Prvoga dana dvodnevnog posjeta Rumunjskoj, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane RH Damir Krstičević, direktor GS OS RH kontraadmiral Robert Hranj i pomoćnik ministra obrane Petar Mihatov susreli su se s potpredsjednikom Vlade Rumunjske Ionom-Marcelom Ciolacuom, s kojim je potpisan Memorandum o suglasnosti između Vlade RH i Vlade Rumunjske o uzajamnom pružanju potpore države domaćina. Kako je potpredsjednik Ciolacu posljednjih nekoliko dana ujedno bio i v.d. ministra obrane, tako su i obrambene teme prevladale u razgovoru dvojice potpredsjednika vlada. Osim što rumunjski i hrvatski vojnici već godinama sudjeluju u NATO misijama na Kosovu i Afganistanu, uskoro će zajedno biti i u Poljskoj, u misiji jačanja prednje prisutnosti NATO-a na istoku Europe (eFP – Enhanced Forward Presence).
„Ono što me posebno veseli, za 20-ak dana bit ćemo u istoj borbenoj skupini u Poljskoj, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom i Rumunjskom. Baš sam želio još jednom čuti, pošto su rumunjski vojnici već u Poljskoj, njihova iskustva da bi naši vojnici bili spremni i da bi što prije izvršili tu zadaću“,
rekao je po završetku sastanka ministar obrane RH Damir Krstičević. Osim o prednjoj prisutnosti (eFP), Krstičević i Ciolacu razgovarali su i o tzv. “odmjerenoj prednjoj prisutnosti” (Tailored Forward Presence) u Rumunjskoj i Bugarskoj, odnosno o prisutnosti NATO-saveza u Crnomorskoj regiji kao “pokazatelju odlučnosti, solidarnosti i ujedinjenosti političke volje za osiguranje sigurnosti.”
Damir Krstičević i Ion-Marcel Ciolacu (Photo: MORH)
Osim ove teme, na dnevnom redu našla se i tema povećanja obrambenog proračuna: „Obje zemlje prepoznale su važnost preraspodjele tereta i povećanja izdvajanja za obranu, i uspjele povećati svoje obrambene proračune“, stoji u priopćenju MORH-a. Osim s potpredsjednikom Ciolacuom, hrvatsko se izaslanstvo susrelo i s rumunjskim ministrom vanjskih poslova, Teodorom Meleşcanuom, s kojim je dogovorena buduća suradnja u koordiniranju predsjedavanjem Europskim vijećem 2019. godine (kada je na redu Rumunjska kao predsjedavajuća) i 2020. godine (s Hrvatskom kao predsjedateljicom). U srijedu, drugog dana posjeta, Krstičević i hrvatska delegacija susrest će se s predsjednikom Odbora za obranu rumunjskog parlamenta, Dorel-Gheorgheom Cãprarom. Nema sumnje da će jedna od tema, barem na margini posjeta, biti i rumunjsko iskustvo s nedavno nabavljenim zrakoplovima F-16.
Adrian Tutuianu – problemi s proračunom ili s komunikacijom?
Čini se, međutim, da je Krstičević odabrao najnezgodnije vrijeme za posjet Rumunjskoj. Jer upravo nekako u vrijeme njegovog susreta s potpredsjednikom Vlade i v.d. ministrom obrane, rumunjski premijer Mihail Tudose imenovao je dosadašnjeg ministra gospodarstva Mihai-Viorela Fifora za novog ministra obrane. Naime, posljednjih tjedan dana Rumunjska nema ministra obrane, već je nakon što je u utorak, 05. rujna, dotadašnji ministar obrane Adrian Tutuianu podnio ostavku, tu dužnost privremeno preuzeo potpredsjednik Vlade Ciolacu s kojim se Krstičević jučer sastao. Tutuianu je, pak, „odletio“ nakon 2 i pol mjeseca na čelu Ministarstva obrane, i to nakon što je u službenom priopćenju priznao da će ovoga mjeseca dijelu vojske kasniti plaće i mjesečnih naknada za prehranu i smještaj. Samo dan nakon te bombastične izjave, rumunjsko Ministarstvo financija ustvrdilo je da ima dovoljno novaca za sve zaposlene u svim ministarstvima, a tada već odlazeći Tutuianu posuo se pepelom izjavivši kako je u pitanju problem u komunikaciji s premijerom Tudoseom, što je isključivo njegova, a ne premijerova greška. Upravo u taj vremenski procijep, nakon ostavke Tutuianua, a prije imenovanja Fifora, upao je posjet hrvatskog ministra obrane Krstičevića koji je, silom prilika, umjesto sastanka dva ministra obrane, naglo postao sastanak dvojice potpredsjednika vlada Hrvatske i Rumunjske.
Mihai-Viorel Fifor – predsjednik ga nije htio za ministra prometa, ali premijer ga želi za ministra obrane
Novi rumunjski ministar Mihai-Viorel Fifor ima tešku zadaću – treba modernizirati vojsku u skladu s NATO standardima, i ispuniti obećanje dano Bruxellesu da će tijekom narednih 9 godina svake godine na obranu potrošiti 2% BDP-a. Početkom kolovoza ove godine, Nacionalno obrambeno vijeće Rumunjske (CSAT) složilo se da ta zemlja potroši ukupno 9,8 milijardi eura do 2026. godine za jačanje svojih obrambenih sposobnosti. U svibnju ove godine rumunjski Parlament odobrio je pokretanje natječaja za 8 nabava u obrani, od kojih svaki vrijedi više od 100 milijuna eura. Samo dva mjeseca dana kasnije, američka Agencija za obrambeno-sigurnosnu suradnju (Defense Security Cooperation Agency – DSCA) objavila je da je State Department odobrio prodaju 7 raketnih sustava Patriot (uključujući i dodatnu opremu i obuku) Rumunjskoj za oko 3,9 milijardi dolara. Ista američka agencija u kolovozu je objavila da je Rumunjskoj odobrena prodaja 54 višecijevnih raketnih bacača tipa M142 HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System) i pripadajuće opreme u vrijednosti od 1,25 milijardi dolara. Također, do kraja rujna očekuje se da će Rumunjska dobiti još 3 zrakoplova F-16, čime će kompletirati eskadrilu od ukupno 12 takvih aviona kupljenih od Portugala. U svibnju je potpisan ugovor između rumunjskih Zračnih snaga i tvrtke Lockheed Martin o isporuci simulacijskog sustava za F-16 Fighting Falcon u 2019. godini.
U 2016. godini Rumunjska je za obranu izdvajala do 1,48% BDP-a, a kako bi dosegla cilj od 2% Rumunjska je dodala 1,07 milijardi eura obrambenom proračunu za 2017. godinu.
Ministri obrane Hrvatske i Rumunjske (Photo: MORH)
Drugog dana posjeta hrvatske delegacije Rumunjskoj ministra Krstičevića, kao prvog inozemnog gosta, primio je novi rumunjski ministar obrane Mihai-Viorel Fifor, koji je tom prilikom dobio poziv za službeni posjet Hrvatskoj. Prema postojećem planu, Fifor bi u RH i MORH trebao doći u prvom kvartalu 2018. godine. Hrvatska delegacija potom je otišla u Parlament, u posjet tamošnjem Odboru za obranu, javni red i nacionalnu sigurnost, s čijim je predsjednikom Dorel-Gheorghem Căprarom ministar obrane Krstičević razgovarao o važnosti intenziviranja bilateralne obrambene suradnje, osobito na području obrambenih industrija.
