Izvješće Državne revizije o poslovanju i stanju u Ministarstvu obrane za 2013. godinu čeka raspravu u Vladi i Saboru (kojem je na razmatranje poslano 3. studenog ove godine), a do tada može se naći na službenim web-stranicama glavnog državnog ureda za reviziju. Temeljem revizije provedene od 15. siječnja do 28. svibnja ove godine, MORH je već tradicionalno dobio uvjetno mišljenje za poslovanje u 2013. godini.
Revizija je utvrđivala i u kojoj mjeri je MORH poslušao i primijenio neke njene primjedbe dane za 2012. godinu, te utvrdila da je MORH uskladio interne akte koji reguliraju područje nabave, te da je u bilančnim evidencijama iskazao obveze za sudske sporove. Nije obavljeno ono što se tiče nekretnina – npr. popis potraživanja za stanove i garaže dane u najam, te poslovne prostore dane u zakup; popis nekretnina kojima raspolaže MORH, a u vlasništvu su RH, dostavljen Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) ne sadrži sve podatke propisane Uredbom o Registru državne imovine, a dostavljeni popis nije usklađen sa stvarnim stanjem i podacima iskazanima u analitičkim evidencijama. Iako se nešto počelo poduzimati, nisu do kraja zatvoreni ni tzv. “predujmovi” – zbog nedostatka dokumentacije, iz koje bi bilo vidljivo jesu li robe nabavljene, odnosno usluge izvedene – dok su na predujmovima i nadalje evidentirani predujmovi dani u razdoblju od 1995. do 2010. u iznosu 5.872.244,00 kn. Iako je Ministarstvo obrane tijekom 2012. i 2013. godine poduzimalo određene aktivnosti za učinkovitije upravljanje nekretninama, te usklađivanje analitičkih i sintetičkih evidencija, najveći dio tih evidencija još uvijek nije usklađen.
I nadalje tijela zadužena za materijalno financijsko poslovanje ne dostavljaju pravodobno Sektoru za javnu nabavu mjesečna izvješća i evidencije o nabavi, odnosno na način određen “Naputkom o provedbi postupaka nabave u Ministarstvu i Oružanim snagama Republike Hrvatske” te “Uputom o načinu evidentiranja stvorenih financijskih obveza putem narudžbenica”. Još uvijek nije uspostavljen informatički sustav koji bi omogućio praćenje izvršenja ugovora o javnoj nabavi, ali je dobra vijest da je njegova uspostava – u tijeku. Dok se on ne uspostavi, u MORH-u i dalje djeluju dosadašnji sustavi za upravljanje financijama i proračunom, management izvještajni sustav, sustav za upravljanje ljudskim resursima, sustav elektroničke pošte i aplikacija za uredsko poslovanje, prostorni informacijski sustav te niz drugih manjih i nepovezanih informatičkih sustava. Samo za upravljanje nekretninama koriste se tri sustava s međusobno neusklađenom i rascjepkanom bazom podataka.
Nalaz revizije za 2013. godinu
Prema podacima s kraja 2013. godine, u Ministarstvu obrane bio je zaposlen 18.841 djelatnik, od čega njih 17.420 u OS RH, 1.391 u samom Ministarstvu, a 30 u međunarodnim organizacijama. Prema podacima iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. godinu, ukupni prihodi su ostvareni u iznosu 4.430.640.751,00 kn – što je za 381.866.188,00 kn ili 7,9 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi su za 2013. ostvareni za 75.228.999,00 kn ili 1,7 % manje od planiranih. Smanjenje broja mirovnih misija očituje se i u smanjenju rashoda za naknade za rad na terenu – tako su u odnosu na 2012. godinu, u 2013. godini te naknade smanjene za 85.225.111,00 kn ili 32,4 %, dok su naknade za prijevoz na posao i s posla su manje za 3.133.996,00 kn ili 7,4 %. Smanjeni su rashodi za premije osiguranja, i to za 7.337.793,00 kn ili 31,2 %, dok su rashodi za članarine u raznim međunarodnim organizacijama veći za 2.881.008,00 kn ili 8,0 % u odnosu na prethodnu godinu. Među tzv. “Ostalim rashodima” Revizija je primijetila porast – u 2013. “Ostali rashodi” iznosili su 4.416.470,00 kn, što je veće za 3.968.914,00 kn u odnosu na rashode ostvarene u 2012. Vrijednosno najznačajniji “Ostali rashodi” (u iznosu 3.202.528,00 kuna), odnose se na kapitalne donacije materijalnih sredstava i vojne opreme Republici Francuskoj i Republici Mali, pri čemu je zanimljivo da je donacije za Mali odobrila Vlada RH, dok se donacije Francuskoj uopće nisu našle na Vladinom dnevnom redu.
Prema podacima iz Bilance, na dan 31. prosinca 2013. godine, ukupna vrijednost imovine te obveza i vlastitih izvora MORH-a iskazana je u iznosu od 35.465.284.003,00 kn. Pritom je vidljiv trend pada vrijednosti imovine prema kraju godine – koncem 2013. godine vrijednost imovine je manja za 13.029.310.953,00 kn ili 26,9 % u odnosu na stanje iskazano početkom godine. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na smanjenje vrijednosti zemljišta za 13.206.493.640,00 kn, koje je koncem 2013. isknjiženo iz poslovnih knjiga – razlog tome je što je navedeno zemljište (površine 54 141 946 m2) MORH u ranijem razdoblju predao drugim tijelima državne uprave te jedinicama lokalne (regionalne) samouprave. Stanje strateških zaliha smanjeno je u odnosu na stanje iskazano početkom godine za 71.093.070,00 kn ili 10,2 posto, a što je najvećim dijelom rezultat prodaje zaliha prema odredbama Pravilnika o prodaji neperspektivnih sredstava naoružanja i vojne opreme Ministarstva i Oružanih snaga.
Vrijednosno najznačajnija potraživanja za prihode poslovanja odnose se na (1) utužena potraživanja u iznosu 69.419.769,00 kn, (2) potraživanja za poslovne prostore dane u zakup u iznosu 45.148.541,00 kn, (3) potraživanja za stanove i garaže dane u najam u iznosu 32.448.330,00 kn, (4) potraživanja iz proračuna za prihode ostvarene od prodaje stanova prema Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane u iznosu 16.879.389,00 kn, te (5) potraživanja od trgovačkih društava u stečaju, u iznosu od 12.912.206,00 kuna. Utužena potraživanja se najvećim dijelom odnose na potraživanja za najam stanova i garaža te zakup poslovnih prostora. Potraživanja od trgovačkih društava u stečaju se najvećim dijelom odnose na potraživanja za najam poslovnih prostora.
Nekretninski kaos
Obavljenom revizijom utvrđene su nepravilnosti i propusti koji se odnose na računovodstveno poslovanje, rashode, imovinu i postupke javne nabave. Kao i do sada, revizijom su utvrđene (1) nepravilnosti koje se odnose na popis imovine i obveza, te (2) podatke iskazane u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima. U poslovnim knjigama i financijskim izvještajima je evidentirana vrijednost imovine u iznosu 35.465.284.003,00 kn, od čega se na nefinancijsku imovinu odnosi 34.319.318.119,00 kn i financijsku imovinu 1.145.965.884,00 kn. U okviru nefinancijske imovine, vrijednosno značajnija imovina se odnosi na zemljište u iznosu 15.843.096.624,00 kn, postrojenja i opremu u iznosu 8.817.110.171,00 kn, građevinske objekte u iznosu 7.353.725.980,00 kn, prijevozna sredstva u iznosu 1.234.128.121,00 kn i zalihe u iznosu 899.814.355,00 kn. U okviru financijske imovine, vrijednosno najznačajnija su potraživanja u iznosu 906.675.221,00 kn. Koncem 2013. je, na temelju Izvješća o popisu nekretnina sa stanjem na dan 31. prosinca 2013., iz poslovnih knjiga isknjiženo zemljište procijenjeno u iznosu 13.206.493.640,00 kn, koje je u razdoblju od 2000. do 2013. predano na korištenje drugim tijelima.
Podaci o broju nekretnina iskazani u Izvješću o popisu nekretnina (sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine) razlikuju se od podataka Službe za nekretnine koja vodi analitičku evidenciju nekretnina. Usklađenje stanja utvrđenog popisom i evidentiranog u poslovnim knjigama nije obavljeno jer, prema obrazloženju odgovorne osobe, nije obavljen cjelovit popis nekretnina (kako je utvrđeno odlukom ministra iz svibnja 2013. godine), nego je izvršen obilazak i popis samo dijela nekretnina. Popis ostale imovine i obveza sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. obavljen je na temelju odluke ministra iz prosinca 2013. godine, ali popisom nisu obuhvaćena potraživanja za stanove prodane na obročnu otplatu, stanove i garaže dane u najam, te poslovne prostore dane u zakup. Zbog toga nije ni usklađeno stanje potraživanja evidentirano u poslovnim knjigama (glavnim i pomoćnim) sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom.
Uredbom o Registru državne imovine utvrđeno je da su sva tijela državne vlasti, zavodi i pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugi korisnici državnog proračuna, dužni do 31. siječnja svake godine Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom dostaviti podatke, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine, o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste, o nekretninama u svome vlasništvu, kao i o svim drugim nekretninama koje koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju. Također, sve podatke o promjenama u stjecanju i raspolaganju navedenim nekretninama, dužni su dostaviti najkasnije u roku 30 dana od svake promjene. MORH nije dostavljao stvarne podatke, već se služio podacima iz analitičkih evidencija, čime je prekršio odredbe Uredbe o Registru državne imovine. S obzirom da se kroz duže razdoblje nije obavljao cjeloviti popis imovine i obveza, Državni ured za reviziju predlaže Ministarstvu obrane donošenje Akcijskog plana kojim je potrebno jasno definirati aktivnosti, metode, postupke i rokove popisa, te nadležnosti i odgovornosti članova povjerenstva i ostalih zaposlenika koji sudjeluju u popisu, kako bi se obavio cjelovit popis imovine i obveza te uskladilo stanje iskazano u poslovnim knjigama sa stanjem utvrđenim popisom. Popisom je potrebno obuhvatiti ukupnu imovinu i obveze, te treba utvrditi koja je imovina zastarjela, uništena i neupotrebljiva. Potrebno je predložiti i rashod, na temelju kojeg čelnik Ministarstva donosi odluku o rashodu. Na temelju odluke o rashodu potrebno je donijeti odluku o namjeni rashodovane imovine (prodaja, donacija, uništenje). Dio neperspektivne imovine MORH još uvijek nije predao DUUDI-ju jer ili nije upisan u zemljišne knjige kao vlasništvo RH, ili se vode sudski sporovi zbog bespravnog korištenja.
Milijuni izgubljeni na stanovima i poslovnim prostorima
Među raznim podacima o potraživanjima strše neusklađeni podaci o potraživanjima za najam stanova i garaža. U sintetičkim evidencijama Službe za financije i računovodstvene poslove i financijskim izvještajima iskazana su potraživanja za najam stanova i garaža u iznosu 36.918798,00 kn, a u analitičkim evidencijama Službe za nekretnine u iznosu 39.202.312,00 kn ili punih 2.283.514,00 kn više. U glavnoj knjizi i financijskim izvještajima iskazana su potraživanja od prodaje stanova prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u iznosu 572.162.611,00 kn. Navedeni podaci, zaključuju revizori, nisu pouzdani jer nisu usklađeni s analitičkim evidencijama, koje također nisu pouzdane jer nisu evidentirana sva plaćanja. I tako u krug! Također, nisu usklađene analitičke i sintetičke evidencije potraživanja za stanove prodane na obročnu otplatu te strateških zaliha i zaliha materijala za tekuće potrebe. Zabrinjavajuće je to što Revizija konstatira da je neusklađenost i nepouzdanost podataka, među ostalim, posljedica toga što Ministarstvo nema potreban broj stručno osposobljenih zaposlenika.
Iako su do kraja lipnja prošle godine trebale biti uklonjene sve nepravilnosti vezane za neusklađenost stanja potraživanja za zakup poslovnih prostora, potraživanja za najam stanova i garaža, kao i potraživanja za stanove prodane na obročnu otplatu, te je u tu svrhu izrađen i Akcijski plan za otklanjanje nepravilnosti, ništa od toga nije se dogodilo. Zato su u kolovozu 2013. godine donesene izmjene Akcijskog plana, kojim su produženi rokovi za provođenje određenih aktivnosti, pa je sada krajnji rok za sve aktivnosti travanj 2015. godine.
