Nakon gotovo pet godina, Ministarstvo obrane RH dobiva novu Uredbu o unutarnjem ustrojstvu. Nakon što je tu tematiku Vlada RH regulirala 16. veljače 2012. godine (NN 26/12 od 29. veljače 2012. godine) i onda dopunjavala u listopadu 2012., krajem srpnja 2014. i opet krajem kolovoza 2015. godine – 29. prosinca 2016. ponovno je donesena baš nova Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane, koja je u Narodnim novinama osvanula 4. siječnja nove 2017. (NN 2/17) i na snagu će stupiti u četvrtak, 12. siječnja 2017. godine.

Na prvi pogled većina je osnovnih stvari tu ostala ista ili slična, osim što se ukupan broj ustrojbenih mjesta u Ministarstvu obrane simbolički smanjio – s dosadašnjih 1115 na sadašnjih 1110 mjesta. No, taj dojam zapravo vara, budući je u preraspodjelama postojećih upravnih segmenata zapravo dio mjesta još i dodatno pojačan, a smanjenje ukupnoga broja treba zahvaliti i isključivanju iz tablica pojedinih dijelova MORH za koje se tek očekuje izdvajanje, a koji do daljnjega i dalje funkcioniraju unutar sustava – samo se ne broje. Riječ je tu o (1) “Odjelu Vojnog muzeja i izložbenih djelatnosti” (dosadašnjem segmentu Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo) s ukupno 7 ustrojbenih mjesta, i još tri segmenta iz sastava Službe za nekretnine – (2) “Odjela za stanove, garaže i poslovne prostore” donedavno sa 6 ustrojbenih “kućica”, (3) “Odjela za prodaju i postupke” s 9 radnih mjesta, te (4) “Odjela za evidenciju i materijalno knjigovodstvo” s dosadašnjih 15 ustrojbenih mjesta. No, za razliku od stavke s Vojnim muzejom, koja izgleda postupno ipak ide van sustava, ali je kadrovski nadomještena još i prije izlaska, kod Službe za nekretnine je zamjetljivo da se formalno izdvajanje tri segmenta (30 radnih mjesta) i stvarno odrazilo na ustroj tog dijela MORH, gdje je i s manjim kadrovskim jačanjima Uprava za materijalne resurse završila s apsolutnim minusom od 28 mjesta – koji će biti i stvaran kad jednom ta izdvajanja i stvarno budu provedena. Pri tome, dok se strukturno izdvajanje Vojnoga muzeja iz okvira MORH tek neodređeno iščekuje, za spomenute dosadašnje odjele Službe za nekretnine specificiran je rok od godinu dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe – dakle, oni bi do 12. siječnja 2018. trebali postati dio novog Ministarstva državne imovine.

Dakle, dok je ukupni sustav MORH-a smanjen na papiru za 5 ustrojbenih mjesta, zapravo je s popisa maknuto ukupno 35 mjesta (28 u Materijalnim resursima i 7 iz Vojnog muzeja) na račun nekih budućih promjena – da bi onda tako oslobođenih 30 mjesta bilo popunjeno novim ljudima širom ustroja. No, za dodatne detalje promjena treba pogledati čitavu novu strukturu MORH-a, koja izrijekom ne obuhvaća još i strukture Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA), Glavnog stožera OS RH i Vojnog ordinarijata u RH, regulirane drugim propisima.

Ukupne promjene brojnoga sastava

Uredbom iz prosinca 2016. godine dosadašnjih 12 glavnih segmenata Ministarstva obrane RH nanovo je razdijeljeno na ukupno 17 osnovnih segmenata, od kojih je većina istovjetna negdašnjima. Iako ima nekoliko novih struktura – recimo, “Samostalna služba za upravljanje projektima” (čijih 8 ustrojbenih mjesta kao da će raditi posao koji je prije koju godinu obavljala sama zamjenica ministra obrane), ili “Samostalni sektor za vojnopolicijske poslove”, čije je ustrojavanje konačna posljedica unošenja dijela Vojne policije pod nadležnost MORH-a u ljeto 2013. godine. No, dobar dio novina zapravo predstavlja već dosad postojeće organizacijske strukture, sada samo izdvojene u samostalan status. Tako je “Vojnostegovni sud” postao samostalnim segmentom (prije dio “Glavnog tajništva”), “Samostalni odjel za protokol” nastao je izdvajanjem dosadašnjeg “Odjela za protokol” iz Kabineta ministra, dosadašnji “Samostalni odjel za unutarnju reviziju” uzdignut je u rangu (sada “Samostalna služba za unutarnju reviziju”), a “Samostalni sektor za informacijske i komunikacijske sustave” (ustrojen 2015. godine) dobio je svoju samostalnu numeraciju (umjesto dosadašnjeg segmenta 6a sada nosi vlastitu numeraciju kao segment broj 6).

Kabinet ministra (1) i Glavno tajništvo (2)

Iako je iz Kabineta ministra obrane izdvojen Odjel za protokol (5 radnih mjesta), ukupan broj mjesta u ovoj jedinici  ostao je na 20 – čime je očigledno otvoreno 5 mjesta za nove ljude u Kabinetu ministra. Za razliku od toga, Glavno tajništvo MORH-a je s dosadašnjih 78 palo na 64 radna mjesta. Od tih 14 razlike njih 12 otpada na “Vojnostegovni sud”, koji je sada samostalan segment u sastavu Ministarstva, a treba posebno istaknuti i “Podregistar za distribuciju i prijevoz klasificiranih podataka NATO-a i EU-a” (7 mjesta), koji je izgleda u istom sastavu samo prebačen u sastav “Uprave za obrambenu politiku”. Time dolazimo do činjenice da je Glavno tajništvo ovakvim izdvajanjima zapravo smanjeno za 19 mjesta, od kojih je njih 14 i knjiženo kao smanjenje – što znači da je u preslagivanjima tu još 5 ustrojbenih mjesta dodatno otvoreno za zapošljavanje – sudeći prema prirodi posla, vjerojatno deficitarne pravne struke.

Što se preostalih dijelova “Glavnog tajništva” tiče, njegova je struktura ponešto temeljitije promijenjena – od dosadašnje jedne službe i još jednog sektora s dvije službe po novom je ovaj segment općenito ustrojen u ukupno jedan sektor, “Sektor za opće poslove i pripremu akata”, koji sada sadrži 4 službe. Prva je (1) “Služba za opće i potporne poslove i pripremu akata”, koja je s dosadašnjih 29 ljudi pala na 23 mjesta. Uz to treba spomenuti i novu (2) “Službu za izradu i usklađenje akata” (nekad dio “Odjela za usklađenje, pripremu i izradu akata” u prethodno spomenutoj Službi) od 15 mjesta, kao i preostale dvije službe koje su po starom sačinjavale zaseban “Sektor za građansko-pravne i upravne poslove” od ukupno 28 radnih mjesta – a koje sada obuhvaćaju 24 mjesta zadužena za upravne i imovinske sporove te provođenje postupaka naknade štete. Dakle, ukupno govorimo o 62 radna mjesta u službama, plus još mjesta načelnika sektora i glavnog tajnika Ministarstva.

Samostalna služba za vojni zračni i pomorski promet (3)

Ovaj je segment vjerojatno nastao spajanjem dosadašnje “Samostalne službe za vojni zračni promet” (do sada 13 mjesta) i “Odjela za vojne pomorske poslove” (do sada 4 mjesta u okviru “Sektora za obrambenu politiku i planiranje” pri “Upravi za obrambenu politiku”). Kako ukupna nova samostalna služba obuhvaća 15 mjesta, od čega je njih 3 u “Odjelu za vojni pomorski promet” – vidi se da su dosadašnji dijelovi vezani uz vojni zračni promet zapravo smanjeni za 1 mjesto, kao što je ukupno još jedno mjesto oduzeto i na poslovima vojnog pomorskog prometa.

Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo (4)

Ova će samostalna služba ponešto rasti u novom unutarnjem ustroju MORH-a. Kao prvo, u odnosu na raspored iz 2015. godine, kada je ukupno obuhvaćala 38 radnih mjesta – sada raste na 40 mjesta. Uz to, treba napomenuti kako se iz sastava dosadašnje SOJI zapravo formalno izdvaja “Odjel Vojnog muzeja i izložbenih djelatnosti” s ukupno 7 mjesta (iako oni do daljnjeg stvarno ostaju tu negdje, uključeni u Službu do provedbe formalnog izdvajanja u samostalnu instituciju) – tako da će tu porast zapravo biti 9 ustrojbenih mjesta. Ovo će većinom otići na dodavanje “Odjela za analitiku i strateško planiranje” (6 mjesta), te još i jačanje “Odjela za odnose s javnošću i medije” (2 dodatna mjesta), te “Odjela multimedijalnih sadržaja” (1 dodatno mjesto). Dok stvarno nije jasno koji bi se to profil novih kadrova trebao punim radnim vremenom baviti analitikom odnosa s javnošću ili strateškim planiranjem izdavaštva, ova preostala povećanja bi (uz pribavljanje iole radno iskusnih kadrova, možda iz “realne” sfere) mogla bitno poboljšati to donedavno jako problematično polje rada MORH-a.

Samostalni sektor za postupke javne nabave (5)

Dok načelna struktura ovog segmenta MORH-a ostaje praktično ista (dvije službe u sastavu sektora), ukupan broj raspoloživih ustrojbenih mjesta je tu smanjen – od dosadašnjih 40 ide se na 38 mjesta. Pri tome, nova “Služba za planiranje javne nabave i prodaju” ostaje sasvim ista, dok se u okviru “Službe za provedbu postupaka javne nabave” smanjuju “Odjel za nabavu opskrbnih i zdravstvenih roba i usluga” (1 mjesto) i “Odjel za nabavu graditeljskih roba, usluga i ustupanja radova” (2 mjesta) – a na račun toga je dodano jedno mjesto u “Odjelu za nabavu informatičkih, komunikacijskih i uredskih roba i usluga”.

Dok se čuje o smjeni dosadašnjeg čelnog čovjeka ukupnog ovog sektora, čije je funkcioniranje zadnjih godina bilo vidljivo iznad prosjeka takvih jedinica u ostatku sustava državne uprave RH, još je manje razumljivo rezanje ustrojbenih mjesta na postupcima građevinskih nabava – kada znamo kakve će biti potrebe obnavljanja i uređenja prilično zapuštenog fonda perspektivne vojne infrastrukture kojom danas raspolažu OS RH.

Samostalni sektor za informacijske i komunikacijske sustave (6)

Osim što po novom ovaj segment dobija svoju samostalnu numeraciju (od prijašnjeg segmenta 6a sada je numeriran kao 6), njegov ustroj unutar MORH-a doživjet će tek manje promjene – kao i do sada bit će ustrojen u dvije službe, od kojih će svaka i dalje imati po tri odjela. Što se ustrojbenih mjesta tiče, njihov će broj pasti za jedno, s dosadašnjih 36 na novih 35 – gdje se za dva mjesta smanjuje “Odjel za razvoj informacijskih sustava” u jednoj od službi, da bi se za jedno mjesto pojačao “Odjel za razvoj IT strukture” u drugoj njegovoj službi.

Samostalni sektor za vojnopolicijske poslove (7)

Nastanak ovog sasvim novog ustrojbenog segmenta Ministarstva obrane bio je za očekivati još od promjena Zakona o obrani 2013. godine, kada je dio Vojne policije zadužen za borbu protiv kriminaliteta bio izdvojen iz nadležnosti Glavnoga stožera te pridodan u MORH. Novi samostalni sektor sastavljen je od dvije službe, s po dva odjela svaka – koje ukupno imaju 24 ustrojbena mjesta. Kako za ovo tijelo nema presedana u dosadašnjim Uredbama o unutarnjem ustroju MORH-a, tek ostaje za vidjeti kako će taj segment biti popunjavan, koliko je kadrova tu preneseno iz nadležnosti GS OS RH, i kako će se njegova struktura razvijati tijekom budućeg rada u okvirima civilnog upravnog aparata RH.

