Nažalost, hrvatska javnost nije jedina koja pažljivo prati razvoj sapunice oko borbenih zrakoplova MiG-21 koje je RH poslala na modernizaciju i remont u Ukrajinu. Među ostalima, na ovu se temu jučer oglasila i internetska stranica www.honvedelem.hu – što je, ako se ne varamo, cyber-slika Oružanih snaga Republike Mađarske. Pri tome, naše čitatelje ne bi trebala zbunjivati činjenica kako se na prvi pogled tu radi o komercijalnoj internetskoj stranici, proizvodu tvrtke “Zrínyi Média”. Naime, u slučaju tog poduzeća, riječ je zapravo o proizvodu privatizacije, kakav ni našim krajevima nije stran.

Kako saznajemo od naših izvora u Mađarskoj, pod punim imenom “HM Zrínyi Térképészeti és Kommunikációs Szolgáltató Közhasznú Nonprofit Korlátolt Felelősségű Társaság”, ili po engleski nešto nalik na “HM Zrinski Mapping and Communication Services Non-Profit Limited Liability Company” –  zapravo nije riječ o nekakvom stvarnom tržišnom i privatnom poduzeću. Umjesto toga, riječ je o jednome od rezultata reformskog kresanja resursa u obrani Mađarske, gdje je dotadašnji Odjel za odnose s javnošću mađarskoga Ministarstva obrane prvo bio podijeljen na maleni dio vezan uz samo Ministarstvo (koji i dalje djeluje u sklopu širih odnosa s javnošću tamošnje Vlade) i dio vezan uz ostatak sustava informiranja o Oružanim snagama Mađarske. Upravo se ovaj drugi segment – 2000. godine izdvojen iz obrambenoga sustava i stavljen barem donekle na tržište – našao pod okriljem zasebnog outsourcing poduzeća, nazvanog “Zrínyi Média”. Ovo poduzeće, kao i ukupnost mađarskog sustava obrambenih odnosa s javnošću, nedavno je na dva dana posjetila dvočlana delegacija Hrvatskog vojnika. Ipak, uz sve što je gostima iz Hrvatske tada pokazano, sumnjamo da je riječi bilo i o brojnim sumnjama na pranje novca, korupcijska postupanja i općeniti izostanak transparentnosti – što su sve karakteristike koje uz poduzeće “Zrínyi Média” vežu na tu temu kontaktirani izvori iz mađarskog civilnog društva.

No, kad pogledamo virtualnu stranu djelovanja ovoga poduzeća, riječ je tu o sustavu kojeg sačinjava nekoliko povezanih internetskih stranica – o Vojnoj akademiji, sustavu zaštite i spašavanja, o memorijalnoj službi zaduženoj za vojne žrtve i groblja, a onda i dio posvećen Oružanim snagama (www.honvedelem.hu) – koji je donekle usporediv s internetskom stranicom OS RH, kojem je pridodano i nešto nalik na Odjelo za izdavaštvo MORH-a (s web-dućanom, gdje se može kupiti oveći niz knjiga vojne tematike, i odjelom video-produkcije). Svi ti segmenti među ostalim dijele i problem jezika – gdje je među njihovim proizvodima engleska verzija dostupna tek zgodimice, nepotpuno i neujednačeno, kao što nisu dostupne ni verzije knjiga na ijednom jeziku osim mađarskoga.

Mađarske ideje o hrvatskom zračnome prostoru

Dakle, jučer navečer se internetska stranica www.honvedelem.hu osvrnula na Hrvatsku tekstom “Hende Csaba: Horvátország felkérte Magyarországot légtere védelmére” ili prevedeno – “Csaba Hende: Hrvatska pozvala Mađarsku da zaštiti zračni prostor”. U ovome izvještaju, dostupnom samo na mađarskoj verziji spomenute stranice stoji…

“Hrvatska je od Mađarske zatražila da doprinese obrani hrvatskog zračnog prostora, izjavio je Csaba Hende, mađarski ministar obrane u Kunszállásu (op.a. gradu u srednjoj Mađarskoj), u nedjelju, 16. ožujka. Hrvatski je zahtjev bio predstavljen prošloga tjedna, tijekom zajedničkih razgovora ministara obrane zemalja Višegradske skupine (V4), te zemalja Srednjoeuropske obrambene suradnje.

Tijekom lokalne kulturne priredbe u Kunszállásu, ministar je naznačio: ako ove dvije zemlje uspješno zaključe potrebne sporazume, mađarske Oružane snage doprinijet će obrani hrvatskog zračnog prostora, kao što to već rade u slučaju Slovenije.

Csaba Hende smatra hrvatski zahtjev pitanjem od ključnoga značaja, budući će ono odlučiti odnose dviju država na dugi rok. Pri tome, on smatra da je zahtjev za doprinosom pri obrani spomenutog zračnog prostora posljedica činjenice kako Mađarska ima borbene zrakoplove četvrte generacije, resurs kojim u regiji raspolaže samo mađarsko vojništvo.

