Hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas su u društvu grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Charlesom Michelom, te predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija obišli grčko-tursku kopnenu granicu, na kojoj je posljednjih dana veliki pritisak migranata s turskog područja.

„Želim reći da smo solidarni s Grčkom. Naš je prioritet očuvati red na grčkoj granici, a time i na vanjskoj granici Europske unije. U potpunosti sam spremna pomoći grčkim vlastima. Sukladno grčkom zahtjevu, FRONTEX je u ovom trenutku spreman poslati na granicu svoj tim za brzi odgovor, jedan veći brod i šest manjih patrolnih brodova, 2 helikoptera, jednu letjelicu, 3 vozila s termovizijskim kamerama, i 130 službenika na morske i kopnene granice. 700 milijuna eura smo spremni izdvojiti za pomoć Grčkoj u obrani granice – od toga je trenutno na raspolaganju oko 350 milijuna eura, dok će preostalih 350 milijuna biti dostupno kroz okvir višegodišnjeg financiranja. Treće, radimo po zahtjevu zaprimljenom od Grčke koja može očekivati i pomoć u vidu medicinskih potrepština, šatora, deka i slično. Ovo nije samo grčki problem na njenim granicama, nego problem EU-a koji ćemo rješavati zajedno, solidarno i odlučno. Oni koji pokušaju razjediniti Europu će se razočarati. Držat ćemo se skupa i pobijediti. Turska nije neprijatelj, a ljudi nisu puko sredstvo za ostvarenje cilja. Toga se svi trebamo sjetiti u nadolazećim danima. Zahvaljujem Grčkoj koja je štit Europe“,

rekla je po zračnom obilasku predsjednica EK von der Leyen. Na grčko-turskoj granici nalazi se oko 13.000 migranata (što je manje od kapaciteta dvorane zagrebačke Arene, u koju može stati 16.500 ljudi) koji iz Turske pokušavaju ući u Europsku uniju, i koji bi u tom slučaju putem tzv. Balkanske rute došli do krajnjih odredišta u zapadnoj ili sjevernoj Europi.

„Pohvalio bih grčkog premijera koji je promijenio politiku Grčke koja ne dopušta ilegalne migracije. Ursula je rekla da je Grčka štit EU-a, a ja to kažem kao premijer zemlje koja je na Balkanskoj ruti. Nama je svima u interesu da grčka granica ostane netaknuta. Sa mnom je došao ministar unutarnjih poslova, koji će sutra predsjedati sastankom ministara EU-a, i to je signal da smo spremni brzo djelovati uz sav financijski doprinos i doprinos FRONTEX-a, o kojemu je Ursula već govorila. Predani smo na svim razinama da riješimo ovu situaciju i da se ne ponovi ono što smo vidjeli 2015. godine. Iz toga trebamo učiti, ostati skupa, držati liniju i pomoći grčkoj vladi“,

rekao je hrvatski premijer Plenković kao ujedno i predstavnik zemlje-predsjedavateljice Unijom tijekom prvih 6 mjeseci ove godine. Sutra će se u Bruxellesu održati i izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova EU, sa samo jednom točkom dnevnog reda – „Migracije i vanjske granice EU“. To će rubno biti tema i sastanka ministara obrane EU, koji sutra počinje u Zagrebu, najavio je premijer Plenković:

„Hrvatska će cijelog ovog tjedna i sastankom ministara obrane, koji će biti u Zagrebu, i sastankom ministara vanjskih poslova, držati ovu temu visoko u fokusu europske politike i našega vodstva i angažmana“.

Vojska na granici?

Po prvi puta od migrantske krize 2015. godine, čini se da je hrvatski državni vrh sve skloniji mogućnosti  da se razmjeste i pripadnici OS RH na hrvatske granice, ne bi li u slučaju potrebe „odbili“ migrantski val. Upravo je o tome jutros govorio i predsjednik Zoran Milanović na svečanoj primopredaji dužnosti između dosadašnjeg i novog načelnika GS OS RH, generala zbora Mirka Šundova i viceadmirala Roberta Hranja.

