Listopad je mjesec kada tradicionalno završava protupožarna sezona u RH, no ove godine ona je završila mjesec dana ranije. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je nakon konzultacija s nadležnim županijskim vatrogasnim zapovjednicima,  kao i sa zapovjednikom namjenskih vojnih snaga, donio odluku o prijevremenom završetku „Glavnog napora požarne opasnosti“, koja je stupila na snagu 11. rujna. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra, od 01. siječnja do 11. rujna ove godine zabilježeno je povećanje požara na otvorenom prostoru za 0,70 %, dok je istodobno opožarena površina u ovoj godini bila smanjena za gotovo 70%. Nažalost, u požarima je smrtno stradalo 25 osoba, što je povećanje  za gotovo 80% u odnosu na prošlu godinu, a za 30% je povećan i broj ukupno ozlijeđenih osoba – 142, od čega je 16 vatrogasaca. Tijekom prvih 9 mjeseci, povećano je bilo i djelovanje zračnih snaga na požarima za 2%, iako je za 26% smanjen broj angažiranih zrakoplova. Vojne zračne snage su u sklopu međunarodnih aktivnosti sudjelovale u gašenju požara u Izraelu, Albaniji, BiH i Crnoj Gori.

Statistici treba dodati i to da za razliku od proteklih godina, „ove godine nije zabilježen ulazak nepoznatih dronova u područje djelovanja protupožarnih zrakoplova,” potvrdilo je Ministarstvo obrane RH za portal Obris.org. U proteklih 10 i više godina dronovi su postali noćna mora za protupožarne avione. Primjerice prošle godine zabilježeni su slučajevi na Hvaru i Murteru, kada su dvojica neodgovornih pojedinaca digla svoje male dronove tijekom gašenja požara. U oba slučaja gašenja su privremeno prekinuta, policija je uspjela locirati a onda i privesti oba dron-pilota, da bi tek nakon toga protupožarni avioni ponovno intervenirali na požarištu. To je, pojašnjavaju u MORH-u, standardna procedura:

“Procedure kod uočavanja dronova su propisane, konkretno posade protupožarnih zrakoplova nakon uočavanja dronova ili dobivanja informacije o istima sustavom veze automatski prekidaju aktivnosti gašenja požara, napuštaju područje djelovanja i čekaju ponovno odobrenje za nastavak gašenja.“

I Hrvatska vatrogasna zajednica priznaje za portal Obris.org da posebne probleme predstavlja neovlašteno letenje za vrijeme djelovanja protupožarnih zrakoplova. Tako je, više-manje, svakoga ljeta, požalio se prošle godine  Darko Dukić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije, za portal Morski.hr:

„Ovo što se događa s dronovima je nevjerojatno. Bio je jedan slučaj prije neki dan u Splitu, pa na području Dubrovnika. Nažalost ima ih puno. Mi uredno kod intervencija odredimo zonu zabrane leta i zabrane plovidbe u perimetru. Tako smo napravili i ovaj put (na Murteru, op.a.), no osim drona, bilo je uz obalu primjetno i vodenih skutera i drugih plovila. Odmah je policija postupala, a rade i na ovom slučaju“.

Pilot drona brzo je identificiran, ponajprije zahvaljujući tome što je na svom profilu na društvenim mrežama objavio snimke požara iz drona za čiji let u tom trenutku nije imao važeće dozvole (osim osnovne dozvole za upravljanje bespilotnim letjelicama). Kao opravdanje za podizanje drona u blizini požarišta lokalni turistički vodič naveo je osjećaj vlastite ugroženosti: „Uzletio sam odmah nakon da vidim di je požar točno da znam da li da ‘bježim’ ili sam siguran,“ prenio je portal Morski.hr.  To je jedan od uobičajenih izgovora – snimanje požarne situacije zbog vlastite sigurnosti, radoznalost ili prikupljanje „lajkova“ postavljanjem na društvene mreže što atraktivnijih snimaka požara iz zraka. Iza svega stoji tek jedan jedini osnovni razlog – glupost  i nemar. Ministarstvo obrane upozorava da se

„konkretna opasnost odnosi na ugrožavanje sigurnosti letenja protupožarnih zrakoplova, a  posljedice mogu biti teška oštećenja na zrakoplovima, kao i eventualno rušenje istih.“  

Izvor: L.A. County Fire Department

Upravo je to u veljači ove godine iskusio pilot protupožarnog zrakoplova CL-415 dok je gasio veliki požar na obali Kalifornije. Veliki žuti Canadair naletio je na mali privatni dron i zaradio oveću rupu na području krila. Hitno je prizemljen, a zbog oštećenja je i hitno uklonjen iz službe, što je potrajalo dobrih tjedan dana dok nije zakrpana rupa. Srećom, nije bilo ljudskih žrtava, no to je više „sreća u nesreći“. U rujnu ove godine civilni dron pogodio je protupožarni avion tijekom gašenja požara u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi, također prouzročivši manja oštećenja. Naši protupožarni avioni tijekom leta znali su naletjeti na ptice, što je gotovo jednako opasno i znalo je nanijeti gotovo jednaku štetu kao i dron na spomenutom kalifornijskom Canadairu. No u SAD-u se za takvo letenje drona može dobiti rigorozna novčana i zatvorska kazna, dok se u Hrvatskoj neovlašteni letovi iznad požarišta tretiraju kao prekršaj s predviđenom novčanom kaznom od 400 do 13.000 eura. MORH napominje da prijavu podiže Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo temeljem Zakona o zračnom prometu.

Od prve neovlaštene pojave malih bespilotnih letjelica u zraku na i oko požarišta, Ministarstvo obrane javno je objavljivalo apele vlasnicima bespilotnih letjelica dronova na strogo poštivanje pravila korištenja sukladno zakonskoj proceduri.

“Svako korištenje istih bez odobrenja može uzrokovati rušenje zrakoplova i dovesti u pitanje živote pilota i članova posade te živote drugih ljudi. Stoga, MORH poziva vlasnike na puno i dosljedno poštivanje pravila korištenja dronova te posebno apelira na zabranu korištenja dronova u blizini djelovanja zračnih protupožarnih snaga kako ne bi ugrozili sigurnost letačkih posada i živote drugih ljudi,”

stoji u višegodišnjim apelima Ministarstva obrane. No MORH nije jedini koji je apelirao – kampanju protiv dronova za vrijeme požara pokrenule se i druge nadležne institucije.

Letak Hrvatske vatrogasne zajednice

“Hrvatska vatrogasna zajednica zajedno s drugim institucijama i medijima kroz nekoliko zadnjih godina provodi i promidžbene aktivnosti kojima se ukazuje turistima i građanima na zabranu letenja privatnim dronovima za vrijeme djelovanja protupožarnih zrakoplova, s obzirom na to da je dolazilo do situacija kada su se protupožarni zrakoplovi morali povući s požarišta i prekinuti gašenje zbog ugroze od strane dronova u vlasništvu građana ili turista,”

odgovorila je HVZ na upit našeg portala.

Ovogodišnjih NULA slučajeva ometanja protupožarnih letova je moguća posljedica MORH-ove i vatrogasne kampanje, ali i jačanja zrakoplovne kulture korisnika – operatera i pilota bespilotnih letjelica. Zanimljivo je pritom uzeti u obzir i podatak koji nam je dostavio MORH o tome da “nisu zabilježena ometanja medicinskih letova HRZ-a od strane bespilotnih letjelica.“

*ovaj tekst je dio projekta “Bespilotne letjelice nisko lete” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti