U srijedu kasno poslijepodne održana je 197. sjednica Vlade RH, na kojoj je finaliziran i posljednji formalni korak u nabavi 4 helikoptera UH-60M. Sedma točka Vladinog dnevnog reda imala je dvije podtočke: (1) „Prijedlog odluke o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstva obrane za potrebe opremanja Hrvatske vojske helikopterima UH-60M Black Hawk“ i (2) „Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2021. do 2026. godine za opremanje Hrvatske vojske helikopterima UH-60M Black Hawk“. Na ovu temu prvo je riječ uzeo ministar obrane Damir Krstičević, koji je uglavnom ponovio sve ono što je rekao prošloga tjedna na sjednici saborskog Odbora za obranu.
„Potreba razvoja helikopterskih sposobnosti Hrvatske vojske navedena je u našim strateškim dokumentima, kako bi se provodile vojno-civilne zadaće u zemlji i inozemstvu… pri čemu je potrebno osiguranje punog spektra odgovora na sigurnosne izazove, odnosno, obavezu zadržavanja flote višenamjenskih helikoptera. helikopterske sposobnosti jedna su od ključnih i prioritetnih sposobnosti, važnih za ispunjenje misije i zadaća Hrvatske vojske. Trenutačno je u Hrvatskoj vojsci u uporabi srednja transportna višenamjenska vrsta helikoptera istočne proizvodnje. Međuremontni resursi za helikoptere Mi-8 istječu od 2024. do 2027. godine. Nakon toga, u operativnoj uporabi ostat će helikopteri Mi-171Sh. Radi izgradnje dodatnih sposobnosti Hrvatske vojske, Vlada Sjedinjenih Američkih Država je na temelju odobrenja Kongresa ponudila namjensku donaciju sredstava u iznosu od 53,4 milijuna američkih dolara, za opremanje s dva nova helikoptera UH-60M Black Hawk, odnosno Crni jastreb, u osnovnoj konfiguraciji“,
rekao je Krstičević, te nastavio s obrazlaganjem:
„Za dugoročnu održivost helikoptera UH-60M Black Hawk zatražena je i dobivena ponuda za integralnu logističku potporu po principu ‘Total Package Approach’ – obuka i dodatne robe i usluge u iznosu od oko 38,8 milijuna američkih dolara… kao i dodatna dva helikoptera UH-60M, u iznosu od oko 46 milijuna američkih dolara. Integralna logistička potpora obuhvaća obuku tehničara, pilota i inžinjera u Sjedinjenim Američkim Državama, opremu i usluge, kao i nazočnost stručnih osoba za ispomoć u Republici Hrvatskoj. Realizacijom opremanja ovog projekta, kroz model nabave ‘government-to-governmnent’ s Vladom Sjedinjenih Američkih Država Hrvatska vojska bi se opremila s 4 nova višenamjenska helikoptera, te bi se s time osigurala potpora i obuka za dugoročnu održivost – preduvjeti za nastavak opremanja s ovim helikopterima, i stvaranje novih sposobnosti u skladu s Taktičko-tehničkom studijom opremanja Hrvatske vojske s višenamjenskim helikopterom“.
Ponovio je ministar obrane i namjeru istodobnog početka prodaje najstarijih primjeraka helikoptera Mi-8, ali i niz zadaća koje je namijenio za Black Hawkove, uključujući i „zaštitu i nadzor državne granice“:
„Prije svega, ovim bi se započelo dugo čekani proces zamjene postojećih platformi onima zapadne proizvodnje, čime bi dugoročno osigurali budućnost ove sposobnosti. Važno je za istaknuti i to, da istovremeno pokrećemo prodaju 4 helikoptera, platformi Mi-8, kojima resursi počinju isticati 2024. godine. Smatramo kako je to… na taj način odgovorno upravljamo resursima. Helikopteri Crni jastreb je moćno sredstvo, koje bi nam služilo za ispunjenje sve tri misije Hrvatske vojske – zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta, sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama, i pomoći civilnim institucijama i drugim tijelima. tu želimo posebno istaknuti treću misiju. Sigurnosna situacija se dramatično promijenila, i ova sposobnost će nam pomoći u novim izazovima, a to je prije svega zaštita i nadzor državne granice, traganje i spašavanje, hitni medicinski prijevoz i taktički prijevoz. To je sustav domovinske sigurnosti, to je smisao partnerstva za sigurnost. Moramo dijeliti sve raspoložive resurse“,
rekao je Krstičević, podsjetivši da je Odbor za obranu Hrvatskog sabora jednoglasno dao pozitivno mišljenje 2. prosinca ove godine.
