje nekretninama koje još traje od 2005. godine, a za to više nemamo ni zakonsko uporište. I tako… Određene promjene koje nisu sada nešto posebno“.
Najveći dio promjena odnosi se na Glavno tajništvo, Upravu za ljudske resurse, Upravu za materijalne resurse i Upravu za proračun, financije i informacijske sustave.
Kao prvo, tu je sitna razlika „nastavljanja s radom do izdvajanja u novi organizacijski oblik“ i „prestanka rada“, što su dva pojma temeljito različitoga značenja, za koja kao da si je netko zamislio da su sinonimi. Prvo je tu ministar spomenuo IROS, odnosno Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava (tijelo koje već neko vrijeme praktično da ne postoji na papiru, a ipak egzistira u stvarnosti) – za kojeg se u prijelaznim odredbama novog ustroja Ministarstva kaže da nastavlja s radom u skladu s dosadašnjim (starim) ustrojstvom sve do svog „izdvajanja iz Ministarstva obrane u novi organizacijski oblik“. No, malo dalje – u istom ovom dokumentu – piše da IROS prestaje s radom već stupanjem na snagu ove nove izmijenjene uredbe, jer jedan dio njegovih poslova preuzima u svoju nadležnost Hrvatsko vojno učilište (HVU). U prijelaznim odredbama također piše da „dio poslova koji se odnose na Službu za gospodarenje nekretninama ostaje i dalje u funkciji za potrebe Ministarstva obrane do njihova preostalog organizacijskog izdvajanja iz Ministarstva obrane”. Međutim, pojedine djelatnosti Službe za gospodarenje nekretninama iz Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane (NN 70/2001), koje se odnose na poslove uslužnih djelatnosti i koje nisu bile obuhvaćene izdvajanjem u trgovačko društvo Pleter-usluge d.o.o., prestaju s radom 1. prosinca 2014. Ministarstvo obrane godišnje troši oko 120 milijuna kuna na sekundarne djelatnosti, od čega Trgovačkom društvu Pleter d.o.o. ide najveći dio, oko 90 milijuna kuna. Unatoč naizgled velikoj cifri, u Ministarstvu obrane tvrde da su izdvajanjem ovih djelatnosti iz MORH-a uštedjeli preko 30 posto.
Kao drugo, novost je i da se ovim izmjenama ustroja specificira Vojni ordinarijat u RH, kao i to da vojni ordinarij u RH i ministar obrane, među ostalim, „dogovaraju i usvajaju proračun Vojnog ordinarijata u RH kao dijela Financijskog plana Ministarstva”. Osim toga, propisano je da se vojni ordinarij i ministar obrane „sastaju redovito 3 puta godišnje, te uvijek kada to zbog potrebe zatraže vojni ordinarij u RH, odnosno ministar obrane” – tako da možda štogod na tim sastancima onda i dogovore.
Kao treće, novost predstavlja i to da se po novome izdvaja Viši vojnostegovni sud iz okvira Službe za upravne poslove, te se uspostavlja kao zasebna ustrojstvena cjelina Glavnog tajništva MORH-a. Služba za opće pravne poslove dobiva novi Odjel za međunarodno-pravne poslove, koji „obavlja poslove u vezi izrade međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja obrane, izrade protokola o suradnji s ministarstvima obrane drugih zemalja, pripreme zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora, praćenja međunarodnih ugovora iz područja obrane i međunarodnog prava, izrade izvješća i obavljanja analitičkih poslova“. Pri Službi za građansko-pravne poslove posebno se ustrojava Odjel za radne sporove, za zastupanje i zaštitu interesa RH u radnim sporovima i suradnju u poslovima pri sklapanju nagodbi za djelatnike Ministarstva obrane i OS RH. Dosadašnji Odjel za obrambene pripreme (pri Službi za obrambeno planiranje) postaje Odjel za potporu kriznom upravljanju. Pri Službi za bilateralnu obrambenu suradnju ustrojavaju se novi, ili barem detaljnije definirani odjeli pomalo čudnoga rasporeda nadležnosti – Odjel za europsku bilateralnu suradnju i Sjevernu i Južnu Ameriku, te Odjel za Jugoistočnu Europu i izvaneuropsku bilateralnu suradnju.
