U ponedjeljak, 23. siječnja navečer u Izrael je stigla hrvatska delegacija sastavljena od premijera Andreja Plenkovića, ministra obrane RH Damira Krstičevića i potpredsjednika Hrvatskog sabora Milijana Brkića. Ovaj put, organiziran na poziv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, svoj je glavni radni dio imao jučer prijepodne, a o svemu se tome moglo vidjeti i video snimljen povodom službenih izjava dvaju premijera. Plenković, kojem je ovo ujedno i prvi posjet Izraelu u političkoj karijeri, ujedno je sa svojim izraelskim domaćinom potpisao i “Zajedničku izjavu o namjeri između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području sprječavanja katastrofa i reagiranja u hitnim situacijama”.

—————–

—————–

Riječ je o dokumentu čiji je nacrt Vlada RH usvojila na svojoj 17. sjednici, održanoj 19. siječnja. Ova je Zajednička izjava sastavljena na izraelsku inicijativu, temeljem već postojećeg “Memoranduma o suglasnosti između Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Uprave za vatrogastvo i spašavanje Države Izraela”, potpisanog 2014. godine. Zato i ne čudi da je hrvatski tekst bio usuglašen u okviru Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), koja ga je 13. siječnja i uputila Vladi RH.

Domaćin, izraelski predsjednik vlade Benjamin Netanyahu, službeno je pozdravio goste i istaknuo:

“Ovo je vaš prvi posjet Izraelu. Nadam se da zasigurno to neće biti i vaš posljednji, budući da želimo osigurati da tu bude idućih susreta. Zahvaljujem vam na pozivu da posjetim Hrvatsku. Imate predivnu zemlju i mnogi Izraelci odlaze onamo, a naravno – i mi bi željeli ići onamo u neko odgovarajuće vrijeme.

Vidjeli smo veliko poboljšanje u našim odnosima tijekom posljednjih godina i ja vam želim posebno zahvaliti za vašu čvrstu podršku u međunarodnim forumima, u europskim forumima, u organizaciji UN i drugdje, gdje ste vrlo jasno i vrlo čvrsto zagovarali istinu, što znači da ste zagovarali Izrael.
Mi surađujemo na mnogim poljima, a baš smo razgovarali o potrebi i daljnjeg širenja ove suradnje u područjima ekonomije, tehnologije, i svim gospodarskim poduhvatima, ali i na području koje smo već unapređivali – a to je hitna suradnja u kriznim situacijama. Najbolji primjer za to je vatrogastvo – gdje mi napredujemo u uspostavi zajedničkih međunarodnih snaga koje bi rado sačinili od zemalja iz mediteranske regije. Održavamo tu i vježbu – mislim da je riječ o združenoj vježbi u svibnju, koja će u praksi primijeniti sve to što radimo, a potpisat ćemo i deklaraciju o suradnji u kriznim situacijama.

Osim toga, mislim da živimo u svijetu velikih izazova i mogućnosti. Izazov je jasan, postoje destabilizirajuće snage širom naše regije, a neke od njih puštaju svoje korijene i u vašu regiju, širom čitavog svijeta, i mi se moramo boriti s tim militantnim islamskim terorizmom zajednički, ali želimo i postići određeni međunarodni sustav ravnoteže i stabilnosti, ne bi li omogućili sigurnost i prosperitet za naše narode. To je uvelike cilj koji dijelimo obojica, i ja očekujem da diskusiju o tome nastavimo tijekom ovoga jutra, s vama i s vašom delegacijom, uz ponovnu dobrodošlicu u Jeruzalem“.