Potom je premijer Plenković dao riječ financ-ministru Zdravku Mariću, koji je bio jasan i koncizan:
„Evo, ukupna vrijednost opremanja iznosi 807.234.397 kuna, od čega se, dio koji se odnosi na obvezu plaćanja PDV-a, kako na ove donirane helikoptere, tako i na ostale segmente – iznosi 233 milijuna 575 tisuća 70 kuna i 82 lipe, a na to cijelo razdoblje do 2026. godine. Inače, financijska sredstva potrebna za podmirenje predviđenih obveza osigurana su u izmjenama i dopunama državnog proračuna za ovu godinu, kao i prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu sa projekcijama za ’21. i ’22. na razdjelu Ministarstva obrane. Potrebna sredstva za preostale godine – od ’23. do ’26. će se osigurati na razdjelu Ministarstva obrane prilikom izrade državnog proračuna i projekcija za ove godine. Evo, stoga predlažemo dati suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u razdoblju 2021. do 2026.“.
Na ovu zamolbu svi su ministri jednoglasno dali podršku, čime je u nepunih pet minuta bila i okončana ova tema. No pogledajmo što kažu popratni Vladini dokumenti na ovu temu, koji otkrivaju puno više od onoga što su dvojica ministara ispričali kolegama na sjednici Vlade.
Kako su nabavljani Black Hawkovi?
Za sada službeno vidljiv paket pribavljanja američkih helikoptera UH-60M težak je ukupno 1.167.875.354,18 kuna, a obuhvaća (1) donaciju dva helikoptera UH-60M Black Hawk s pripadajućom opremom i dijelovima, onda podršku nužnu za sustavnu održivost flote ovakvih letjelica – konkretno (2) obuku pilota i zemaljskog osoblja, kao i (3) integralnu logističku podršku) – te za kraj još i (4) kupovinu dodatna dva helikoptera UH-60M Black Hawk s pripadajućom opremom i dijelovima. U okviru čitave te nabave, koja se provodi u partnerstvu s Vladom SAD-a, zaprimljen je i usporedivi niz Pisama ponude i prihvaćanja (Letter of Offer and Acceptance – LoA), i to: (1) Pismo ponude i prihvaćanja (LoA) 7L-B-UGK, s pripadajućim Dopunama 1 i 2 (Amendment 1 & Amendment 2) za donaciju dva helikoptera UH-60M Black Hawk s pripadajućom opremom i dijelovima, (2) Pismo ponude i prihvaćanja (LoA) HR-B-OBO – za provedbu obuke pilota i zemaljskog osoblja, (3) Pismo ponude i prihvaćanja (LoA) HR-B-UBQ – za integralnu logističku podršku opremanja, te (4) Pismo ponude i prihvaćanja (LoA) HR-B-UBT – za nabavu dva helikoptera UH-60M Black Hawk s pripadajućom opremom i dijelovima.