Kao četvrto, pri Službi za opremanje i modernizaciju dosadašnji Odjel za ubojna sredstva postaje Odjel ubojnih i radiološko-biološko-kemijskih sredstava, te se ustrojava novi Odjel za nevojna i opća sredstva te dozvole. Služba za potporu opremanju i modernizaciji doživjet će veću promjenu u svom ustroju, jer će umjesto dosadašnja 4 odjela ubuduće imati 3, i to: (1) Odjel za opće poslove i praćenje realizacije planova, (2) Odjel za razvoj politike opremanja i modernizacije, i (3) Odjel za intendantska sredstva i usluge. Pritom, Odjel za razvoj politike opremanja i modernizacije djeluje i kao Nacionalni ured za kodifikaciju, te predstavlja MORH u NATO kodifikacijskim odborima i radnim tijelima (umjesto dosadašnjeg Odjela za kodifikaciju i normizaciju).
Ovakvih sitnih promjena – spajanja ili razdvajanja pojedinih odjela, te dodavanja ili oduzimanja pojedinih poslova – ima još dosta, no zanimljivo je pogledati broj izvršitelja za svaku pojedinu ustrojstvenu jedinicu.
Jučer prihvaćenim izmjenama unutarnjeg ustrojstva Ministarstva ne mijenja se ukupni okvirni broj izvršitelja, kojih ima ukupno 1115, od čega se 232 odnose na obavljanje poslova u područnim odjelima i ispostavama – područnim odsjecima za poslove obrane. Prema novom ustroju, u Kabinetu ministra ima ukupno 20 ljudi (ranije 22), Glavno tajništvo – 74 (ranije 78), Samostalna služba za vojni zračni promet – 13 (ranije 15), Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo – 40 (ranije 42), Samostalni sektor za javnu nabavu – 41 (ranije 42), Uprava za obrambenu politiku doživjela je bitno pojačanje u ljudstvu – s ranijih 86 djelatnika na njih ukupno 105 po novome, dok je Uprava za ljudske resurse neznatno smanjena – sa 360 na 356. Uprava za materijalne resurse – 220 (ranije 222), Uprava za proračun, financije i informacijske sustave – 191 (ranije 189), Inspektorat obrane – smanjen s 42 na 38, dok je Samostalni odjel za potporu vojnom ordinarijatu u RH ostao na istih 10 ljudi.
Pritom su uočljive i određene nelogičnosti – od toga da Odjel za potporu vojnom ordinarijatu ima više ljudi od svakog pojedinačnog odjela pri Inspektoratu obrane (od kojih svaki broji po 5, odnosno po 7 ljudi), ili pak od Odjela za sigurnost informacijskih sustava (6 ljudi). Nije baš najlogičnije ni da Uprava za ljudske resurse broji debelo najviše zaposlenih u čitavom Ministarstvu obrane (uz to što se tim stvarima bavi i ne mali dio pri GS OS RH) – dok su uprave koje se bave glavnim, “core” zadaćama Ministarstva, čak za trećinu manje (Uprava za materijalne poslove i Uprava za proračun).
U tom je kontekstu upitno i postojanje 6 mjesta za zaposlenike u Odjelu za internetske stranice i društvene mreže pri Samostalnoj službi za odnose s javnošću i izdavaštvo. Naime, dok su internetske stranice MORH-a barem aktivne, službena je prisutnost Ministarstva obrane na socijalnim mrežama praktično pa nepostojeća – na čast i slavu bilo koga kome te stvari idu u opis posla. Pri tome, može se i primijetiti da svaki od tri odjela u sastavu Službe za proračun ima po jednog zaposlenika manje od spomenutih “internetskih stranica i socijalnih mreža” – koje su, dakle, pojedinačno kadrovski jače od recimo Odjela za pripremu i izradu proračuna, Odjela za izvješćivanje i analize, ili Odjela za praćenje i unapređenje proračunskih procesa. Time dolazimo da zaključka da bi, osim kozmetičkih, bilo tu još dosta mjesta i za neke suštinske promjene. No tada zasigurno vuk ne bi bio sit, a sve ovce ne bi ostale na broju!