„Prije 5 godina imali smo veliki migrantski val. To su ljudi – dakle, možda je metafora ‘val’ malo previše mehanička, ali to su ljudi. Toga vjerojatno više neće biti, ali bude li nešto slično – morat ćemo (ja, Vlada, predsjednik Vlade, svi oni koji vode državu i oni koji u tome pomažu) što prije sjesti i dogovoriti što ćemo u situaciji koju ne možemo sasvim jasno predvidjeti“,

rekao je Milanović u svome govoru. No da bi vojska mogla biti razmještena na granici, potrebno je prethodno utvrditi pravila igre, najavio je predsjednik Milanović:

„Moramo jasno donijeti odluku, kada smo već promijenili zakon o angažmanu HV i mogućnosti da HV pomaže policiji u poslovima osiguranja granice, koja su to pravila djelovanja HV-a u neželjenoj situaciji, koji su to ‘Rules of Engagements’ – to nemamo. To može samo ujedinjena i racionalna politika, i stranke političke, i svi oni koji sudjeluju u ovom procesu“.

Ovoga bi se tjedna trebala održati i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, prva u mandatu novoga Predsjednika RH, na kojoj bi pitanje ilegalnih migracija i nadzora granice trebala biti glavna tema. O mogućem angažmanu Oružanih snaga RH na granici govorio je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković nakon Konferencije o vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, koja se danas i sutra održava u Zagrebu.

Predsjednik Sabora na konferenciji o sigurnosnoj i obrambenoj politici EU (Photo: J.Regović/Pixsell/EU2020)

„Očito je da ako bude potrebe, ako se sigurnosna situacija pokvari, da će Hrvatska vojska doći na granicu. Prije svega želio bih da se takvo što ne dogodi. Volio bih da se ne ponovi ona situacija iz 2015. godine. Trebamo osnažiti zajedničku politiku unutar EU kada su u pitanju migracije i prve na udaru su Grčka i Bugarska. Snažna potpora tim zemljama. Ako se počne raditi o desecima ili stotinama tisuća ljudi, tada će Europa sigurno reagirati drugačije nego 2015. godine. Hrvatska će pratiti i koordinirati svoje aktivnosti. Osnovna zadaća države je zaštititi svoje granice i ljude“,

izjavio je Jandroković, dodavši kako situacija danas i 2015. godine nije ista:

„Europa je i tada 2015. razmišljala o tome kako zaustaviti eskalaciju u samom izvoru krize. Države moraju reagirati, države se moraju štiti. Ne bih rekao da se ovdje radi o licemjerju, već se stvari mijenjaju i sazrijevaju. I 2015. govorili smo o humanitarnom i sigurnosnom aspektu i tada je prevladavao humanitarni aspekt, a sada više prevladava sigurnosni. Hrvatska mora reagirati i štiti svoje. Primarno smo mi Hrvatska i moramo zaštititi vlastite interese“.

Ministar obrane Damir Krstičević potvrdio je da se razmišlja o mogućnosti angažmana Oružanih snaga:

„Hrvatska vojska je spremna pomoći našoj policiji. Jasno, ima zakon, ima procedura, i ako bude potrebe za tim, ako su nove okolnosti, naša zadaća je da naša granica bude sigurna… da štitimo hrvatske nacionalne interese. Ja sam naložio već načelniku Glavnog stožera da pripremi sve potrebne planove. Prema tome, mi smo spremni!“.

Problemi, problemi…

Materija korištenja Oružanih snaga RH pri čuvanju državne granice unesena u Zakon o obrani i Zakon o nadzoru državne granice u ožujku 2016. godine (NN 27/16), usprkos raznim naznakama o manjkavosti planiranih zakonskih rješenja – a nakon brzinskog postupka provedenog jednostrano, bez uzimanja u obzir ikakvih prigovora oporbe, oba su ova propisa i stupila na snagu bez ikakvih detalja nužnih za stvarno funkcioniranje zamišljenog idejnog rješenja.

