Nakon kraja listopada prošle godine, danas je u Bruxellesu ponovo na redu bilo dvodnevno okupljanje ministara obrane zemalja-članica NATO saveza. Kao i prije četiri mjeseca, hrvatsku delegaciju ponovo predvodi ministar obrane Ante Kotromanović, kojem se u Belgiji pri ruci našao i Zoran Drča, pomoćnik nadležan za ovakve međunarodne obrambene teme. Kako se čulo uoči ovoga skupa, žiža interesa bit će na pitanju obrambenih sposobnosti NATO zemalja i stanju u Afganistanu, što je već donekle uobičajeno, ali i na pregledu stanja u Ukrajini.
Nakon pristizanja niza dužnosnika u Bruxelles, rad je nizom bilateralnih sastanak započeo danas oko podneva. Dva sata kasnije otpočela su i plenarna zasjedanja, a kako izgleda, hrvatska je delegacija tu ponešto kasnila u dolasku, budući da iz njenih redova nije bilo nikoga oko 16 sati – u doba snimanja službenih protokolarnih fotografija sudionika. Nakon toga, počelo je i za javnost zatvoreno plenarno zasjedanje, na kojem je već bilo vidljivo prisustvo hrvatskog ministra obrane Kotromanovića.
Radni program skupa
Ministar Kotromanović u društvu Martina Stropnickýa, ministra obrane Češke Republike
Tema prvog radnog odjeljka ovog sastanka bilo je pitanje obrambenih sposobnosti zemalja članica NATO, posebice u svijetlu jasnoga trenda smanjivanja obrambenih proračuna u čitavome nizu NATO zemalja – pojave koja se često provodi i bez konzultacija s državama saveznicama. Današnji drugi radni segment ovoga skupa koncentrirao se na razvoj obrambenih sposobnosti – posebice na području cyber-obrane, pomorske sigurnosti i buduće interoperabilnosti snaga saveznika te partnera (u okviru Inicijative povezanih snaga – Connected Forces Initiative). Ministrima je tom prilikom prezentirana i procjena napretka u pojedinim ključnim područjima, kao i izvješće o glavnim uočenim nedostacima u sposobnostima (temeljem dosadašnjih djelovanja u Afganistanu i Libiji), zajedno s prijedlogom budućih prioriteta. Cjelovito izvješće na ovu temu očekuje se do NATO ministarskog sastanka u lipnju ove godine, kada bi svojevrsno završno izvješće trebala pratiti i jedna čisto vojna ocjena dosadašnjega procesa. Među ostalim, saznajemo da je ministar Kotromanović ovdje i govorio, pohvalivši suradnju zemalja-članica, te pozvavši na daljnje solidarno multinacionalno djelovanje u doba sve manjih obrambenih proračuna. Pri tome, kako se teško može igdje očekivati rast odvajanja za obranu – posebno je važno korištenje unutarnjih rezervi i solidarno djelovanje NATO članica.
Nakon što su ministri na radnim dijelovima skupa danas uskladili i jednu zajedničku izjavu o stanju u Ukrajini, s ovom se temom nastavilo i tijekom radne večere koja je – zajedno s promišljanjem na temu “Što dalje u Afganistanu?” – zaključila prvi radni dan ovog dvodnevnog skupa.
Četvrtak bi trebao biti rezerviran za teme s današnje večere. Jutarnji će program otvoriti skup predstavnika zemalja što sudjeluju u misiji ISAF u Afganistanu, zbog čega su tu opet pozvani i na te teme gotovo pa “kućni gosti”: afganistanski ministar obrane Bismullah Khan Muhammadi, posebni izaslanik glavnoga tajnika UN za Afganistan Jan Kubis, i baronesa Catherine Ashton, visoka povjerenica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku. Uz razmatranje posljedica koje na stanje u Afganistanu ima kašnjenje pri sklapanju bilateralnog sigurnosnog sporazuma SAD-Afganistan (a time posljedično i sporazuma o statusu snaga na liniji NATO-Afganistan), bit će dat pregled obavljenih priprema za buduću međunarodnu misiju “Resolute Support” u Afganistanu. Temeljem osvrta na tijek tranzicije odgovornosti za sigurnosno stanje u toj zemlji u ruke domaćih aktera, bit će promotrene i pripreme za predsjedničke izbore, koji Afganistan očekuju u travnju ove godine.
Oleksandr Oliynyk, prvi zamjenik ministra obrane Ukrajine
Nakon toga, na red bi za kraj još jednom trebala doći Ukrajina – kroz zasjedanje Komisije NATO-Ukrajina, na kojem će ukrajinsku delegaciju predvoditi Oleksandr Oliynyk, prvi zamjenik ministra obrane Ukrajine. Dok pažljivo prate razvoj stanja u Ukrajini, navodno se članice NATO saveza slažu kako s tom državom treba nastaviti dijalog, te ustrajati na principima demokratskog nadzora nad oružanim snagama i daljnjoj provedbi već započetih obrambenih reformi. Time bi do ranog poslijepodneva trebao biti i okončan ovaj skup – inače, još jedno od događanja koja polagano vode ka predstojećem NATO summitu, zakazanom za 4. i 5. rujna u Walesu, Velika Britanija.
U pokrajnjim sobama i na marginama…
Ministrica obrane Republike Albanije Mimi Kodheli, u društvu prvog čovjeka hrvatske obrane
Među ostalim, predviđeno je i da se u Bruxellesu okupe ministri obrana država iz sastava “Američko–jadranske povelje” (A-5), kojom trenutačno predsjedava Albanija. Na tom skupu, predvođenom albanskom ministricom obrane Mimi Kodheli, napravit će se osvrt na dosadašnju regionalnu suradnju u ovome okviru, te pretresti i perspektive daljnje suradnje članica Povelje u operacijama i projektima NATO-a.
Jednako tako, očekuje se da mimo glavnog ministarskog sastanka bude sklopljen i trilateralni Sporazum o razumijevanju, kojim će Crna Gora, Hrvatska i Vrhovno savezničko zapovjedništvo snaga za Europu (Supreme Headquarters Allied Powers Europe – SHAPE) regulirati pitanja vezana uz integraciju Crne Gore u ASDE (Air Situation Data Exchange) – NATO program razmjene podataka o situaciji u zračnome prostoru.
