Baš kako je prije dva dana najavila, Vlada RH je na današnjoj 227. sjednici osnovala Odbor za središnje obilježavanje 05. kolovoza 2015. godine Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Ovu je točku obrazlagao ministar obrane Ante Kotromanović, potpuno jasan u namjeri da se ove godine priredi proslava kakva je i planirana:

„Na prijedlog predsjednice RH danas ćemo osnovati Odbor za središnje obilježavanje 05. kolovoza 2015. godine Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja koji će činiti predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednica Republike, predsjednik Vlade, ministar obrane, ministar unutarnjih poslova, ministar branitelja, načelnik Glavnog stožera i 4 umirovljena generala: umirovljeni stožerni general Petar Stipetić, umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, umirovljeni general pukovnik Mladen Markač i umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković. Operacija Oluja se provodila na većem dijelu RH i pokazali smo tada da smo pobjednička vojska. Prije 20 godina pobijedili smo na terenu i pokazali smo da smo odgovorni časnici koji su imali zadaću i bili u situaciji osloboditi RH. Petnaestak godina skorom trajala je pravna bitka, i politička i pravna bitka da dokažemo da su nekolicina naših umirovljenih časnika nevini – i to smo dokazali, i smatramo da ove godine moramo dostojanstveno i primjereno obilježiti 20 godine Oluje. I to ćemo napraviti!“

Premijer Milanović još je dodao da će se na jednoj od narednih sjednica Vlade osnovati i organizacijski odbor koji će biti zadužen za provedbu onoga što dogovorimo i utvrdimo na državnom odboru:

„Vlada mora na kraju donijeti odluku jer je odgovorna za sve to, a s obzirom na Vaše iskustvo, ne samo kao ministra obrane nego i kao jednog od ključnih zapovjednika u sektoru Jug, siguran sam da će to biti u dobrim rukama, dakle u Vašim rukama.“

Vlada je jednoglasno i ponovno bez rasprave izglasala osnivanje ovog Odbora, i time završila prvu rundu prepucavanja na liniji Markov trg-Pantovčak oko obilježavanja 20. godišnjice Oluje. U priopćenju od utorka, 05. svibnja, Vlada podsjeća da je „osnivanje Državnog odbora ranije predložila i predsjednica Republike, koja je prihvatila i ideju vojnih zapovjednika Oluje da se ta važna obljetnica obilježi svečanošću u Kninu i vojnim mimohodom u Zagrebu“. O tome se službeno razgovaralo na marginama nedavne sjednice Vijeća za obranu, a neslužbeno se od sudionika same sjednice moglo čuti da je upravo Predsjednica bila ta koja je predložila ovu temu, te i prihvatila prijedloge o dvostrukom obilježavanju, dakle i onom koje uključuje paradu.

Kako do ideje o proslavama?

Jutarnji list još 31. ožujka navodi kako „izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović“ kaže da je „Predsjednica jako zadovoljna ako se u Vladi slažu s njezinim prijedlogom ovogodišnjeg obilježavanja operacija Bljesak i Oluja“. Predsjedničin prijedlog, pisao je tada Jutarnji, uključuje dvodnevno obilježavanje Oluje – 04. kolovoza u Zagrebu, kada bi se održala velika parada OS RH, i 05. kolovoza, kada bi se već tradicionalno u Kninu organizirao mimohod postrojbi koje su ga oslobađale i javno čitanje imena poginulih branitelja. Istoga dana i Novi list, pozivajući se na izvor u Uredu predsjednice, navodi citat: „s obzirom na to da je riječ o 20. obljetnici Oluje, predsjednica smatra da treba napraviti nešto posebno, i to je i sama inicirala“. Navodi se još i da se „predsjednica Kolinda Grabar Kitarović slaže s idejom da se ove godine Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 05. kolovoza proslavi na poseban način, vojnom paradom, no zasad Vladin prijedlog da se vojna parada organizira u Zagrebu još uvijek nema bezrezervnu podršku na Pantovčaku“. Tada je, dakle, jedini spor bio oko toga gdje bi trebala biti parada – u Zagrebu ili Kninu. Radio Šibenik 08. travnja javlja kako je „prije desetak dana iz njezinog Ureda došao dopis s prijedlogom da se mimohod u Zagrebu održi 04. kolovoza, a dan kasnije bude tradicionalna proslava u Kninu“.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, njen savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Josip Buljević i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko

Ideju o dijelu proslave u Zagrebu oštro su napali šibensko-kninski župan Goran Pauk (HDZ), kninska gradonačelnica Josipa Rimac (HDZ), predstavnici raznih braniteljskih udruga, te naposljetku i sam predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, koji je 10. travnja, upitan o dvostrukom obilježavanju 20. godišnjice Oluje, izjavio:

„Ne znam ja kako je dogovoreno, mislim da nije vrijeme za raditi eksperiment 20 godina od Oluje. Mislim da je mjesto proslave u Kninu i ja sam nekidan pozvao da se oko toga ne prepiremo. Ne vidim razloga da se to mijenja. Mislim da na taj dan trebaju prestati političke razlike, obračuni, sukobi, rasprave… To je veliki povijesni dan za Hrvatsku… Mi smo za to da to bude i dalje u Kninu. U konačnici povećava se i trošak, ajmo i taj segmentić spomenuti“.