Naime, kako što smo to sve još tada detaljno razložili, Zakon o obrani je u novom članku 62a, omogućio pomoć vojske policiji u čuvanju državne granice („u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice“). takvu odluku donosi Vlada na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost predsjednika Republike. S druge strane, Zakon o nadzoru državne granice u dopunjenom članku 5 kaže da poslove nadzora državne granice obavlja granična policija, te iznimno (kada Ministarstvo unutarnjih poslova ili predsjednik Vlade RH to ocijeni potrebnim, zbog sigurnosnih i/ili humanitarnih razloga) OS RH mogu pružiti potporu. Pri tome se za način pružanja te pomoći kaže „na način propisan zakonom kojim se uređuje obrana RH“. Dakle, sve je opisano cirkularno i bez konkretnih detalja, a jedino stavak 4 članka 5 Zakona o nadzoru državne granice donekle pomaže, propisujući da u tom pružanju pomoći pripadnici OS RH imaju postupati po uputama policije.

Ovo prebacivanje iz jedne u drugu ruku očito je ono o čemu su jutros govorili i predsjednik Milanović i ministar Krstičević, koji obojica pozivaju na utvrđivanje pravila i procedura. „Nikad nismo bili u ovoj poziciji da zajedno mi osiguravamo granice. Ima dosta tih pravila, procedura… Ali, ako bude potrebe, mislim da uz jedan razgovor, uz jednu komunikaciju, sve se to da napraviti i učiniti“, ponovio je još jednom Krstičević.

Na tom tragu je i novi načelnik GS OS RH, viceadmiral Robert Hranj, koji također tvrdi da je vojska – uz još potrebne detalje – spremna pomoći policiji:

„Mi  imamo već dulje vrijeme naše planove, operativne planove, u slučaju da nas… da se odluči, da nas politika pita da pomognemo policiji. U skladu sa sadašnjim zakonskim odredbama, Hrvatska vojska može pomoći hrvatsko policiji, MUP-u, kad MUP to zatraži, i naravno… kad mi dobijemo odgovarajuće zapovjedi… kako kažu – u potpornoj ulozi. Potporna uloga može biti vrlo široka, od logistike, prehrane, prijevoza, medicine, smještaja, ishrane, veterinarske pomoći, i tako dalje. Ono što još trebamo dodati, doraditi – što je bilo vaše pitanje – to je, u stvari, odluka – hoće li se vojnicima davati određene ovlasti… jer vojnici, u skladu sa zakonom, nemaju policijske ovlasti. Nemaju ovlasti postupanja prema civilima u doba mira. To je isključiva nadležnost i ovlast policije. Naravno da postoji cijela paleta područja, gdje je Hrvatska vojska uspješno i korisno… može pomoći u ovoj priči, ako do toga dođe“.

Prema važećim zakonima, dodao je Hranj, hrvatskim vojnim postrojbama zapovijedaju vojni zapovjednici koji pak mogu dobivati zadaće od viših, političkih/civilnih šefova (a ne ljudstva policije na terenu). I to je tek dio detalja o kojem bi se u slučaju potrebnog angažmana OS RH morali dogovoriti ministar obrane i ministar unutarnjih poslova.

Trenutno je za eventualne poslove potpore Ministarstvu unutarnjih poslova spremno 2.500 pripadnika OS RH, potvrdio je jutros novi načelnik GS OS RH. Osim što bi vojnici bili razmješteni na kritične granične točke, te bi time možda postigli određeni psihološki učinak, drugog posla za vojsku na granici zapravo nema. Jer poslati tisuću ili dvije ljudi da bi nosili hranu policiji, ili raščišćavali neprohodne šumske i brdske puteve – zapravo je potpuno rasipanje skupog i specijaliziranog resursa bez pružanja ikakvih dodatnih vrijednosti za same Oružane snage. To se dobro vidi i na primjerima susjedne Slovenije i Srbije, gdje su zajedničke patrole s policijom svojedobno predstavljale maksimalni vojni doprinos.