U roku od samo par mjeseci, hrvatska je Vlada odobrila novo deklariranje vojnih snaga za NATO. Na današnjoj 115. sjednici odobrila je deklariranje OS RH za Združene snage visoke spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF) iz sastava Snaga za brzi odgovor NATO-a (NATO Response Force – NRF). Dok je ministar obrane RH bio na općoj audijenciji kod Pape, kako je već uobičajeno za ozbiljne obrambene teme, i ovu je odluku na sjednici Vlade obrazlagao državni tajnik Zdravko Jakop:
„Odluka o uspostavi snaga za brzi odgovor NATO-a usvojena je 2002. godine na summitu NATO-a u Pragu, a na summitu NATO-a u Wallesu 2014. usvojena je odluka o uspostavi Združenih snaga visoke spremnosti NATO-a. Republika Hrvatska je radi doprinosa euroatlantskoj sigurnosti prepoznala nužnost aktivnog sudjelovanja u združenim snagama visoke spremnosti te u skladu s mogućnostima deklarira snage za njihov sastav. Stoga je na prijedlog Vlade 2015. godine Hrvatski sabor donio odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava Snaga za brzi odgovor NATO-a. Uz odluku koju smo već ranije donijeli o deklariranju snaga za ovu namjenu u Ministarstvu obrane koji uključuje i GS OS, pripremljena je i odluka kojom se predlaže deklariranje do 40 pripadnika Oružanih snaga RH za angažiranje u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava Snaga za brzi odgovor u 2022. godini, te do 150 pripadnika u 2022. i 2023. godini. Navedeno deklariranje u skladu je s nacionalnim interesima RH kao odgovorne članice NATO-a koja nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost, te aktivno pridonosi kolektivnoj obrani Saveza i sigurnosti euroatlantskog područja. Financijska sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane“.
No Jakop je u obrazloženju malo pobrkao stvari, jer u pripadajućem Vladinom dokumentu – koji još ide na potpis Predsjedniku Republike – stoji da Hrvatska za Združene snage visoke spremnosti deklarira do 40 pripadnika OS RH u ovoj godini, te do 150 pripadnika u naredne 2 godine, dakle 2023. i 2024. godine.
Združene snage visoke spremnosti (VJTF) najspremniji su dio Snaga za brzi odgovor NATO-a, a razina njihove spremnosti za terensko raspoređivanje – kada su u stanju pripravnosti – je unutar nekoliko dana, ovisno o kojim dijelovima Združenih snaga visoke spremnosti je riječ.
„U okviru Združenih snaga visoke spremnosti deklariraju se tri brigade i svaka od njih se u okviru trogodišnjeg ciklusa nalazi u različitom stupnju spremnosti. Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage deklarirane iz sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a prolaze kroz trogodišnji ciklus priprema i pripravnosti koji uključuje pripremu snaga (STAND UP – visoka razina spremnosti), stanje pripravnosti (STAND BY – vrlo visoka razina spremnosti) i završetak spremnosti snaga (STAND DOWN – visoka do niska razina spremnosti)“,
napominje se u Vladinom dokumentu. U skladu s trogodišnjim ciklusom NRF-a uobičajeno je da se snage deklarirane u VJTF nalaze u vrlo visokoj razini spremnosti u deklariranoj godini, a u prethodnoj i godini nakon te godine su u nižem stanju pripravnosti. Od 1. siječnja ove godine vodeća nacija u Združenim snagama visoke spremnosti je Francuska, dok će sljedeće godine tu ulogu preuzeti Njemačka.
Treba podsjetiti i da je, kako kaže državni tajnik Jakop, Hrvatski sabor još 2015. donio odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru VJTF. Kada je u rujnu 2015. u Saboru raspravljan „Prijedlog odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a“, tadašnja zamjenica ministra obrane Višnja Tafra izričito je naglasila da bi se „Združene snage visoke spremnosti suprotstavile protivniku koji je već napao teritorij Saveza ili bi se razmjestile na granici Saveza u slučaju neposredne prijetnje. Stoga je potrebno unaprijed donijeti odluku o odobravanju prelaska granice Republike Hrvatske i prelasku granice dijela Oružanih snaga republike Hrvatske deklariranih u Združene snage visoke spremnosti“. Dvije godine kasnije, 2017., Hrvatska i Slovačka su za potrebe VJTF uspostavile kopnenu namjensku skupinu za specijalne operacije, gdje je Hrvatska u „stand-by“ razdoblju pridonijela s maksimalno 15 pripadnika Zapovjedništva specijalnih snaga.