Prema podacima Službe za nekretnine, od ukupno 618 vojnih nekretnina kojima koncem 2013. raspolaže Ministarstvo, u uporabi je 226 nekretnina, dok se 392 nekretnine ne koriste (neperspektivne). Od 278 poslovnih prostora, u zakupu je uz zakupninu dan 121 poslovni prostor. Dio poslovnih prostora dan je na korištenje državnim tijelima, udrugama i sindikatima bez naknade, a dio je prazan. Utvrđeno je da javni natječaji za zakup poslovnih prostora nisu provedeni, što je trebalo učiniti prema odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora, dok se za pojedine poslovne prostore zakupnina ne obračunava u skladu s važećom Odlukom o utvrđivanju visine zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane. U najvećem broju slučajeva ugovoreni rok zakupa je istekao ili uopće nije ugovoren.
Prema podacima Službe za nekretnine, od ukupno 2.722 stana, u najmu je 2.331 stan (najvećim dijelom dani u najam ranijih godina na temelju odluka ministra), 113 stanova se koristi za službene potrebe, a 278 stanova se ne koristi (prazni). Kriteriji na temelju kojih su dodjeljivani stanovi na temelju odluka ministra ne postoje. Veći broj stanova koji se ne koriste, su stanovi za službene potrebe (53 stana). Utvrđeno je da su ugovori i rješenja o najmu stanova, u najvećem broju slučajeva, zaključeni prije stupanja na snagu Zakona o najmu stanova (1996. godine), te da ugovorima i rješenjima o najmu stanova, u najvećem broju slučajeva, nije utvrđen iznos najamnine i rok najma, što je protivno spomenutom Zakonu. Također nije jasno ni da li korisnici uopće ispunjavaju uvjete za korištenje tih stanova. Tijekom 2012. Ministarstvo obrane započelo je prodaju stanova – do konca 2013. zaprimljeno je 1.768 zahtjeva za otkup stanova (najvećim djelom za stanove dodijeljene na temelju odluka ministra), ali je zaključeno tek 169 ugovora, dok 1.599 zahtjeva nije riješeno do kraja prošle godine.
Od 2.920 garaža, na temelju odluke ministra iz 1993. godine, HVIDR-i je dano na korištenje bez naknade 1.659 garaža, u najmu je 1.118 garaža, a 143 garaže su uništene, u otkupu ili prazne. Prema evidencijama Službe za nekretnine, dospjela potraživanja koncem 2013. za stanove i garaže dane u najam te poslovne prostore dane u zakup su iskazana u iznosu 104.241.987,00 kn, od čega za zakup poslovnih prostora u iznosu 66.420.928,00 kn, najam stanova u iznosu 31.075.650,00 kn i najam garaža u iznosu 6.745.409,00 kn. S obzirom da se najveći dio potraživanja odnosi na potraživanja starija od tri godine, a nisu utužena, nastupila je zastara.
Problemi s Pleterom
Državna revizija ustanovila je da su u okviru materijalnih rashoda u 2013. evidentirani i rashodi za usluge smještaja, prehrane te čišćenja, u iznosu od 119.681.312,00 kuna. Ugovori između MORH-a u tvrtke Pleter usluge d.o.o. obuhvaćaju usluge smještaja i prehrane u objektima OS RH i MORH-a, ali u navedenim jediničnim cijenama usluga nisu uključeni komunalni i režijski troškovi, te troškovi investicijskog održavanja, koji idu na račun Ministarstva obrane. Usluge smještaja, na više lokacija u objektima Ministarstva, obavljaju se na temelju zasebnih godišnjih ugovora, pri čemu vrijednosno značajnije usluge smještaja za potrebe Ministarstva Pleter pruža u hotelu „Kralj Zvonimir“, za koje ispostavlja mjesečne račune u iznosu 132.000,00 kn, odnosno godišnje 1.584.000,00 kn. Za usluge čišćenja na više lokacija Pleter je MORH-u tijekom 2013. ispostavio račune u iznosu od 7.905.921,00 kn. Iz financijskih izvještaja Pletera vidljivo je da je u 2012. ostvarilo ukupne prihode u iznosu 120.421.714,00 kn, od čega najvećim dijelom (83,7 %) za pružene usluge Ministarstvu, te da je zadržana dobit iznosila 37.304.002,00 kn.
