Malo više od četiri mjeseca nakon što su vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar Kitarović i ministar obrane Josip Buljević 23. ožujka ove godine donijeli po mnogo čemu upitnu odluku o prizemljenju 5 MiG-ova dokupljenih u Ukrajini, jedan od tih zrakoplova danas je ponovno poletio. Jutros oko 10 sati probni pilot HRZ-a brigadir Ivan Selak vinuo se nebu pod oblake u MiG-u 21 evidencijske oznake 135 – upravo onoj letjelici koja je prije oko dvije godine i prva prošla ukupna ispitivanja te provjere po dovozu iz Ukrajine. U MORH-u su nam potvrdili da je do jutros prizemljeni MiG konačno poletio, jer su:
„… za zrakoplov br. 135 završila ispitivanja na zemlji, nakon kojih je utvrđeno da ima resurse koji mu dopuštaju probno letenje, te se trenutno provode takve letačke aktivnosti kako bi se utvrdilo hoće li zrakoplov biti spreman za operativnu uporabu.“
MiG br. 135 u zrak će ponovo sutra, a možda i još koji od prizemljenih aviona. Naime, iz MORH-ovog Samostalnog sektora za odnose s javnošću tvrde: „U istoj su fazi još 2 borbena zrakoplova MiG-21 koja su bila prizemljena, a ostala 2 još moraju proći iste procedure.“ Navodno bi se, osim 135, na zagrebačkom nebu ovih dana trebali vidjeti i MiG-ovi evidencijskih oznaka 131 i 134, dok 132 i 133 još čekaju na svoj red.
Dok je očito da i nakon 4-mjesečne stanke prizemljeni MiG-ovi mogu letjeti bez problema, nije poznato zašto je donesena odluka o ponovnom provođenju letačkih aktivnosti na navodno „neispravnim“, „sumnjivim“ i „tko zna čijim“ „skrpanim“ MiG-ovima. Naime, objašnjavajući odluku o prizemljenju, i ministar obrane Buljević i načelnik GS OS RH Šundov krajem ožujka ove godine izjavljivali su da će navodno sporni MiG-ovi ostati prizemljeni „sve dok traje istraga“. A sve zbog toga što MiG-ovi nisu sigurni za letenje.
„(…) Najvažnija je zapravo sigurnost letenja. I u tom smislu smo ovih pet MiG-ova, koji su… koje treba zapravo istražiti, i radnje oko njih… prizemljili. I to će trajati dokle se ne završi utvrđivanje činjenica. Naravno, sa preostalim raspoloživim kapacitetima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u stanju smo izvršavati ove zadaće koje imamo u dogovoru, i ugovoru s partnerima,”
objašnjavao je novinarima 24. ožujka na Hrvatskom vojnom učilištu načelnik GS general Mirko Šundov.
MORH nam je danas potvrdio da „istragu o MiG-ovima i dalje provode nadležna državna tijela“, no o eventualnim novim okolnostima koje su dovele do toga da silom prizemljene letjelice konačno polete – ni trc ni mrc. No, krajem ožujka ove godine, najžešća u kritikama dokupljenih i remontiranih MiG-ova bila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je prilikom posjeta HVU izjavila:
„Već duže vrijeme izražavam zabrinutost zbog stanja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu, prije svega zbog stanja opreme i stanja MiG-ova. Imali smo incidenata i prije. Sada smo MiG-ove prizemljili dok se ne utvrdi konačna činjenica u kojem su stanju. Zabrinjava me što čujem i doista tražim da se ispita svaki aspekt, navod, sve što se događalo, je li bilo opstrukcije istrage, tko i zašto ju je opstruirao, kako i na koji način su kupljeni MiG-ovi, tko je sudjelovao u tome iz kojih razloga. Ako se pokaže da kupljeni MiG-ovi ne odgovaraju predanoj dokumentaciji, ako su pet godina stariji nego što je prikazano u dokumentaciji i ako su sklepani iz različitih dijelova, onda su opasnost za ljude koji u njima lete, kao i ljude na zemlji. To nije samo pitanje vojne političke korupcije, to je pitanje veleizdaje, jer se igra i svjesno smanjuje jedna od ključnih vojnih sposobnosti Republike Hrvatske”.
Odluka o prizemljenju MiG-ova bila je višestruko štetna, i to iz cijelog niza razloga. Uz remećenje ciklusa obuke pilota, te rušenje planiranog rasporeda ravnomjernog trošenja letnih resursa unutar ukupne flote hrvatskih borbenih zrakoplova, tim je potezom Hrvatska u vjetar bacila i jednu šestinu garantnog roka tijekom kojeg su se ukrajinski izvođači bili obvezali o svom trošku uklanjati sve uočene probleme na remontiranim i dokupljenim MiG-ovima – a to je usluga čiju se vrijednost već može i konkretno novčano opisati.
No, na kraju krajeva, svi koji su sudjelovali u kreiranju te odluke, a to su prije svega ministar obrane Buljević, načelnik GS OS RH Šundov i predsjednica države Grabar Kitarović kao vrhovna zapovjednica OS RH, dužni su hrvatskoj javnosti dati odgovore na dva vrlo jednostavna pitanja: „Zašto su ti avioni bili prizemljeni?“ i „Što se promijenilo da oni danas ponovno polete?“.