Vlada je na jutrošnjoj 188. sjednici usvojila novi prijedlog Odluke o donošenju Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, odnosno dopunjenu verziju prvobitne odluke od prije 4 godine. Kako je na Vladinoj sjednici rekao državni tajnik u MUP-u Žarko Katić:
„RH je ulaskom u EU preuzela obvezu izrade procjene rizika od katastrofa, koja je propisana odlukom Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu unije za civilnu zaštitu. Obveza izrade procjene rizika propisana je i Zakonom o sustavu civilne zaštite. Prvi dokument ove vrste izrađen je 2015. godine, kada je odabrano 12 rizika. Važeća procjena rizika od katastrofa je izmijenjena i dopunjena – sukladno novim podacima – za 4 postojeća scenarija. To su potresi, ekstremne temperature, štetni organizmi životinja i požare otvorenoga tipa. Najvažnije novine u odnosu na prethodnu procjenu rizika iz 2015. godine jest da uz postojećih 12 identificiranih rizika su dodatno obrađene 4 prijetnje, i to: radiološke nesreće, nuklearne nesreće, onečišćenje mora i pojava masovnih klizišta. Dakle, ovaj dokument sadrži procjene za ukupno 16 rizika. Donošenje ovog dokumenta nužan je preduvjet za korištenje sredstava iz strukturnog fonda u idućem proračunskom razdoblju za potrebe daljnjeg ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa, ali i cjelokupni sustav zaštite…civilne zaštite.“
Vlada je jednoglasno prihvatila ovaj prijedlog. No osim dopune s novim rizicima, iz postojećeg Vladinog dokumenta ne može se vidjeti kakva je procjena svakog od novouvedenih rizika.
Prva Nacionalna procjena rizika podijelila je rizike u 3 skupine. Prva skupina su neprihvatljivi rizici – poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela, potres, te požari otvorenog tipa. Druga skupina su tolerirani rizici – ekstremne temperature, epidemije i pandemije, snijeg i led, industrijske nesreće, te suša. Treća skupina su prihvatljivi rizici – bolesti bilja, bolesti životinja, te zaslanjivanje kopna. Primjetno je da rizika od terorizma bilo koje vrste nema na popisu, kako onom iz 2015. godine, tako ni na ovoj danas usvojenoj dopuni, iako neke od njegovih posljedica itekako mogu biti katastrofalne te tražiti aktiviranje sustava civilne zaštite. No, kako će se tu rangirati spomenuti novi rizici – radiološke nesreće, nuklearne nesreće, onečišćenje mora i pojava masovnih klizišta – tek će se vidjeti.