Nakon razmatranja ovih bitnih, ali brojnošću ustrojbenih mjesta relativno manjih strukturnih segmenata Ministarstva obrane RH, na red za promatranje dolaze četiri glavne uprave Ministarstva: (8) Uprava za obrambenu politiku, (9) Uprava za ljudske potencijale, (10) Uprava za materijalne resurse, i (11) Uprava za proračun i financije. Upravo je u njima i glavnina ustrojbenih mjesta Ministarstva obrane RH.

Uprava za obrambenu politiku (8)

Iako je po svojoj osnovnoj strukturi ova uprava ostala načelno ista – sastavljena od dva sektora, jedan od dvije i jedan od tri službe – tu je došlo do manjih strukturnih varijacija, kao i do laganoga porasta broja ukupno raspoloživih ustrojbenih mjesta (od dosadašnjih 102 na novih 115). Unutar “Sektora za obrambenu politiku i planiranje” izdvojen je dosadašnji sastavni dio “Odjel za vojne pomorske poslove” (4 mjesta), kako smo to već spomenuli – a na njegovo je mjesto uvršten “Podregistar za klasificirane podatke NATO-a i EU-a”, vjerojatno iz dosadašnjeg sastava “Glavnog tajništva” (gdje se nazivao “Podregistar za distribuciju i prijevoz klasificiranih podataka NATO-a i EU-a”, i dalje sa 7 mjesta). Ostatak ovog sektora ostao je nepromijenjen, s ukupno 32 ustrojbena mjesta.

“Sektor za međunarodnu sigurnost i obrambenu suradnju”, kao drugi glavni dio “Uprave za obrambenu politiku”, doživio je nešto drugačije promjene. Kao prvo, sam redoslijed službi u njegovome sastavu je obrnut, a dio naziva je više simbolički mijenjan (tako su, recimo, odjeli unutar “Službe za bilateralnu obrambenu suradnju” umjesto opisnih imena regija u kojima obuhvaćaju pojedine države sada skraćeni na “Odjel za bilateralnu obrambenu suradnju” pa redni broj 1 ili 2). Po broju ustrojbenih mjesta tu je mijenjana samo “Služba za multilateralne poslove i međunarodnu sigurnost”, koja je od dosadašnjih 19 skočila na 29 ustrojbenih mjesta – tu je “Odjel za nadzor naoružanja” s dosadašnjih 5 skočio na 11 mjesta, dok su “Odjel za potporu međunarodnim aktivnostima” i “Odjel za multilateralne poslove i međunarodnu sigurnost” dobili svaki još po 2 ustrojbena mjesta. Ostatak ovoga sektora, zajedno sa “Službom za bilateralnu obrambenu suradnju” i “Službom za NATO i EU”, ostao je iste veličine, sa svojih ukupno 47 ustrojbenih mjesta.

Uprava za ljudske potencijale (9)

Ova uprava predstavlja ustrojbenim mjestima najveći dio Ministarstva obrane RH, koji uz osoblje rezidentno u sjedištu Ministarstva obuhvaća i 200 ustrojbenih mjesta raspodijeljenih na ukupno 27 područnih odjela te odsjeka za poslove obrane, raspoređenih širom Hrvatske. Ukupno gledano, ova je uprava i dalje organizirana u dva sektora – koji su od donedavno ukupnih 352 pali na 332 ustrojbena mjesta.

