Vlada RH je svoju prvu ovogodišnju sjednicu, a ukupno 35. po redu, u potpunosti posvetila posljedicama razornih potresa koji su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili Sisačko-moslavačku županiju i okolna područja. Župani stradalih županija, kao i predstavnici svih resora preko dva puna sata podnosili su izvješća o stanju i učinjenom na području pogođenom potresom. Za razliku od većine drugih ministara, šturo i prilično općenito ministar obrane Mario Banožić izvijestio je o angažmanu Oružanih snaga RH.
„U skladu sa svojom ustavnom zadaćom Oružane snage RH su se odmah nakon potresa angažirale u pomoći stanovništvu na području Sisačko-moslavačke županije, odnosno u gradovima i općinama na tom području. Od trenutka kada je potres pogodio to područje pa zaključno s današnjim danom angažirano je oko 100… 1.100 pripadnika Hrvatske vojske.
Hrvatska vojska bila je angažirana na zadaćama uklanjanja ruševina, čišćenja objekata, prometnica, javnih površina sa svom potrebnom mehanizacijom i materijalno-tehničkim sredstvima. Hrvatska vojska, uz ljudstvo na terenu, stavila je na raspolaganje materijalno-tehnička sredstva, i to: cjelodnevne obroke, vodu, krevete, deke, šatore, vreće za spavanje, agregate i terenske kuhinje. Obavljali smo sanitetski prijevoz starijih i nemoćnih, helikopterski prijevoz pacijenata iz petrinjske i sisačke bolnice u zagrebačke bolnice, kao i prijevoz pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja u provedbi njihovih zadaća. Za navedene zadaće je bilo angažirano 5 helikoptera HRZ-a, te vojni sanitetski timovi. Hrvatska vojska obavljala je evakuaciju civilnog stanovništva, a za dio njih osiguran je smještaj i prehrana, odnosno njihovo zbrinjavanje u vojarni ‘Pukovnik Predrag Matanović’ u Petrinji. To zbrinjavanje osigurano je za štićenike doma za starije i nemoćne u Petrinji, te za lokalno stanovništvo koje je ostalo bez domova. Tako smo osigurali smještaj i prehranu za oko 400 osoba dnevno.
Hrvatska vojska je i dalje na terenu te daje potporu i pomoć nadležnim tijelima u čišćenju prometnica, prijevozu i postavljanju šatora i stambenih kontejnera, te pomoć Hrvatskom crvenom križu u podjeli humanitarne pomoći. Korištenjem dronova i besposadnih zrakoplovnih sustava Hrvatska vojska provodi snimanje kritične infrastrukture u svrhu izrade za nadležna tijela preliminarne procjene nastale štete. Ministarstvo obrane i OS RH i dalje su u okviru svojih mogućnosti na raspolaganju stanovništvu i lokalnoj zajednici na području pogođenom potresom“.
Uoči Vladine sjednice ministar Banožić bio je ponešto razgovorljiviji, pa je tako novinarima rekao:
„Hrvatska vojske uključila se odmah prvu večer u stabilizaciju sustava, omogućavanje prohodnosti cesta i uklanjanja dijelova građevina i građevinskog materijala, i omogućila ostalim službama i institucijama kako bi mogle ući u središta gradove i pojedina naselja Sisačko-moslavačke županije. Istu večer Hrvatska vojska je primila 380 civila u vojarnu i svakog dana skrbi o 400 ljudi koji povremeno dolaze noćiti u vojarnu.
Prvu noć nakon potresa dronovima i termovizijskim kamerama pretraživan je teren kako bi se pronašli unesrećeni ljudi koji su ostali zatrpani u srušenim kućama, a angažirano je i pet helikoptera radi evakuacije. U suradnji s vatrogascima i policijom Oružane snage sudjelovale su u dostavi potrepština, deka, pokrivača, hrane i vode kućanstvima, a HV je dostavljala i kontejnere za smještaj gdje je bio moguć pristup“,
izjavio je Banožić uoči današnje podnevne sjednice Vlade, najavivši ujedno da OS RH ostaju i dalje na usluzi kroz operativno središte u Petrinji. Upravo u posljednjih tjedan dana vidi se korist koju ima Petrinja kao grad u kojem je bazirana jedna od najvećih vojarni Oružanih snaga, s jakim ljudstvom i relativno brojnom mehanizacijom.
