Plenković: “Imamo otprilike ideju zašto je propao posao”

 

Premijer Andrej Plenković komentirao je u ponedjeljak kasno poslije podne, nakon sastanka užeg Predsjedništva HDZ-a, izjavu američkog veleposlanika, Roberta Kohorsta, koji je rekao da je premijeru uručio dokument sa savjetima o proceduri za nabavku zrakoplova.

Ja sam već i ranije na to pitanje rekao da taj dokument nisam vidio. To je razmjena tehničkih papira na razini američkog veleposlanstva i predstavnika hrvatskih vlasti“, rekao je Plenković.

Potvrdio je i da su na večerašnjem stranačkom sastanku razgovarali „o temi višenamjenskih borbenih aviona“. O jutrošnjem sastanku s veleposlanikom SAD-a Kohorstom premijer je rekao: „Mi smo imali jedan dobar sastanak danas. Dakle, Hrvatska ima dobre odnose sa SAD-om, imamo niz tema koje su na dnevnom redu – od viznog režima, izbjegavanja dvostrukog oporezivanja,  povećavanja ulaganja u Hrvatsku od strane američkih kompanija, nastojanja da i u sigurnosnom, gospodarskom i političkom dijalogu ostvarujemo napredak. Prema tome, to je bila samo jedna od tema“.

Upitan je i je li bilo politički naivno od strane Ministarstva obrane da inzistira na tom teškom procesu nabavke zrakoplova, ako se zna da Izrael nikada nikome nije prodao takav nadograđeni avion.

„Kada uzimate sada cjelinu informacija i svih zbivanja ih ove perspektive, ja mislim da je važno da hrvatska javnost shvati da je cijeli taj odabir izraelske ponude i u smislu kvalitete proizvoda, i u cjenovnom smislu, i u smislu paketa, koji nije hrvatskoj strani ostavio bilo kakve upitnike koliko će nas to u narednih 10 godina dodatno koštati, u biti bio jako dobar. Zbog čega na kraju u dijalogu između Izraela i SAD-a nije došlo do davanja odobrenja od strane američkih vlasti za prodaju ovih aviona, tu prije svega treba gledati da je teret odgovornosti za ishođenje takozvanog odobrenja za prijenos trećoj strani, a mi smo ta strana ovdje, preuzeo Izrael, a da komunikacija o obrambenoj suradnji između Izraela i SAD-a je, uz svo dužno poštovanje, toliko razgranata, toliko dugo traje, toliko oni u tome imaju posebne odnose, strateške odnose doslovno, da iz svih onih točaka, koje su se događale, a osobito posjeta ministra obrane Mattisa u srpnju, posjeta izraelskog premijera Rivlina, činjenice da je izraelsko Zrakoplovstvo odlučilo poslati tri takva Baraka da lete u Republici Hrvatskoj na Dan domovinske zahvalnosti, Dan pobjede i Dan hrvatskih branitelja, dakle ništa u tom periodu nije upućivalo u konačnici da neće doći do odobrenja“,

rekao je Plenković.

Premijer je kazao da američkog veleposlanika Kohorsta nije upitao kako to da posao nije zaključen.

„Pa nisam ga trebao to pitati. Mi, kao što znate, radimo temeljitu analizu cijeloga ovog procesa i iz razgovora s izraelskom stranom i iz dosadašnjih konzultacija s američkom stranom mislim da imamo otprilike ideju zašto se to dogodilo“, rekao je Plenković.

Upitan koja je to ideja, Plenković je rekao da će u sljedećim tjednima biti prilike „da se naša analiza pojasni, ona još uvijek traje“. Budući da se bura oko propale nabave izraelskih aviona nikako ne stišava, novinare je zanimalo i što se može dalje očekivati na tome planu.

„Pa nema nikakve bure. Stvari su vrlo jasne, čiste kao dan što se toga tiče. Bio je natječaj, bio je odabir onoga što nam se učinilo i financijski i sadržajno najpovoljnije. Nažalost, nije došlo do odobrenja koje bi omogućilo transakciju, ugovor nije potpisan, nema nikakve štete koja je nastala – dakle,  sve to možemo svesti na proces same pripreme natječaja i na posjete koji su se odvijali, i to je sve – dakle, ti ljudi su i ovako i onako radili neki posao. Politička volja Hrvatske da modernizira svoje Ratno zrakoplovstvo stoji i dalje prisutna, dakle i na strani Vlade, Predsjednice, uvjeren sam, Hrvatskoga sabora, i to će doći kasnije. U ovoj fazi želimo temeljito analizirati sve ove razloge koji su doveli do ovoga“.

odgovorio je premijer.

