Samo jedna točka bila je na dnevnom redu 5. sjednice saborskog Odbora za  obranu, održane u utorak 12. studenog – mišljenje Odbora o MORH-ovoj namjeri kupovine modernog višecjevnog raketnog sustava HIMARS. Za razliku od prethodnih sjednica, kada su pozicija  i pozicije međusobno lomile koplja oko sudjelovanja OS RH u NATO aktivnosti NSATU za Ukrajinu, ova je sjednice prošla gotovo idilično, uz praktično jednoglasnu podršku nabavi HIMARS-a.

Uvodno obrazloženje dao je ministar obrane Ivan Anušić, koji je napomenuo da su OS RH izradile taktičku studiju o opremanju topničkih postrojbi višestrukim samohodnim lanserima raketa velikog dometa.

„Iskazom potreba HV je zatražila nabavu 8 samohodnih raketnih sustava velikog dometa HIMARS, naoružanih lansirnim modulom u borbenom kompletu. Namjena sustava HIMARS je uništavanje protivničkog topništva i elemenata protuzračne obrane, logističkih vozila, lakih oklopnih vozila i transportera, kao i postrojbi za potporu i opskrbu. Konstruiran je za lansiranje navođenih raketa i taktičkih balističkih projektila, a nosi jedan paket od 6 raketa ili jednu taktičku raketu ATACMS“,

rekao je uvodno Anušić, dodajući kako je MORH zatražio Pismo ponude i prihvaćanja (LoA) od SAD-a:

„za 8 samohodnih raketnih sustava velikog dometa HIMARS s raketama velikog dometa, te pripadajućom opremom i uslugama prema načelu sveobuhvatnog pristupa. Uz 8 lansera M142 HIMARS, ovom nabavom osiguravaju se 2 vrste vođenih ubojnih raketa – 24 paketa po 6 raketa M30A2 i 24 paketa po 6 raketa M31A2, produženog dometa većim od 80 km, i vježbovne rakete smanjenog dometa – 16 paketa po 6 raketa M28A2. Prema načelu sveobuhvatnog pristupa, pored 8 lansera i 394 vođenih raketa, paket uključuje i sve ostale robe i usluge, obuku i logističku potporu neophodnu za učinkovito funkcioniranje sustava HIMARS“.

Ministar obrane Ivan Anušić, načelnik Sektora za naoružanje general Davor Tretinjak i savjetmik Predsjednika RH Ivica Olujić

Vlada SAD je krajem lipnja ove godine dostavila ugovor za spomenuti paket, ukupne vrijednosti 289.968.461,00 USD. Ministar Anušić je najavio da će se s otplatom HIMARS-a krenuti već ove godine pa do 2027., dok će MORH od 2026. do 2029. godine uplanirati i proračunska sredstva potrebna za plaćanje PDV-a prilikom isporuke robe i usluge u skladu s ugovorom. Što se tiče isporuke, Anušić je rekao:

„Do 2028. godine je isporuka kompletnog sustava. Sustav dolazi zajedno kako s lanserima, tako i s raketama. Kako bude sustav dolazio, rakete su… ne mogu sada reći da li će se one isporučivati u toj brzini, ali u svakom slučaju kako se lanseri budu isporučili rakete će po potrebama dolaziti koliko bude bilo zahtjeva od strane Oružanih snaga“.

Hrvatska će se nabavom HIMARS-a priključiti još trima europskim zemljama korisnicama tog sustava (Poljska, Rumunjska i Ukrajina), a odluka da se ide u nabavu baš tog sustava prem ministu Anušiću utemeljena je na hrvatskim potrebama i jako dobrim iskustvima korisnika HIMARS-a. „Izuzetno precizan, kvalitetan i dobar sustav“, zaključio je Anušić. Tu je riječ konačno dobio i general Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera OS RH, koji je tog dana umjesto u „pritvoru kod Zorana Milanovića“ neprimjetno sjedio na sjednici saborskog Odbora.