Csaba Hende, mađarski ministar obrane, 17. ožujka 2014.

Mađarski ministar Csaba Hende i Roman Jakič, slovenski ministar obrane, zaključili su 17. siječnja u Kecskemétu (koji je centralno sjedište mađarskih Zračnih snaga, op.a.), sporazum prema kojem Mađarska u smjenama doprinosi obrani slovenskog zračnog prostora svojim borbenim zrakoplovima Gripen. Do tada, Italija je samostalno pružala zaštitu zračnoga prostora Sloveniji, zemlji koja nema svoje vlastite borbene zrakoplove. Nakon ratifikacije ovoga sporazuma, mađarsko i talijansko zrakoplovstvo ovu će zadaću izvoditi zajednički.

Csaba Hende je također spomenuo i da će u periodu od četiri mjeseca, tijekom 2015. godine, mađarsko vojništvo osiguravati obranu i estonskog, latvijskog, te litvanskog zračnog prostora“.

Na to je danas u ranim popodnevnim satima iz MORH-a istaknuto da “MORH ne može komentirati medijske navode mađarske strane, odnosno nije nam poznato na temelju čega se isti navodi ističu“. Uz to, rečeno je i kako “Hrvatska nije ni u jednom trenutku zatražila od Mađarske pomoć u vezi ovog pitanja, jer Oružane snage Republike Hrvatske imaju sposobnost nadzora i zaštite zračnog prostora RH i ne očekuju gubitak te sposobnosti“.

Za slučaj da je netko takav odnos mogao naslutiti na neformalnome sastanku ministara obrane zemalja Srednjoeuropske obrambene suradnje (Central European Defence Cooperation – CEDC), koji je u petak 14. ožujka 2014. održan u mađarskome Višegradu – MORH dodaje i da:

“… zamjenica ministra obrane Višnja Tafra u svom govoru na temu ‘Rad i budućnost Srednjoeuropske obrambene suradnje, naglasila je mogućnost ispitivanja – u dugoročnom periodu i ovisno o interesu država u srednjoj Europi – multinacionalnog pristupa pri održavanju sposobnosti air policinga. Pri tome, ni u kojem trenutku nije bilo rasprave o konkretnim aranžmanima ili bilateralnim sporazumima“.

Neformalni sastanak ministara obrane zemalja Srednjoeuropske obrambene suradnje, 14. ožujka 2014. u Višegradu

Što to točno znači – ostalo je vjerojatno jednako mutno i mađarskome ministru obrane i hrvatskoj javnosti – kao što je to bila i formulacija – “Razgovarali su i o dosadašnjim postignućima i otvaranju novih mogućnosti zajedničke suradnje na temelju dijeljenja sposobnosti i resursa te što boljeg iskorištavanja postojećih kapaciteta. Ministri su pohvalili dosadašnju razinu suradnje i pozvali na jačanje odnosa i pronalaženje modaliteta suradnje koji su od interesa za sve države članice Srednjoeuropske obrambene suradnje“, kojom je u pripadajućem priopćenju od 14. ožujka ove godine bio opisan tijek  obrambenih konzultacija održanih na ove teme u Višegradu.

A kako stoje hrvatski zrakoplovi MiG-21?

Kao što smo već pisali, delegacija Ministarstva obrane bila je tijekom proteklih dana u Ukrajini. Tom je prilikom Viktor Koprivnjak, pomoćnik ministra obrane zadužen za materijalne resurse, provjerio stanje hrvatskih MIG-ova u Ukrajini, a izaslanstvu MORH-a je “službeno prezentirano da su otklonjeni postojeći problemi vezani uz integraciju navigacijskog sustava. Oprema za testiranje svih komponenti kursnog sustava pokazala je da sve funkcionira i do sada je ukrajinsko-češki tim zajedničkim radom u remontnom zavodu u Odessi provjerio 5 zrakoplova koji su spremni za preliminarni prijem od strane hrvatskih stručnjaka“. Time su se stekli uvjeti da put Ukrajine krene i “hrvatski tim za nadzor”, sastavljen od voditelja projektnog tima, 2 testna pilota i četvero stručnjaka za nadzor remonta.

Kako navode u Ministarstvu obrane RH – “Nakon preliminarnog pregleda, koji uključuje i testne letove hrvatskih pilota, potvrdit će se jesu li ti zrakoplovi potpuno ispravni i spremni za transport u Hrvatsku“. Pri tome, uz pitanje jesu li borbeni zrakoplovi na kraju dovršeni ili ne, otvoreno je još i pitanje konkretne metode prijevoza ovih zrakoplova put Hrvatske – što će također biti zanimljivo vidjeti, kada za to dođe vrijeme.