Tijekom svibnja 2019. održana je u Zagrebu konferencija „Provisioning conference“ na kojoj su predstavnici Sjedinjenih Američkih Država predstavili projekt donacije 2 helikoptera UH-60M, o čemu postoji i službeni zapisnik. U postupku razmatranja načina financiranja dodatna dva helikoptera, od Ureda za obrambenu suradnju Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj 27. lipnja 2019. službeno je zatražena mogućnost korištenja američkog ERIP (European Recapitalization Incentive Program) fonda u iznosu 25 milijuna američkih dolara radi smanjenja financijskog udjela RH pri nabavi dodatnih helikoptera. Ekspresnim odgovorom Ureda za obrambenu suradnju Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2019. taj je zahtjev bio odbijen, uz navod kako je Kongres Sjedinjenih Američkih Država već odobrio 53 milijuna američkih dolara za dva helikoptera UH-60M i veliku količinu dijelova za održivost helikoptera UH-60M kroz potpuno implementirani FMS (Foreign Military Sales) program u sklopu LOA 7L-B-UGK. Nakon toga uslijedila su dva amandmana na predmetnu LoA sa svrhom da se odobrena sredstva angažiraju do 30. rujna 2019. godine. Datum 30. rujna 2019. je ujedno početak procesa implementacije LOA 7L-B-UGK, kao i začetak procesa proizvodnje te pripreme prva dva helikoptera Black Hawk namijenjenih Republici Hrvatskoj, koji će trajati u skladu s dinamikom navedenoj u dokumentu LOA.
Kako će se platiti hrvatska nabava UH-60M?
Četiri već spomenuta segmenta čitavog ovog posla jasno su vidljiva i u tijeku financiranja koji se prilično nepregledno provlači kroz dva dokumenta jučer usvojena na Vladi – gdje se troškovi nabave, obuke i vezanih usluga od 2019. do 2026. godine konzistentno knjiže u Ministarstvu obrane, kao i pripadajući iznosi za PDV – za koje ipak Ministarstvo financija mora dati svoju formalnu dozvolu u razdoblju od 2021. do 2026. (pa ih i detaljnije prikazuje u svom dokumentu). Dakle, MORH je tu u prvom dokumentu iskazao kompletne kvote troškova od 2019. do 2026. – da bi se tek uklapanjem podataka Ministarstva financija iz drugog dokumenta moglo vidjeti što će u pojedinoj od tih godina biti trošak opreme i usluga, a što godišnji iznosi PDV-a za svaki od 4 pojedinačna strukturna segmenta čitavog ovog posla. Dok je prvi segment (američka donacija) relativno jednostavan, za preostala tri segmenta posla priča je kompleksnija.
Općenito gledano, od ukupne vrijednosti paketa opremanja helikopterima UH-60M, koja iznosi 1.167.875.354,18 HRK, američka strana u cijelosti podmiruje 360.640.956,28 kuna (53,4 milijuna USD). Preostalih 807.234.397,90 kuna (119.502.239 USD) raspodjeljeno je između 2019. i 2026. u proračunu Republike Hrvatske, unutar dijela posvećenog Ministarstvu obrane RH. Pri tome, riječ je o 573.659.327,08 HRK (84.924.000,01 USD) vrijednosti same nabave, te još 233.575.070,82 kuna (34.578.239,00 USD) za ukupni PDV. Od ovog iznosa (opremanje i pripadajući PDV za sve segmente posla) glavnina je koncentrirana između 2019. i 2022. godine (748.428.968,62 kuna) – gdje je tekuća godina svoj teret zaprimila rebalansom (NN 111/19 od 19. studenog 2019.), teret za 2020. ugrađen je u već usvojen proračun za iduću godinu (NN 117/19 od 2. prosinca 2019.), a godine 2021. i 2022. su tom prilikom zacrtane u inače prilično nepouzdanim proračunskim projekcijama. Time se glavninu troškova (92,72 posto) ovog posla misli otplatiti unaprijed, ili u najboljem slučaju paralelno pristizanju tehnike – dok je tek 7,28 posto troška ili oko 58,81 milijuna kuna ostavljeno za otplatu s obrambenog proračuna između 2023. i 2026. godine (nakon dostizanja inicijalne operativne spremnosti helikoptera Black Hawk u Hrvatskoj). Dobro to ilustrira i činjenica kako od ukupnog iznosa za PDV (kojeg se plaća tek ulaskom robe u RH) ništa neće biti plaćeno 2019. godine, tek 0,0011 posto (2.533,11 kuna ili oko 375,00 USD) u 2020. godini, ali 99,9989 posto novca (233.572.537,71 HRK ili 34.577.864 USD) od 2021. do 2026. godine.