Iako je ministar obrane Krstičević 14. siječnja ove godine, nakon 137. sjednice Vlade RH novinarima spomenuo: „Pa evo iskreno, ja sam vam rekao. Kad bi…kad bi sada, nakon svega ovoga… novi je najbolji. Ja bi volija kao što su napravili Slovaci – oni su uzeli 14 novih, blok 70/72. Ili ovo što sada rade Bugari – oni isto uzimaju nove, uzimaju 8+8. Da li Hrvatska u tome svemu u odnosu na sve iskustvo … Možda 6, ili manje, ili postupno… Znači, to su sada sve opcije gdje moramo…“, da bi onda nastavio kako očekuje „… i od SAD da svom strateškom
partneru, Hrvatima, daju najbolju ponudu, koju Hrvati sigurno… sigurno neće moći odbiti“, premijer Plenković je tu opet ponovio da tako nešto nije neposredno na stolu: „Ne, nismo… Ja sam baš rekao da dok ovo sve skupa do kraja ne izanaliziramo, bilo kakvi novi postupci  i novi modeli još nisu na dnevnom redu“.

Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, ministar obrane Damir Krstičević za Dnevnik Nove TV kratko je izjavio: „Ima i Hrvatska dosta tih dokumenata, stavit ćemo ih sve, pa kad se usporede svi ti dokumenti pa da vidimo tko u procesu je što u procesu govorio, na osnovu kojih informacija su se donosile odluke“. Ministar je, inače, sve do danas tvrdio da je nemoguće javnosti predočiti i jedan papir iz postupka nabave VBA, jer su svi dokumenti klasificirani. No ne odustaje od tvrdnje da je sve bilo transparentno: „Vjerujte mi da je Vlada proces vodila sustavno, iznimno transparentno i detaljno, i vjerujte mi kao ministar koji je pokušao riješiti ovaj problem jako sam ponosan na rad svoj i cijelog tima“, zaključio je o svemu Damir Krstičević, ministar obrane.

Post scriptum…

Na ovu se temu 29. siječnja moglo čuti ponešto dodatno i od Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, koja je novinarima u prolazu odgovorila i na nekoliko pitanja vezanih za propalu nabavku F-16 Barak. Na snimci N1 televizije tako se moglo čuti: „Prepuštam Ministarstvu obrane da u okviru ove interpelacije raspravi u Saboru, objasni sve tehničke detalje – jer niti ja, niti Ured predsjednice, nismo sudjelovali u tom procesu“. Na pitanje mogu li isti ljudi raditi ponovno na nabavci novih aviona, ako dođe do toga, Predsjednica RH je odgovorila: „Ja mislim da to treba procijeniti, treba sagledati sve naučene lekcije, pogreške koje su učinjene. Ali, gledajte… Vodite računa da nije, osim vremena koje je dragocjeno – nije izgubljeno ništa, pogotovo nije izgubljen međunarodni ugled Hrvatske“.

Ovim odgovorom Vrhovne zapovjednice OS RH postala su vidljiva dva važna aspekta situacije oko propasti kupovine F-16 Barak iz Izraela. Kao prvo, komuniciranje na ovu temu izgleda je širim konsenzusom nadležnih tijekom zadnjih dana ostavljeno Ministarstvu obrane, i pri tome je usmjereno na saborsku interpelaciju. To je loše, budući da se izjednačilo medije i javnost, koji imaju pravo pitati i dobijati aktualne odgovore s raznih razina vlasti, te Hrvatski sabor – koji je ipak samostalna grana državne vlasti RH, gdje su pitanja politički obojena, a odgovori uopće ne moraju biti javni. Kao drugo, otklanjajući istovremeno odgovornost sa sebe i svog ureda, Kolinda Grabar Kitarović je u svojoj izjavi naznačila kako smatra da su u propalom postupku javne nabave borbenih aviona ipak napravljene i određene greške, koje će onda biti uzete u obzir pri procjeni posla. Do sada ni jedan dužnosnik Republike Hrvatske nije na ovako jasan način priznao da oko ove javne nabave baš i nije sve bilo idealno i najbolje, dok će valjda spomenute procjene biti dio baš one temeljite analize o kojoj je višekratno govorio i premijer Andrej Plenković. Za nadati se da će dotična analiza biti rađena ozbiljno, te kadrovski odvojeno od relativno uskog kruga ljudi koje je MORH učestalo koristio za svoja Stručna povjerenstva iz domene Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.