Tada je, na žalost, i predsjednica počela mijenjati mišljenje, odustajući od ideje da se vojna parada održi u Zagrebu, pa u konačnici predlažući da se parada povodom 20. obljetnice Oluje – uopće ne održi. Odnosno, budući da je to postala tema koja „ne doprinosi osnaživanju nacionalnog zajedništva“, bilo bi najbolje da se parada održi sljedeće godine, i to 28. svibnja na Dan OS RH, kada će se ujedno obilježiti i 25. godišnjica osnivanja i postrojavanja Zbora narodne garde. No, predsjednica je u obrazloženju zaboravila spomenuti kako računa na to da će sljedeće godine na vlasti biti koalicija predvođena HDZ-om za kojeg bi valjda bilo prikladnije da organizira ovakve proslave.

Centar za mirovne studije, pak, nudi kompromisno rješenje, apelirajući na predsjednicu RH i predsjednika Vlade RH da kompletno odustanu od ideje organizacije vojnog mimohoda.

„CMS smatra da je takvo obilježavanje vojno redarstvene akcije, u kojoj je ubijeno stotine ljudi – civila, vojnika i policajaca, nepromišljeno jer se time iz sjećanja na rat izvlače primarno vojni elementi, a ne promoviraju se napori koje kao društvo činimo da se rat više nikada ne ponovi. Predložena proslava Oluje potiče različite skupine društva na natjecanje tko će je proslaviti s više neprimjernog domoljublja. Umjesto mahanja zastavama i postrojavanja vojnih jedinica, potrebno je rasvijetliti činjenice o stradalima, nestalima i raseljenima u Oluji te procesuirati zločine počinjene nad civilnim stanovništvom“,

piše u današnjem priopćenju Centra za mirovne studije. Vlada je osnivanjem današnjeg državnog Odbora povukla prvi potez prema obilježavanju 20. obljetnice Oluje, a sudeći po njegovom sastavu, vrlo je izgledno da će prevagnuti ideja o uobičajenoj proslavi u Kninu, te potom, istoga dana, vojnoj paradi u Zagrebu. Kako stoje stvari, na strani predsjednice mogao bi biti tek jedan član novoosnovanog Odbora.

Posljednjih se dana postavilo čak i pitanje može li predsjednica, kao vrhovna zapovjednica OS RH, zabraniti Oružanim snagama pripremanje i sudjelovanje u paradi kojoj se ona protivi. Temeljem ustavnih ovlasti i odredbi Zakona o obrani, odgovor je – ne. Točnije – da je u Hrvatskoj ratno stanje ili barem stanju neposredne ugroženosti, predsjednica RH imala bi veće ili manje izravne ovlasti nad Oružanim snagama (članci 47. i 48. Zakona o obrani). Kako Hrvatska nije niti u jednom od ovih stanja, „o korištenju OS odlučuje Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovog Zakona“ (članak 58. Zakona o obrani). To je na današnjoj sjednici Vlade indirektno ponovio i premijer Milanović, rekavši kako je Vlada ta koja će na kraju donijeti odluku – pa je trenutno sasvim izgledno da će se 20. obljetnica Oluje obilježiti kako je to bilo prvotno planirano, uz proslavu u Kninu i svečanim vojnim mimohodom u Zagrebu.

Dosadašnji dijapazon razloga zašto parada nije prikladna u Zagrebu, a onda i uopće, kretao se od ljetnih vrućina i praznog Zagreba, preko navodne izjave načelnika GS-a Lovrića kako mu je logistički teško organizirati dvije proslave na dva različita mjesta, pa do toga da je parada jednostavno preskupa za današnje prilike. U razgovoru s novinarima nakon današnje Vladine sjednice, ministar obrane Kotromanović komentirao je prijepore oko načina proslave obljetnice Oluje:

„Nitko u svijetu mimohod ne organizira za Dan oružanih snaga, već za Dan pobjede. Ne znam kako bi bilo jeftinije iduće godine. Možda će biti i skuplje ako nafta bude skuplja. Imamo neke financijske pokazatelje, proslava 15 godišnjice u Kninu stajala je 15 milijuna kuna. Točne brojke znaju se uvijek kad to završi.“

Dodao je Kotromanović i još i ovo:

„Ne razumijem zašto su neki protiv. Da nismo to napravili, optužili bi nas da ne volimo Domovinski rat. Želimo to dostojanstveno obilježiti u glavnome gradu. Sve drugo je, čini mi se, politizacija. Nadam se da ćemo pokazati da smo za 20 godina ‘Oluje’ zajedno, da možemo, da smo sposobni nadići političke podjele i pokazati  je ‘Oluja’ bila operacija bez ijedne mrlje, kako je to presuđeno i u Haagu.“

Dok tako traju igre moći, onima koji tu paradu trebali iznijeti na svojim leđima ide vrijeme. Za manje od 3 mjeseca pripadnici OS RH morat će biti spremni pokazati što znaju, bez obzira na mjesto, vrijeme i politiku.