U srijedu, 1. listopada, na snagu stupaju nove ili bolje rečeno – još jedne u nizu – izmjene Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba, objavljene u Narodnim novinama br. 114 od 26. rujna ove godine. Radi se o dokumentu koji kao da nema sreće – iako je novi Pravilnik (uz znatno kašnjenje prema roku propisanom novim Zakonom o službi u OS RH) donesen još u proljeće, te je trebao stupiti na snagu 1. travnja ove godine, zahvaljujući dvjema izmjenama na snagu je stupio tek 01. lipnja, zajedno s Odlukom o radnom vremenu. Sada se Pravilnik ponovno mijenja, dakle – već po treći put ove godine.
Na papiru više, a u stvarnosti tko zna!
Najnovije izmjene Pravilnika, koje na snagu stupaju za dva dana, kozmetičke su naravi, i odnose se na članak 6., članak 13. i članak 20. ovoga akta, koji se briše.
Prema najnovijim izmjenama, članak 6. ubuduće će glasiti:
„(1) Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnosti djelatne vojne osobe u iznosima:
– 24% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga do razine Grupe specijalnih snaga i Satniju za obuku osim u Zapovjednu satniju
– 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednici zrakoplovnih baza, zapovjednici eskadrila, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje
– 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene
– 14% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Počasno-zaštitnu bojnu, Središnjicu za obavještajno djelovanje, mornari raspoređeni na brodove borbene namjene, prvi dočasnici u postrojbama razine brigade, prvi dočasnici grana, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta i prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), dočasnici i časnici raspoređeni u eskadrile
– 12% vojnici raspoređeni u ostale postrojbe i mornari raspoređeni na brodove pomoćne namjene
– 11% ostali dočasnici i časnici raspoređeni u gardijske brigade
– 10% ostali dočasnici i časnici raspoređeni na brodove borbene namjene, postaje obalnog motrenja, radarske postaje, operativna središta, Zapovjedništvo specijalnih snaga, instruktori za obuku, časnici i dočasnici tehničke službe raspoređeni u postrojbe za tehničko održavanje u II. i III. stupnju tehničkog održavanja – Pomorske baze, Bojnu za opću logističku potporu, Remontni zavod i zrakoplovno-tehničke bojne
– 8% dočasnici i časnici na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga, Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici na brodovima pomoćne namjene
– 5% dočasnici i časnici raspoređeni na ostale dužnosti u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici izvan Oružanih snaga i Ministarstva obrane.
(2) Djelatna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu.“
Mijenja se i članak 13. dosadašnjeg Pravilnika, koji će po novome glasiti:
Hrvatska reforma – iste snage po novim ustrojbenim kućicama
„(1) Djelatnim vojnim osobama raspoređenim u specijalne i zaštitne postrojbe zaključno s razinom satnije (podsredišta, grupe specijalnih snaga), osim u Zapovjednu satniju i Zapovjedništvo Zapovjedništva specijalnih snaga, pripada dodatak za pripadnike specijalnih i zaštitnih postrojbi u iznosu od:
– Zapovjedništvo specijalnih snaga 35%
– Središnjica za obavještajno djelovanje i vojno-obavještajne satnije gardijskih brigada 15%.
(2) Djelatnim vojnim osobama raspoređenim u Počasno-zaštitnu bojnu, Zapovjedništvo Središnjice za obavještajno djelovanje, Združeno analitičko središte Središnjice za obavještajno djelovanje, Središte za razvoj i obuku Središnjice za obavještajno djelovanje, Zapovjedništvo Središta za elektroničko izviđanje Središnjice za obavještajno djelovanje, zapovjedništva regionalnih središta Središta za elektroničko izviđanje Središnjice za obavještajno djelovanje, Satniju za potporu Središnjice za obavještajno djelovanje, Zapovjedništvo Zapovjedništva specijalnih snaga i Zapovjednu satniju Zapovjedništva specijalnih snaga, pripada dodatak za specijalne i zaštitne postrojbe u iznosu od 10%.“
Treća se promjena ovog Pravilnika tiče dosadašnjeg 20. članka – kojim su još u proljeće bili položeni temeljima za očekivani preustroj Bojne za specijalna djelovanja (BSD). Tada je bilo rečeno: „Nakon stupanja na snagu novoga ustroja Bojne za specijalna djelovanja, Vojno-obavještajne bojne, izvidničkih satnija gardijskih brigada te Središnjice elektroničkog izviđanja pravo na dodatke na plaću iz članaka 6. i 13. ovoga Pravilnika imat će djelatne vojne osobe u ustrojstvenim jedinicama koje će biti njihovi pravni sljednici“.
Sada ta odredba leti van, budući se umjesto pojmom BSD tu počinje baratati novim nazivom – nespretno iz engleskog jezika preuzetim pojmom „Zapovjedništvo specijalnih snaga“. Zašto nespretno? Pa zato jer tu engleski prijevod ovog naziva, “Special Forces Command – SFC” implicira usporedivi dio koji je u SAD ustrojbeno smješten samo u kopnenim snagama (famozne Zelene beretke), dok se širu razinu ovakvih postrojbi za specijalna djelovanja ondje obuhvaća u “Special Operations Command – USSOCOM” – cjelinu koja sadržajno daleko bolje odgovara onome u što Hrvatska sada preslaguje to svoje malo snaga za specijalna djelovanja.
Koje sad „Zapovjedništvo specijalnih snaga“ ?
Kako se vidi iz ovih izmjena, radi se o promjenama koje se odnose na Bojnu za specijalna djelovanja koja se po nedavno javno objavljenom nacrtu Dugoročnog plana razvoja OS RH 2015.-2024. preustrojava u ponešto nesretno imenovano „Zapovjedništvo specijalnih snaga“, te na dosadašnju Vojno-obavještajnu bojnu koja bi se trebala uključiti u Središnjicu za obavještajno djelovanje.
Prema nacrtu DPR-a, Zapovjedništvo specijalnih snaga jedna je od ustrojstvenih jedinica koje čine operativnu sastavnicu OS (ostale ustrojstvene jedinice su operativna zapovjedništva, gardijske brigade, Flotila i Obalna straže RH, te zračne snage). Dosadašnja BSD je kao Zapovjedništvo specijalnih snaga (ZSS) u novom nacrtu DPR-a gotovo da je dignuta na razinu grane OS RH, koja „planira i provodi specijalne operacije i aktivnosti u svrhu potpore i zaštite nacionalnih interesa. Zapovjedništvo specijalnih snaga (ZSS) bit će odgovorno za opremanje i obuku specijalnih snaga, razvoj doktrine te koordinaciju priprema specijalnih operacija“. Uz činjenicu da smo dobili zanimljivost – priliku spretno govoriti o “Zapovjedništvu Zapovjedništva” i osobi “zapovjednika Zapovjedništva Zapovjedništva” – to buduće Zapovjedništvo specijalnih snaga trebalo bi biti ustrojeno u nekoliko organizacijskih cjelina: bit će tu (1) 1. i (2) 2. grupa specijalnih snaga, (3) Zapovjedna satnija te (4) Satnija za specijalna djelovanja-Komando, kao i (5) Satnija za obuku, te (6) Zapovjedništvo. Prva grupa specijalnih snaga bit će stacionirana u Udbini, a Druga grupa u Divuljama, dok će svi ostali, kao i do sada, biti u Delnicama.
Nakon te množine raznih sastavnica (a za postrojbu koja skupno i dalje ostaje u snazi bojne), spomenimo i da bi dijelovi Vojno-obavještajne bojne, zajedno sa Središnjicom za elektroničko izviđanje, prema Dugoročnom planu razvoja OS RH trebali ustrojiti Središnjicu za obavještajno djelovanje kao pristožernu postrojbu GS OS RH. Preostali dio Vojno-obavještajne bojne HKoV-a preustrojio bi se i ušao u sastav vojno-obavještajnih satnija gardijskih brigada.
No sve je to za sada tek plan, odnosno nacrt DPR-a koji je tek prezentiran javnosti, a javna rasprava o njemu otvorena je do 15. listopada. Potom Ministarstvo obrane treba usvojiti ili odbaciti primjedbe i prijedloge, pa DPR onda trebaju usvojiti Vlada i Sabor, i tek nakon toga se može reći da je donijet novi Dugoročni plan razvoja. Proces je to koji će trajati minimalno mjesec dana (uz ludi optimizam i stiskanje svih zamislivih rokova), pa je stoga potpuno nejasno kako to da se nove izmjene Pravilnika o dodacima na plaću s naznakama nove organizacije donose i stupaju na snagu prije same te nove organizacije.