Andrej Plenković, premijer Vlade RH i voditelj službene delegacije je na to odgovorio:

“Mnogo hvala, i ispred hrvatskoga izaslanstva, za vašu srdačnu dobrodošlicu, za vrlo sadržajne razgovore koje smo upravo vodili. Iznimno mi je drago biti ovdje, u Izraelu, po prvi put u mojoj političkoj karijeri. Mislim da je ovo dobra prilika za unapređivanje odnosa naših dviju država, u političkim i ekonomskim sferama. Kada govorimo o rastućoj trgovini, o rastu suradnje u turizmu, kada govorimo o rastu suradnje na području sigurnosti – bilo mi je drago odgovoriti na vaš poziv tijekom nedavnih požara, koji su nažalost pogodili Izrael. Mi smo brzo djelovali, zahvaljujući mom ministru obrane, i uz pomoć naše predsjednice. Dva hrvatska zrakoplova su bila ovdje. Znam da ste ih posjetili. Naše su posade jako zahvalne, šalju Vam pozdrave“.

Na spomen hrvatskih vatrogasaca izraelski premijer nije odolio, već je dometnuo dodatnu pohvalu temeljem dojma koji je na njega ostavilo osoblje OS RH – “Impresionirali su me piloti, i zahvalan sam za tu gestu, što sam već mnogo puta rekao, i to vrijedi ponavljati“.

Hrvatski je premijer tu prigodu zaključio potvrdom dobrih odnosa Hrvatske i Izraela, država koje obilježavaju 20 godina međusobnog diplomatskog priznanja, uz posebno isticanje i perspektiva koje ti odnosi imaju u budućnosti:

“Bilo nam je drago pomoći, i učinit ćemo to i opet. Imamo i neke programe koji se nastavljaju na to, koje razvijaju naši kolege u Ministarstvu obrane, vrlo sam zadovoljan i što ćemo danas o tome potpisati i jedan Memorandum o razumijevanju.

Također mi je iznimno drago doprinijeti i raspravama u multilateralnim tijelima, po pitanju glavnih sigurnosnih zabrinutosti Izraela, mirovnog procesa na Bliskome Istoku, posebno unutar Europske unije, te unutar Organizacije UN – u New Yorku, Ženevi, a također i u Parizu – a vjerujem da mi tu možemo održavati vrlo konstruktivan dijalog, u promjenjivom multilateralnom okružju. Kada je riječ o stabilnosti u jugoistočnoj Europi, posebno u susjedstvu Hrvatske, i s tog gledišta ja računam i na naš nastavljajući dijalog. Mislim da će tu biti još posjeta u Izrael, s najviših razina hrvatske Vlade. I, naravno, bio bih vrlo sretan kada bi mogli naći odgovarajući trenutak za vašu posjetu Hrvatskoj“.

Dok se u odluci Vlade RH tek okvirno spominju teme spomenute Zajedničke izjave o namjeri – koju je Plenković nazvao Memorandumom o razumijevanju, a izraelski izvori “Deklaracijom o namjeri suradnje na polju sprečavanja katastrofa i odgovora na krizne situacije” – o punome sadržaju ovoga dokumenta zna se zapravo vrlo malo. Obrazloženje akta koji se prošloga tjedna našao pred Vladom RH govori tek o izraelskoj inicijativi i mogućih 5 točaka suradnje, a Ured izraelskog premijera Netanyahua tih je istih 5 točaka javnosti predstavio u formi kratkog izvatka iz formalnog dokumenta – koji ovdje citiramo:

“(Dvije strane) ovime objavljuju svoju namjeru istraživanja mogućnosti za razvoj zajedničkih smjerova suradnje na području sprečavanja katastrofa i brzih odgovora na krizna stanja.
Ova suradnja bi mogla uključivati slijedeće oblike i metode:

1. Razmjenu stručnjaka i studijske posjete;
2. Pružanje pomoći na zahtjev u vrijeme nastupanja katastrofa;
3. Razmjenu informacija o programima obuke na polju prevencije i odgovora na hitne situacije;
4. Razmjenu lekcija naučenih tijekom prošlih iskustava;
5. Sve druge oblike ili metode usuglašene među strankama“.