Plaćanje po godinama i segmentima posla
Dakle, kao prvo, za 2019. godinu se tu namijenilo 262.274.114,02 kuna, koje su u obrambenom proračunu nepregledno uvrštene u program „2504 Opremanje, modernizacija i izgradnja“, aktivnost „A545042 OPREMANJE MATERIJALNO TEHNIČKIM SREDSTVIMA“ – odnosno, tu na račun „422 Postrojenja i oprema“ – i to, 199.593.397,00 kuna na izvor „11 Opći prihodi i primici“; još 26.779.456,00 kuna na izvor „31 Vlastiti prihodi“; dodatnih 27.000.000,00 kuna na izvor „43 Ostali prihodi za posebne namjene“; iznos od 1.401.261,02 kuna na izvor „52 Ostale pomoći“; te konačno i 7.500.000,00 kuna na izvor „71 Prihodi od nefinancijske imovine i nadoknade štete s osnova osiguranja“.
Kao drugo, za 2020. je za helikoptere Black Hawk zacrtan trošak od 311.387.746,15 kuna, kao treće je za 2021. projicirano 32.476.079,59 kuna – dok je, kao četvrto, za 2022. godinu projiciran trošak od 142.291.028,86 kuna. Sva ta sredstva bi opet unutar razdjela Ministarstva obrane trebala biti u okviru programa „2504 Opremanje, modernizacija i izgradnja“, i aktivnosti „A545042 OPREMANJE MATERIJALNO TEHNIČKIM SREDSTVIMA“ – i to na računu „422 Postrojenja i oprema“ – unutar izvora „11 Opći prihodi i primici“. Nakon toga idu spomenute manje otplatne rate – 14.285.651,64 kn za 2023. godinu, 18.199.729,55 kn za 2024. godinu, 10.047.684,59 kn za 2025. godinu i 16.272.363,50 kn za 2026. godinu. One obuhvaćaju tek po ratama razdijeljene naknade PDV-a za pojedine svrhe – prelijevanja novaca unutar Hrvatske, iz obrambenog proračuna u opći državni proračun. No, pogledajmo to detaljnije po pojedinim segmentima ovoga posla.
1. Donacija za prva dva helikoptera
Priča po pitanju prvog segmenta (LoA 7L-B-UGK) još je relativno jednostavna. Kao prvo, tu je američka donacija putem koje su pribavljena prva dva helikoptera UH-60M Black Hawk. Njena je vrijednost 53,4 milijuna USD ili oko 360.640.956,28 kuna i u cijelosti je podmiruje američka strana. Na nju dolazi PDV u iznosu od ukupno 90.160.239,07 kuna, koji će s razdjela Ministarstva obrane biti plaćen u dvije rate – 25.213.537,92 kuna 2021. godine, te onda bitno veći iznos od 64.946.701,15 kuna u 2022. godini.
2. Obuka pilota i zemaljskog osoblja
Drugi segment čini obuka pilota i zemaljskog osoblja (LoA HR-B-OBO) koja će se provoditi u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom 2021. godine. Ovo je trošak kojeg Republika Hrvatska treba platiti odmah – 20.614.326,73 kuna (odnosno spomenutih 3.051.726,00 USD), predujmom u tekućoj, 2019. godini. Pripadajući PDV za ovaj trošak ipak će biti plaćan kad ta djelatnost dođe na izvršavanje – tako da je Ministarstvo financija u ovu svrhu odobrilo preuzimanje jednokratnog tereta od ukupno 5.153.581,68 kuna u 2021. godini.
3. Integralna logistička podrška
Predujmom do kraja ove godine treba se platiti i integralna logistička podrška (LoA HR-B-UBQ) – u koju spada nabava pričuvnih motora, razne opreme i softvera za ugradnju, dijelova te usluga vezanih uz tehničku i stručnu podršku. Ukupno se radi o vrijednosti od 241.659.787,29 kuna (35.775.093,00 USD), čiji pripadajući PDV se sada procjenjuje na 60.412.413,71 kuna. Taj će se iznos razvući za plaćanje kroz 5 godina,između 2021. i 2026. godine, i upravo se tu nalazi većina plaćanja u kasnijim godinama čitavoga posla. Naime, Ministarstvo financija u ovu je svrhu odobrilo preuzimanje tereta razdijeljenog na 6 nejednakih godišnjih rata – 2.108.959,99 kuna u 2021. godini, 10.735.408,39 kuna u 2022. godini, 3.048.267,69 kuna u 2023. godini, 18.199.729,55 kuna u 2024. godini, 10.047.684,59 kuna u 2025. godini, te konačno još 16.272.363,50 kuna u 2026. godini.