Pri tome, do većih je promjena došlo u “Sektoru za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima” (koji je do sada u nazivu imao “ljudske resurse”). Tri odjela njegove “Službe za djelatno vojno osoblje” ustrojbeno su ojačana za 6 mjesta – “Odjel za časnike” za 3 mjesta, “Odjel za dočasnike i vojnike/mornare” za 2 mjesta, te “Odjel za planiranje, upravljanje i nadzor” za 1 mjesto – dok je od njenog dosadašnjeg “Odjela za razvoj i provedbu civilne, civilno-vojne i međunarodne izobrazbe” formirana zasebna “Služba za izobrazbu” (sada s dva odjela, istim brojem radnih mjesta, ali uz dodatak još i mjesta načelnika službe). U “Službi za državne službenike i namještenike” za 2 ustrojbena mjesta ojačan je “Odjel za statusna pitanja i materijalna prava”, a najveće je promjene doživjela “Služba za poslove obrane” – u koju spadaju i ponešto sporni područni odjeli i područni odsjeci za poslove obrane razasuti po Hrvatskoj. Iako je broj područnih odjela za poslove obrane ostao isti (njih 4 – u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu), smanjen je broj područnih odsjeka (od dosadašnjih 25 na novih 23), kao i broj u njima predviđenih ustrojbenih mjesta (od dosadašnjih 225 na sadašnjih 200). Osim što tu ima mjesta dodatnom sažimanju područnih odsjeka prema primjeru iz Splita (spajanje dosadašnjih odsjeka Split-1 i Split-2), te Zagreba (spajanje dosadašnjih odsjeka Zagreb-Centar i Zagreb-Istok), zasigurno je moguće i ukupno smanjivanje te strukture ustrojbenih mjesta, uz uvjet nastavka informatizacije MORH-a.

Drugi sektor ove uprave, “Sektor za potporu ljudskim potencijalima”, ostao je uglavnom isti – osim što je u njegovoj “Službi za potporu i kvalitetu življenja” smanjen broj mjesta u “Odjelu za pismohranu i opće poslove” (od 12 na 9 mjesta) i “Odjel za tranziciju” (od dosadašnjih 6 na 5 ustrojbenih mjesta). Time je čitav ovaj sektor s dosadašnjih 65 pao na novu ukupnost od 61 ustrojbenog mjesta – što na razini čitave uprave sumirano znači smanjivanje za 29 mjesta i onda još dodavanje 9 novih ustrojbenih mjesta, za ukupni apsolutni pad od 20 ustrojbenih mjesta (već spomenuto, od 352 na 332 mjesta).

Uprava za materijalne resurse (10)

Uprava za materijalne resurse doživjela je poprilična strukturna preslagivanja – od negdašnjih dva sektora, s ukupno šest službi, presložena je u novu konfiguraciju od ukupno tri sektora, podijeljena opet na šest službi. Pri tome, broj ustrojbenih mjesta je tu načelno smanjen za 28 mjesta (od dosadašnjih 226 na 198), pri čemu treba napomenuti da je upravo ovo cjelina u kojoj se iz dosadašnje “Službe za nekretnine” (po novome “Služba za vojne nekretnine i zaštitu okoliša”) tijekom idućih godinu dana planira izdvojiti cjeline – “Odjel za stanove, garaže i poslovne prostore” (6 ustrojbenih mjesta), “Odjel za prodaju i postupke” (9 mjesta), te “Odjel za evidenciju i materijalno knjigovodstvo” (dosadašnjih 15 mjesta) u novo osnovano Ministarstvo državne imovine.

Dio ovog segmenta koji se tu nije mnogo mijenjao je “Sektor za naoružanje i opremu”, koji je i dalje ustrojen u dvije službe, koje su od 57 narasle na 59 ustrojbenih mjesta. Pri tome je “Odjel za nevojna i opća sredstva te dozvole” prebačen iz načelno zadržane “Službe za opremanje i modernizaciju” u okvir “Službe za potporu opremanju i modernizaciji” – u kojoj je ukupni sastav smanjen za 3 ustrojbena mjesta, ali je onda dodan još i novi “Odjel za kodifikaciju i normizaciju” od ukupno 5 ustrojbenih mjesta. Za razliku od toga, dosadašnji “Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša” temeljito je preslagivan – dok je do sada obuhvaćao četiri službe, sada je razdijeljen na ukupno dva sektora, svaki s po dvije službe, što sadržajno gledano i nije loše, budući je dalo ponešto jasnoće ovome ustroju. Pri tome je ukupan broj ustrojbenih mjesta sa 169 smanjen na ukupno 139.