Revizorima se sve to činilo malo previše, s obzirom da Pleter obavlja djelatnost u prostorima i opremi koja je u vlasništvu Ministarstva obrane, da ne plaća režijske troškove i troškove investicijskog održavanja, te da ostvaruje dobit od pružanja usluga Ministarstvu. Zato Državni ured za reviziju predlaže preispitati cijenu usluga društva Pleter usluge. U obrazloženju Ministarstva obrane kaže se da je izdvajanjem sekundarnih djelatnosti u posebno društvo (Pleter usluge) ostvareno smanjenje troškova za 30 posto, ali da je analizom poslovanja utvrđen evidentan pad kvalitete pružanja usluge, naročito u pogledu stanja ugostiteljskog prostora i u pogledu same usluge. Trenutno se priprema model prema kojem će Pleter ubuduće sam plaćati svoje režije, koje prema procjeni stručnog povjerenstva iznose približno 10.000.000,00 kn.
Tko upravlja zalihama?
U glavnoj knjizi i financijskim izvještajima koncem 2013. je evidentirana vrijednost zaliha u iznosu 899.814.355,00 kn, od čega se na strateške zalihe odnosi 626.851.949,00 kn i zalihe materijala za redovne potrebe 272.962.406,00 kn. Skladišno poslovanje Ministarstva je organizirano na više lokacija. Strategija upravljanja zalihama nije donesena. Zbog navedenog, nabava i skladištenje materijala nisu usklađene s potrebama, te se na zalihama nalazi materijal značajnijih vrijednosti nabavljen u ranijem razdoblju.
Tako je koncem 2013. godine na zalihama bilo 94.382 m tkanine za kapute časnika u vrijednosti 12.230.913,00 kn, nabavljene ranijih godina. Prema obrazloženju, materijal za kapute časnika se ne može koristiti jer ne zadovoljava propisane uvjete. Također, velik broj artikala se nalazi na skladištu bez prometa više godina. U 2013. godini je vrijednost zaliha materijala za redovne potrebe bez prometa iznosila 50.007.266,00 kn (za 8.967 artikala), što je 18,3 % vrijednosti ukupnih zaliha za redovne potrebe. Vjerojatno je upravo na temelju ovog nalaza revizije MORH nedavno raspisao natječaj za prodaju neperspektivne intendantske opreme i tkanina, o čemu smo pisali na portalu Obris.org.
Javna nabava – vječna bolna točka
Prema Izvješću o javnoj nabavi, u 2013. zaključeno je 279 ugovora o nabavi roba, radova i usluga u vrijednosti 454.224.901,00 kn. Uz to, na temelju okvirnih sporazuma, koje je zaključio Državni ured za središnju javnu nabavu, zaključen je još 91 ugovor o nabavi u vrijednosti 128.128.948,00 kn. Prema odredbi članka 10. i članka 11. Zakona o javnoj nabavi, zaključena su 124 ugovora o nabavi u vrijednosti 358.696.488,00 kn. Na temelju okvirnih sporazuma, zaključeno je 349 ugovora o nabavi u vrijednosti 185.335.183,00 kn, od čega je 321 ugovor o nabavi u vrijednosti 157.486.823,00 kn zaključen na temelju okvirnih sporazuma zaključenih u ranijim godinama, a 28 ugovora o nabavi u vrijednosti 27.848.360,00 kn je zaključeno na temelju okvirnih sporazum zaključenih u 2013 godini.
Vrijednost nabave roba, radova i usluga pojedinačne vrijednosti do 70.000,00 kn iznosi 19.865.905,00 kn. Ministarstvo je poništilo 40 postupaka javne nabave, i to iz nekoliko razloga: (1) jer nisu bile poznate okolnosti koje bi dovele do sadržajno drugačijeg poziva na nadmetanje i/ili dokumentacije za nadmetanje, (2) jer nije pristigla ni jedna ponuda, te (3) jer je cijena najpovoljnije ponude bila veća od osiguranih sredstava za nabavu. Iako su zamijećena određena poboljšanja u sustavu praćenja postupaka javnih nabava, primijećeno je da pojedine ustrojstvene jedinice i nadalje na dostavljaju pravodobna izvješća Samostalnom sektoru za javnu nabavu, kao i da zbog izostanka odgovarajućeg informatičkog sustava nije adekvatno praćenje realizacije ugovora i narudžbenica. Državna revizija, naravno, nalaže da se ovi nedostaci isprave.