Pomoć Obavještajne pukovnije i Eskadrile transportnih helikoptera
Odmah nakon najsnažnijeg potresa, onog od 6,2 po Richteru u utorak 29. prosinca, u okviru namjenskih snaga OS RH pod zapovjedništvom zapovjednika HKoV-a generala Borisa Šerića angažirana je Obavještajna pukovnija koja je sa svojim besposadnim sustavima krenula snimati objekte i oštećenja, te je bila informacijska potpora snagama na zemlji kako bi se odredile kritične točke i detektirale možebitne zatočene osobe. Momentalno su prekinute i zadaće u okviru međuresorne suradnje, te su na njima angažirane besposadne letjelice Orbiter 3 preusmjerene na potresom pogođeno područje. Ovakva geo-informacijska potpora uključivala je i dojave povremenih zastoja u prometu, kako bi se lakše regulirali opskrbni pravci. Druga faza angažmana Obavještajne pukovnije važna je za civilne institucije, budući će se besposadnim letjelicama sustavno snimati gradovi i naselja, kako bi se preklapanjem s geodetskim orto-foto snimcima i adresnim modelima dobio prostorni pregled oštećenih objekata.
Dežurna letačka posada 395. eskadrile transportnih helikoptera 93. krila HRZ-a u službi traganja i spašavanja zadnji put bila je angažirana tijekom potresa na području Sisačko-moslavačke županije u utorak, 29. prosinca 2020. godine pri čemu su iz vojarne “Knez Trpimir” kod Divulja s dva helikoptera Mi-8 MTV1 prevezli 35 pripadnika HGSS-a i dva potražna psa do Petrinje. Oni su 30. prosinca 2020. godine nakon izvršene hitne intervencije spašavanja unesrećenih iz ruševina u području pogođenim potresom izvršili i povratak pripadnika HGSS te njihovih pasa nazad u vojarnu kod Divulja. Tada je prilikom prevoženja pripadnika HGSS-a ostvareno nešto manje od četiri sata naleta u četiri leta.
Vojska će izlaziti na teren kao i do sada, najavio je ministar obrane Mario Banožić, dodavši da se „Hrvatska vojska stavlja na raspolaganje Stožeru, te da će imenovati osobe ispred Ministarstva obrane i Oružanih snaga koje su dobro upoznate s operativom“.
U subotu, 02. siječnja, u vojarni „Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji započelo je cijepljenje protiv bolesti COVID-19 pripadnika OS RH i civila koje su na dobrovoljnoj osnovi proveli djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kriza ide, vojska radi, a papiri kasne
Za kraj, treba napomenuti i kako ovo relativno masivno angažiranje snaga OS RH nije ni neuobičajeno, niti neočekivano. No, u svjetlu na Vladi RH usvojenog „Prijedloga odluke o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom“ kojim se stanje katastrofe danas proglasilo za područja Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, tek 4. siječnja 2021. su zapravo ostvareni formalni preduvjeti za angažiranje OS RH u krizi nastaloj potresima od 28. i 29. prosinca. Naime, članak 15 Zakona o sustavu civilne zaštite u svom prvom stavku kaže:
„Kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, a sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni, na prijedlog Ministarstva, u skladu s posebnim propisima, aktiviraju se Oružane snage Republike Hrvatske i policija“.
Dakle, prvo dolazi proglašenje katastrofe, pa saznanje da snage civilnih institucija nisu dovoljne, a onda prijedlog Ministarstva (unutarnjih poslova Republike Hrvatske) o aktiviranju snaga OS RH. Pa ipak, kao i u brojnim drugim situacijama, u Hrvatskoj prvo bude kriza, pa onda na poslu odmah završe pripadnici Hrvatske vojske, a formalne preduvjete za njihovo angažiranje na državnoj razini sastavlja se naknadno, možda baš tjedan dana kasnije, valjda ako to nekome baš slučajno ispadne bizarno zanimljivo ili iz nekog razloga naknadno važno.