S jedne strane, njegove dosadašnje “Služba za nekretnine” i “Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša” ujedinjene su pod novi “Sektor za vojnu infrastrukturu” (sastavljen od “Službe za vojne nekretnine i zaštitu okoliša” te “Službe za vojno graditeljstvo i energetsku učinkovitost”), koji je s ukupno 81 ustrojbenim mjestom završio na 51 ustrojbenom mjestu, dok su dosadašnja “Služba za prijam i kontrolu kvalitete” i “Služba za potporu” ujedinjene u novi “Sektor za potporu, usluge i kontrolu kvalitete” (podijeljen na “Službu za potporu, promet i usluge”, s novim “Odjelom općih poslova i evidencije” od 5 mjesta, te “Službu za prijam i kontrolu kvalitete”) – gdje je ukupan broj ustrojbenih mjesta ostao na 87.

Uprava za proračun i financije (11)

Segment financijskog vođenja MORH-a strukturno je preslagivan u manjoj mjeri – i dalje sadrži dva sektora, od kojih je “Sektor za proračun i analize” ostao vrlo sličan (podijeljen na dvije službe, s ukupnim brojem ustrojbenih mjesta koji je od 31 pao na novu većinu od 29 mjesta), dok je dosadašnji “Sektor za financije i računovodstvo” od dosadašnje dvije službe presložen u tri službe (izdvojena je “Služba za integraciju i potporu” – gdje je zapravo broj potpornih mjesta smanjen s dosadašnjih 18 na novih 14, uz jedno novo mjesto načelnika službe), no ukupan je broj ustrojbenih mjesta u sektoru tu smanjen od dosadašnjih 124 na novih 119. To odgovara i ukupnom padu broja radnih mjesta u Upravi za proračun i financije za 7 (od dosadašnjih 155 mjesta na novih na 148 mjesta). Pri tome treba napomenuti kako se to smanjivanje ne odnosi i na izdvojene lokacije – budući je od regionalnih operativnih odjela smanjen samo onaj u Zagrebu (od 31 na 29 mjesta), dok je odjel u Karlovcu još i pojačan jednim mjestom.

Samostalna služba za upravljanje projektima (12)

Nažalost, ova novouspostavljena služba definirana je tek apsolutnom brojkom u njoj predviđenih radnih mjesta, tako da dok možemo pretpostaviti kako se među njenih 8 mjesta tu zapravo radi o jednom mjestu načelnika službe i još 7 radnih mjesta u nekom konkretnom organizacijskom okviru – nije jasno je li tu predviđeno ikakvo osnivanje nižih organizacijskih jedinica, odnosno odjela.

Inspektorat obrane (13)

Iako je osnovna struktura Inspektorata obrane ostala ista još od 2014. godine, s ukupno 38 ustrojbenih mjesta, u novoj je Uredbi taj segment ponešto sažetije detaljnije raščlanjen. Naime, i dalje se sastoji od ukupno dvije službe, no u (1) “Službi inspekcije obrane” dosadašnja tri odjela svedena su na dva (spajanjem “Odjela za inspekciju obrane” i “Odjela za inspekciju civilnih nositelja obrambenih priprema i planiranja” u zajednički “Odjel za inspekciju obrane i obrambenih priprema”) – što je zahvat kakav je izveden i u (2) “Službi inspekcije resursa”, gdje su dosadašnji “Odjel za inspekciju materijalnih resursa” i “Odjel za inspekciju financijskih resursa” spojeni u novi “Odjel za inspekciju materijalno-financijskih resursa”.