4. Dodatna dva helikoptera UH-60M
Posao kupovine još dva helikoptera UH-60M Black Hawk (do ukupnog broja od 4 letjelice), s pripadajućom opremom i dijelovima (LoA HR-B-UBT) trebat će u cijelosti biti plaćen 2020. godine – predujmom u ukupnome iznosu od 311.385.213,03 kuna (odnosno, 46.097.181,00 USD). Ovaj iznos predstavlja ujedno i gotovo čitavu otplatnu sumu uopće zacrtanu za tu godinu – dok će pripadajući PDV za ove dvije letjelice, u ukupnome iznosu od 77.846.303,25 kune, MORH otplaćivati kasnije. Konkretno, taj će PDV biti razdijeljen u dvije rate – prvu 2022. godine u iznosu od 66.608.919,31 kuna, te drugu 2023. godine, u iznosu od još 11.237.383,94 kuna.
Zaključak
Kolinda Grabar Kitarović u simulatoru Black Hawka – od 2016. najavljuje prelazak na zapadnu tehniku
Dakle, kao što smo navodili na portalu Obris.org još tamo od kraja listopada – Republika Hrvatska prvo dobiva donaciju od dva helikoptera UH-60M, vrijednu oko 53,4 milijuna USD (oko 358,35 milijuna kuna, prema tečaju od 6,710619 kuna za USD), da bi onda RH sama krenula u dodatnu investiciju. Dodatna sredstava koja treba samostalno platiti iznose oko 84,8 milijuna USD (oko 569,1 milijun kuna, prema tečaju od 6,710619 kuna za USD) – a baš za tu svrhu Ministarstvu obrane dopušteno je planiranje utroška od 573.659.326,18 kuna, u periodu od 2019. do 2026. godine. Uz to, Ministarstvo financija je MORH-u dopustilo i dugoročno planiranje dodatnih 233.575.070,82 kune za PDV za čitav posao – dakle, na ime plaćanja poreza na (1) američku donaciju dva helikoptera, (2) paket vezane obuke u SAD, (3) paket logističke potpore za ovaj tip opreme, te (4) kupovinu još i dodatna 2 helikoptera UH-60M. Osim zanimljivog detalja kako RH tu većinu troškova u SAD plaća avansno, treba napomenuti i da u oči upadaju dodatne četiri bitne i problematične činjenice.
Kao prvo, nastojanje o prelasku helikopterskih snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na zapadnu tehniku nije od jučer, a i o mogućnostima pribavljanja srednjih transportnih helikoptera Sikorsky UH-60 promišlja se već duže. Gledajući bljeskovito ubrzavanje ovoga postupka tijekom aktualne godine, posebno nakon proljetne propasti kupovine borbenih aviona iz Izraela, teško se oteti dojmu da ministarsko spominjanje ovogodišnje izrade „Taktičko-tehničke studije opremanja OS RH s višenamjenskim helikopterom“ i pripadajuće „Studije izvodljivosti“ otvara pitanje kokoši i jajeta. Naime, je li RH prije krenula u nabavu helikoptera, ili je ipak promišljanje nabave prethodilo pregovorima o poslu (kako bi to bilo normalno)? Jednako se pitanje postavlja i po pitanju američkih sredstava iz fonda ERIP (European Recapitalization Incentive Program), koja se spominjalo kao već duže uplanirani dio pribavljanja borbenih vozila M2A2 Bradley (štoviše, spominjao se kao projekt na kojem se radi posljednje 3 godine), da bi se na jučerašnjoj sjednici Vlade RH saznalo kako se još 27. lipnja ove godine iz MORH-a pokušavalo njegovih 25 milijuna USD preusmjeriti na nabavu dodatnih helikoptera UH-60M (što je od strane SAD-a odbijeno samo 4 dana kasnije).
