Dolaskom 20 ministara obrane EU u zagrebačku Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu poslijepodne u srijedu, 4. ožujka 2020. godine, započeo je dvodnevni neformalni sastanak ministara obrane EU, jedan od središnjih događaja iz obrambenog sektora tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Kako je u uvodnoj izjavi uoči radne večere najavio domaćin, ministar obrane RH Damir Krstičević, „u ova dva dana razgovarat ćemo o prioritetima u području obrane i sigurnosti EU, zatim o europskoj obrambenoj suradnji, o suradnji NATO-a i EU. Očekujem sadržajnu, konstruktivnu raspravu, i vjerujem da ćemo svojim zaključcima pridonijeti stabilnosti i sigurnosti u Europi“. No s obzirom na posjet visoke europske komisije Grčkoj i grčko-turskoj granici na rijeci Evros/Marici u utorak, 3. ožujka, teme će se kretati puno šire od ovih koje je najavio Krstičević. Osim o pomoći Grčkoj, koju je već ranije ovoga tjedna najavila Ursula von der Leyen, nema sumnje da je jedna od tema i odnos EU prema Turskoj. Prema Krstičeviću, „Mi Tursku vidimo kao prijatelja. Prema tome, vi znate da vrijedi i onaj sporazum između Turske i EU oko i financijskih sredstava, prema tome, i Europa i do sada je pomagala i uvijek je spremna pomagati“.
EU i NATO pogledi
Potvrdio je to u izjavi prije zagrebačkog sastanka i potpredsjednik Europske komisije, te ujedno i visoki predstavnik za vanjsku politiku EU Joseph Borrell, kazavši da dužnosnici Europske unije imaju cijeli niz razgovora s turskim kolegama, uključujući i turskog ministra obrane. Jučer ujutro se predsjednik Europskog vijeća Charles Michel susreo s turskim predsjednikom Erdoganom, no izostale su konkretne europske ponude koje Erdogan očekuje od Bruxellesa. Pomoć koju Turska dobiva od Europske unije zasigurno nije dovoljna, rekao je prije početka sastanka u Zagrebu Joseeph Borrell, „ali nastavljamo s podrškom koliko god možemo“. Borrell je izrazio nadu da neće biti potreban angažman vojske na grčko-turskoj granici, dodajući kako guranje ljudi prema granici nije rješenje ni za koga, jer se time oni samo dodatno ugrožavaju. „Mi želimo nastaviti sa suradnjom, ali ne u smislu da ljudima dajemo nadu i mogućnost prolaska u Europu“, zaključio je Borrell.
Na prvom danu ministarskog susreta sudjeluje i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg, koji je na dolasku u Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu okupljenim novinarima poručio:
„Veselim se susretu s ministrima obrane EU. Moje sudjelovanje kao glavnog tajnika NATO-a na sastanku ministara obrane EU održava usku suradnju između EU i NATO-a, i to je nešto što je dobrodošlo, ne samo zato što se svi suočavamo s izazovima koji su toliko teški i veliki da se niti jedna institucija ili organizacija ne može s njima nositi sama za sebe nego trebamo raditi zajedno. To vidimo, na primjer, u Siriji – gdje smo vidjeli još nasilja, još indiskriminativnog bombardiranja, i stotine tisuća ljudi koji su primorani na bijeg. To također vidimo i na granici između Grčke i Turske. To nas podsjeća da su migrantska i izbjeglička kriza zajednički izazovi, i da one traže pronalaženje zajedničkih rješenja“.
Stoltenberg je rekao i da će s europskim ministrima obrane razgovarati i o pronalasku miroljubivog rješenja za Afganistan. „U subotu je potpisan mirovni sporazum. Znamo da će daljnji potezi biti teški, ali moramo nastaviti raditi na mirnom rješenju krize u Afganistanu. Talibani moraju poštivali svoje obveze iz sporazuma, moramo vidjeti smanjenje razine nasilja, moramo biti sigurni da radimo korak prema mirnom i pregovorima usuglašenom rješenju“.
Hrvatski naglasci
Sve će se te aktualnosti dodati na već postojeći popis prioritetnih tema, koje je Republika Hrvatska u ovom izazovnom razdoblju pripremila za predstojeći ministarski sastanak u novom EU institucionalnom okviru, te s novom Europskom komisijom koja se tek praktično uigrava. Inače, od četiri prethodno navedena glavna EU prioriteta, Republika Hrvatska kroz civilno-vojnu suradnju (posebno protupožarnu suradnju) sudjeluje u trećem nacionalnom prioritetu („Europa koja štiti“), iako se sektora obrane zapravo najviše tiče onaj četvrti nacionalni prioritet (nazvan „Europa koja je globalno utjecajna“). Unutar njega, Ministarstvo obrane će se službeno zalagati za četiri posebne teme: (1) provedbu obrambenih inicijativa Unije, (2) jačanje suradnje EU-a i NATO-a, (3) razvoj industrijske i istraživačke dimenzije EU obrane, te (4) jačanje napora Unije na području jugoistočne Europe u domeni obrane i sigurnosti.
Kao prvo, misli se raditi na jačanju europske obrambene suradnje, te nastavku već pokrenutih inicijativa – prvenstveno (1) provedbi stalne strukturirane suradnje (PESCO), gdje RH sudjeluje u 6 od ukupnih 46 projekata, (2) uspostavi usklađenog obrambenog planiranja kroz izvedbu Koordiniranog godišnjeg pregleda obrane (CARD), gdje se takve aktivnosti na EU razini nastoji uskladiti s pojedinim nacionalnim postupcima zemalja članica, (3) uspostavi Europskog obrambenog fonda (EDF), koja još uvelike ovisi o predstojećem ugovaranju novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU, i (4) jačanju vojne pokretljivosti. Sve ove inicijative se trebaju nastaviti provoditi konsolidirano i koherentno.
Kao drugo, pri suradnji EU i NATO misli se inzistirati na boljem povezivanju resursa i napora, na izbjegavanju dupliranja resursa, na transparentnosti međusobnih odnosa, te izgradnji ciljanih sposobnosti, ne bi li se osigurala kontinuirana suradnja i što bolje zajedničko djelovanje EU i NATO saveza. To je posebno važno ako znamo da su 22 države EU-članice ujedno i zemlje iz kruga NATO saveza.
Kao treće, Republika Hrvatska se planira zalagati za jačanje konkurentnosti europske obrambene industrije, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća te istraživačke kapacitete. Posebna se pažnja misli posvetiti i utjecaju predstojećih klimatskih promjena na EU, utjecaju mjera enegetske učinkovitosti, te primjeni novih tehnologija u obrani i sigurnosti. Kroz predstojeći Višegodišnji financijski okvir (2021.-2027.) i Europski obrambeni fond namjerava se stvoriti europski okvir za nacionalne obrambene industrije s osiguranim mjestom i za male te srednje zemlje – uz nastojanje za ravnomjernom raspodjelom sredstava širom Unije.
Kao četvrto, naglasak se smjera staviti na neposredno susjedstvo Hrvatske, u kojem treba podupirati stabilizaciju i sigurnost, posebno po pitanju razvoja sposobnosti odgovora na sigurnosne izazove, uključujući tu i hibridne te kibernetičke prijetnje. Uz širu priču EU proširenja, posebno se planira zagovarati potporu zemljama jugoistočne Europe u izgradnji kapaciteta za strukturirani dijalog, provođenju zajedničkih vježbi i strateškom komuniciranju. Europska unija tu mora biti aktivna, da bi se spriječilo i stvaranje svojevrsnog vakuuma, u koji onda mogu upasti neki neželjeni strani igrači.
*Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