„S HIMARS-om Oružane snage dobivaju novu sposobnost koju do sada nisu imale – to je sposobnost, dakle, preciznih i učinkovitih dalekometnih raketnih udara. Provedba vojnih operacija na integriranom bojištu danas zahtijeva, prije svega, učinkovitu, preciznu i brzu paljbenu potporu. Naprosto, HIMARS je taj sustav koji omogućuje sve to. Dakle, brzina, preciznost i učinkovitost su naprosto danas temeljna načela što se tiče djelovanja topničko-raketnih postrojbi. Prema tome, HIMARS predstavlja – nedvojbeno– jedan kvantni skok u kontekstu sposobnosti Oružanih snaga u provedbi preciznih i dalekometnih raketnih udara. Također, HIMARS predstavlja novu eru u topničko-raketnim postrojbama Oružanih snaga. HIMARS kao sustav je definitivno, što se tiče samog sustava – takvih i sličnih sustava koji se nude na tržištu, je najprecizniji i najučinkovitiji sustav. Kada samo spomenem činjenicu da njegovo rasipanje je svega 5 metara na cilju, bez obzira da li se radi na daljini 25 km ili 70 km, jasno govori kolika je preciznost toga sustava. U tome kontekstu Oružane snage dobivaju doista jedno vrlo moćno, sofisticirano oružje kakvoga dosad nisu imale“,

izdeklamirao je načelnik GS general Kundid i jedva dočekavši kraj ove točke dnevnog reda brzinski otišao kako bi izbjegao novinare, ali i eventualno neugodna pitanja saborskih zastupnika oko NSATU misije.

Načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid – jedinstvena taktika izbjegavanja neugodnih pitanja- došao sa zakašnjenjem i otišao prije kraja

Na sjednici saborskog Odbora ponovno je sudjelovao i savjetnik za obranu Predsjednika RH Ivica Olujić, koji je posebno istaknuo da predsjednik Milanović nikada nije uskratio suglasnost Vladi za nabavu novog naoružanja, pa tako ni ovoga puta. Međutim, savjetnik Olujić je iskoristio priliku kako bi ujedno upozorio na to da nabava 8 HIMARS-a neće popraviti hrvatsku sposobnost raketnog topništva:

„Preostala sredstva raketnog topništva koja Oružane snage imaju trebat će ili zamijeniti ili modernizirati. I ne može se govoriti o raketnom topništvu da se ne govori o samim raketama. Želimo ukazati (…) da su se rakete za raketno topništvo Hrvatske vojske proizvodile u Republici Hrvatskoj još u vrijeme Domovinskog rata i nakon Domovinskog rata, proizvodile su se sve do nedavno u organizaciji državne Agencije ALAN. Ono što nije bilo dobro u to vrijeme je da su se te rakete proizvodile za strano tržište, a ono što svakako nije dobro je da je ta proizvodnja na neki način  zadnjih nekoliko godina prestala. Ukazuje se na potrebu da se učini više, da se ulože veći napori i da se proizvodnja  raketa za raketno topništvo u Hrvatskoj obnovi, te da se moderniziraju ili nabave drugi nekakvi, priuštivi možda, jeftiniji raketni sustavi nego što je HIMARS, kako bi se popunile sve postrojbe Hrvatske vojske, uključujući i pričuvu“.

Upravo rakete, ali one za HIMARS, mučile su člana Odbora Josipa Jurčevića (nzavisni zastupnik), koji je od ministra Anušića u nekoliko navrata tražio odgovor namjerava li Ministarstvo obrane nabavljati i rakete većeg dometa (300, odnosno 500 km), budući da rakete s dometom od 80 km „ne mogu doseći Banja Luku, a kamoli Beograd“. Iako je ministar Anušić pokušavao izbjeći odgovor, tvrdeći da se sustavi HIMARS i rakete s dometom od 80 km nabavljaju kao sredstvo obrane ili odvraćanja, a ne sredstvo napada, u konačnici je ipak rekao kako se rakete spomenutog većeg dometa dogovaraju i ugovaraju na specifičan, prilično drugačiji način od ovoga kako je MORH dogovorio kupnju cjelokupnog sustava HIMARS, te da one nisu dio trenutnih razgovora sa SAD-om.