Kao drugo, dok se za prva dva američka helikoptera Black Hawk spominjala „konfiguracija prilagođena za specijalne snage“ – što bi se poklapalo s najavama njihovog korištenja u okviru novoustrojenog centra MSAP u Zadru – ministar Krstičević ovoga mjeseca ustrajno spominje kako bi i oni trebali biti „u osnovnoj konfiguraciji“, kao i kasnije pribavljane letjelice ovoga tipa. Kako se čini, Ministarstvo obrane je zbog nedostatka novca ipak odgodilo ugradnju pojedinih stavki koje zahtijeva konfiguracija za specijalne snage, a koje točno prilagodbe će se stvarno raditi na prva dva (donirana) helikoptera Black Hawk – tek treba vidjeti.
Kao treće, iako se sa 4 nova helikoptera UH-60M planira nadomjestiti pun spektar sposobnosti dosadašnjih transportnih helikoptera – treba napomenuti kako Hrvatska u svim pričama o budućoj floti ovih letjelica zapravo ne spominje ništa konkretno o dodatnoj opremi ili konfiguracijama koje se razmatra za ubuduće. Dakle, nema spomena borbenom paketu opreme (tzv. „Battlehawk“), kao ni senzorima za efikasnije izviđanje iz zraka, ili ikakvoj medicinskoj opremi (da ne spominjemo moguće pribavljanje i posebnih medicinskih konfiguracija helikoptera UH-60 Black Hawk). Pa ipak, naglasak uporabe novih helikoptera stavljen je baš na misije suradnje s civilnim institucijama („zaštita i nadzor državne granice, traganje i spašavanje, hitni medicinski prijevoz i taktički prijevoz“) – koje bi itekako profitirale od dodatnog opremanja i otvaranja vrata za modularne prilagodbe takvim specifičnim zadaćama.
Kao četvrto, treba se osvrnuti na financiranje čitavog ovog pribavljanja helikoptera Black Hawk za Oružane snage RH – donacije, dokupa, osiguravanja održivosti ovih letjelica u sustavu HRZ-a, a onda i mogućeg daljnjeg dokupa sličnih letjelica u budućnosti. Dok je MORH od kraja listopada i javnog otkrivanja čitavog ovog modernizacijskog paketa tjednima medijski bauljao po pitanju jasnog prikaza njegovih troškova, prve javne naznake plaćanja njegovih troškova pojavile su se tek 6. studenog ove godine. Tada se na sjednici saborskog Odbora za obranu moglo čuti da je za tu svrhu aktualnim rebalansom državnog proračuna odvojeno 175 milijuna kuna, dok se jučer ipak saznalo da će u tu svrhu ove godine ipak biti utrošeno poprilično više (262.274.114,02 kuna). No, kako smo već spominjali, taj je rashod u rebalansu proračuna za 2019. praktično nevidljiv – budući da MORH nije „Opremanje helikopterima UH-60 Black Hawk“ odvojio u samostalnu stavku, kao što je proteklih godina bila praksa za sve kapitalne projekte u obrani. Umjesto toga, novci za njih su umiješani unutar šire proračunske stavke „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima (A545042)“ – što će vjerojatno biti praksa i idućih godina, kada će biti izuzetno teško pratiti proračunski protok kvota za pribavljanje roba i usluga, te plaćanje pripadajućih poreza. Ovakvo prikrivanje jasne financijske slike za jedan od kapitalnih projekata modernizacije predstavlja direktno narušavanje proračunske transparentnosti i strukturno je korak u lošem smjeru kakvog bi još prije nekoliko godina sankcionirala međunarodna zajednica (bilo u postupku pristupa Republike Hrvatske u okrilje NATO saveza, ili tijekom pristupanja Europskoj uniji). Riječ je tu o jednoj žalosnoj praksi koja dodatno pokazuje dubinu problema obrambenog planiranja, financiranja i modernizacije, koji su zadnje vrijeme vidljivi širom prakse Ministarstva obrane RH.