Preostali segmenti (14 – 17)

Za kraj, treba kratko obuhvatiti još i preostala 4 segmenta u ustroju Ministarstva obrane RH – od čega su tri zapravo novo-samostalna, uzdignuta iz nekih drugih ustrojbenih segmenata, a jedan je već dugo postojeći – “Samostalni odjel za potporu Vojnom ordinarijatu u RH” (17). Nažalost, sva ova četiri segmenta MORH povezuje jedna te ista mana u prikazivanju – naime, navedeni su samo u apsolutnoj brojci ustrojbenih mjesta koja obuhvaćaju, bez da je iole preciznije prikazana i njihova prava unutarnja struktura.

Pri tome, kako smo već spomenuli, segment “Vojnostegovni sud” (14) osamostaljen je izdvajanjem iz “Glavnog tajništva” (2), gdje je bio u rangu sektora te je obuhvaćao istih 12 radnih mjesta koja ima navedena i za ubuduće. Nova “Samostalna služba za unutarnju reviziju” (15) ostala je jedan od samostalnih i bitnih dijelova MORH – a osim što je uzdignuta u statusu (od negdašnjeg “Samostalnog odjela za unutarnju reviziju”), njoj je sada dodano i još jedno radno mjesto (8 ukupno). Segment “Samostalni odjel za protokol” (16) nastao je izdvajanjem dosadašnjeg “Odjela za protokol” iz okvira “Kabineta ministra” (2), pri čemu je broj ustrojbenih mjesta u njemu narastao od donedavnih 5 na novih 8. Konačno, već spomenuti segment za vezu s Vojnim ordinarijatom, “Samostalni odjel za potporu Vojnom ordinarijatu u RH” (17) samostalan je već dugi niz godina – ovim je promjenama samo od dosadašnjih 10 mjesta smanjen na njih ukupno 7.

Zaključak

Sagledavši sve ove promjene, treba zaključiti kako su zahvati u Uredbu o unutarnjem ustrojstvu MORH-a, koji će stupiti na snagu u četvrtak, 12. siječnja, zapravo više kozmetičke, a ne suštinske naravi. Stvarno je zabrinjavajuće da se već s danom stupanja nove strukture na snagu pokušava tvrditi kako je brojno stanje radnih mjesta u okviru Ministarstva obrane RH navedenih 1110, kada je jasno da izdvajanje njegova 4 ustrojbena segmenta tek predstoji (što obuhvaća oko 37 radnih mjesta, koja su do daljnjega i nadalje u okviru Ministarstva, iako se ne broje u službenom tabličnom prikazu). No, taj manevar brisanja, uz istodobno zadržavanje sličnoga broja ukupnih sustavno raspoloživih radnih mjesta, u praksi omogućava tiho zapošljavanje dodatnih ljudi – računajući da će postojeći višak zaposlenih postupno ipak biti sveden prema navedenim brojkama, kad jednom možda i dođe do svih tih najavljivanih strukturnih izdvajanja iz obrambenoga sektora.

Mimo tog stvarno upitnog administrativnog manevra treba zaključiti da provedene promjene nisu dubinske. Preslagivanjima je obuhvaćeno ukupno oko 10 posto strukture Ministarstva, pri čemu je dio provedenih promjena zapravo očekivan i pozitivan (prvenstveno uspostava “Samostalnog sektora za vojnopolicijske poslove”). Pri tome su ispravljene i neke dosadašnje ekscentričnosti (pitanje nestandardnog numeriranja “Samostalnog sektora za informacijske i komunikacijske sustave”), iako nije iskorištena i prilika da odvojeno definiranih 17 segmenata MORH-a bude i ukupno racionalnije raspoređeno – tako da se u jednom bloku okupe razne stare i nove samostalne službe te sektori (koji su sada navedeni razlomljeno, po rasporedu ispred i iza 4 velike uprave Ministarstva). Jednako tako, djelom obavljenih promjena zapravo je zamagljeno djelovanje pojedinih segmenata (spajanje više jasno odvojenih dijelova u veće cjeline generičkih naziva, npr. “Odjel za bilateralnu obrambenu suradnju I.”), dok postoji i niz segmenata koji su navedeni tek općenito, iako je lako zaključivo da u sebi imaju barem odvojenu poziciju čelnika, ako već ne i kakve unutarnje organizacijske strukture).