Najavljeno – učinjeno! U ponedjeljak, 18. rujna, Ministarstvo poljoprivrede oglasilo je nabavu bespilotnih letjelica dvojake namjene, i to pod zanimljivom „šifrom“ – „Savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima – nabava besposadnog zrakoplovnog sustava (BZS) razreda kratkog dometa u gornjem dijelu raspona (Short Range – SR razred)“. No ovo je, čini se, tek priprema za objavu „prave“ nabave, pa tako Ministarstvo poljoprivrede napominje da su objavljeni dokumenti – koji među ostalim uključuju troškovnik, kriterije odabira i način izračuna ocjene ponuda, tehničku specifikaciju, te program testiranja – tek nacrt dokumentacije o nabavi. „Savjetovanje“ traje tjedan dana, odnosno do 25. rujna, nakon čega će se objaviti otvoreni postupak javne nabave, s procijenjenom vrijednosti od 12 milijuna eura bez PDV-a.
Riječ je zapravo o zajedničkoj nabavi bespilotnih letjelica, u kojoj prvi puta udruženim snagama sudjeluju Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo obrane RH. Da se nešto sprema, najavio je ministar obrane Damir Krstičević na nedavnoj konferenciji o hrvatskoj obrambenoj industriji, a pojasnio tijekom posjeta Zadru, poplavljenom uslijed obilnih kiša prije 10-ak dana.
„To je jedan projekat koji je potreban. Mi ga razvijamo s Ministarstvom poljoprivrede i sada bi trebao ovaj mjesec biti raspisan natječaj u funkciji da se kupi taj bespilotni sustav novcima Europske unije, koji bi se koristio i u ribarstvu i koji bi se koristio u pomoći otkrivanja piromana za sljedeću protupožarnu sezonu. Uzet će se 6 letjelica, u nekoj vrijednosti od 15 milijuna eura. Ali to su novci Europske unije, koje želimo koristiti i u funkciji, još jednom ponavljam, u funkciji ribarstva i u funkciji otkrivanja piromana“,
rekao je Krstičević. Nositelj projekta je Ministarstvo poljoprivrede, kako bi se letjelice mogle kupiti europskim novcem, a da je tu uključeno i Ministarstvo obrane – vidi se već iz osnovnog dokumenta o nabavi, koje napominje kako je mjesto isporuke bespilotnih letjelica – vojarna „Croatia“ u Zagrebu.
Što se kupuje?
Spomenuti „Besposadni zrakoplovni sustav“ (BZS) uključuje minimalno 6 bespilotnih letjelica (svaka s integriranim senzorskim sklopom), 2 zemaljska repetitora, 2 zemaljske nadzorne postaje (ZNP) i 2 antensko-odašiljačke prijemne postaje (AOPP). Cijeli paket, prema zamisli Ministarstva poljoprivrede, uključuje i izobrazbu te obuku (zajedno s potrebnom opremom), pripadajuću dokumentaciju, specijalne alate i ispitnu opremu, te inicijalni set pričuvnih dijelova za 5-godišnje održavanje. Kriterij izbora bit će ekonomski najpovoljnija ponuda, a u propozicije natječaja Ministarstvo poljoprivrede uvrstilo je i odredbe koje bi trebale onemogućiti damping.
AAI RQ-7 Shadow s lanserom
Letjelice trebaju moći djelovati i nad morem i nad kopnom, u dnevnim, noćnim i složenim meteorološkim uvjetima, s minimalnim dometom – 120 kilometara, i sa zadržavanjem u zraku minimalno 6 sati. Operativna visina leta i izviđanja bespilotne letjelice je između 1000 – 4000 metara iznad razine mora (ASL). Sustav mora imati sposobnost polijetanja pomoću lansera i prihvata pomoću tehničkih uređaja za smanjenje/skraćenje područja za slijetanje (mreža, zračni jastuk, padobran, arester… ). Sustav mora biti dizajniran i proizveden u skladu s postavljenim međunarodnim civilnim i vojnim normama i (ISO, EN, STANAG, MIL), odnosno domaćim civilnim i vojnim normama (HRN i HRVN). Kodifikacija BZS u NATO sustavu kodifikacije za BZS je nužna zbog ostvarivanja kompatibilnosti i interoperabilnosti sa snagama NATO saveza na polju logistike.
Što se inicijalne obuke tiče, ona uključuje maksimalno 18 ljudi. Naime, nabavna dokumentacija propisuje izobrazbu i obuku (a) instruktora za korištenje sustava i njegovo održavanje na razini posade (10-12 osoba), (b) instruktora-tehnologa za održavanje sustava na 1. i 2. stupnju (1-2 osobe), te (c) tehničara (osoblja) za održavanje sustava na 1. i 2. stupnju (3-4 osobe).
Prvo za Ministarstvo poljoprivrede
O Elbitovom besposadnom sustavu Hermes 450 razmišljalo se i ranije
Prema do sada neslužbenim informacijama, Ministarstvo obrane pripremalo je natječajnu dokumentaciju, dok je za nabavu novčanih sredstava putem Operativnog programa EU za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. bilo odgovorno Ministarstvo poljoprivrede. Tako bi se organizirala i raspodjela korištenja bespilotnih letjelica – prvih 5 godina one bi bile pod skutima Ministarstva poljoprivrede (većinom za civilnu upotrebu), dok bi nakon toga u potpunosti prešle pod pasku Ministarstva obrane i koristile bi se u primarno vojne svrhe.
Ovo nije ni vojni ni iznenada pokrenuti projekt. Pripreme su nešto takvo počele još 2014. godine u vrijeme mandata ministara Tihomira Jakovine i Ante Kotromanovića, no europska je birokracija jednako spora kao i ona hrvatska, pa se i dobivanje novaca za bespilotne letjelice dvojne namjene prilično oteglo. No sad kad su sredstva napokon osigurana, plan je Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva obrane da se taj besposadni sustav nabavi što prije, kako bi se počeo koristiti već za protupožarnu sezonu 2018.
