Otkako je 20. srpnja MORH na 5 adresa stranih veleposlanstava u RH uputio Zahtjev za ponudom (RfP) za višenamjenski borbeni avion, nema puno konkretnih podataka o tome kakav avion Hrvatska želi nabaviti. U nekoliko navrata govorilo se o ključnim parametrima u odabiru novog borbenog zrakoplova, gdje se osim karakteristika i sposobnosti samog aviona, navode i sklapanje međudržavnog ugovora, cijena, te paket poslovno-gospodarske suradnje.

No uoči svečane proslave 22. obljetnice VRO „Oluja“, na prijemu ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata, održanom u Kninu u petak, 4. kolovoza, ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević spomenuo se možda i jednog od glavnijih detalja cijele priče o nabavi zrakoplova. U govoru pred uzvanicima, Krstičević je najprije spomenuo neke od projekata koji su trenutno u tijeku:

„Što se tiče Hrvatske vojske – vi ste je stvorili. Naša zadaća je razvijati je dalje, vidite da razvijamo nove sposobnosti Hrvatske vojske. Sutra ćete prvi put na Kninskoj tvrđavi vidjeti te sposobnosti, nove sposobnosti i malih tih helikoptera, ali vrlo moćnih, i ove ostale zračne sposobnosti. Vidjeli ste da napuštamo koncept putujuće vojske – vraćamo vojsku, vratili smo je već u Sinj, do kraja godine vratit ćemo je u Vukovar, sljedeće godine vratiti ćemo naše Pume koji su, uz 4., a i sve druge brigade, simbol oslobođenja Knina, vratit ćemo ih u Varaždin, vratit ćemo ih kući, u Ploče…“

A potom je ministar Krstičević spomenuo i najvažniji izazov ne samo Ministarstva obrane, nego i cjelokupne Vlade – pitanje borbenog zrakoplovstva:

„Ja se nadam, ova Vlada je napravila iskorak, napravili smo taktičko-tehničku studiju, znamo kakav tip zrakoplova treba, koliko treba… Imamo suglasje cijelog državnog vrha, tu je i predsjednica i premijer, i svi ministri… Do kraja godine nadam se da ćemo donijeti tu odluku i 2020., kad slavimo 25 godina od Oluje, kad Hrvatska predsjeda Europskom unijom, ja se nadam da ćemo pokazati na nebu, u rukama hrvatskih pilota, dva ta zrakoplova u 2020., a onda kasnije u 2021. – šest, u 2022. – četiri. Mislim da zajedno, da nam je to potrebno, jer sigurno… to je naš dug. Hrvatska više nikada ne smije biti razoružana, i to je naš odnos prema budućim generacijama, i vjerujem da niti država, niti Hrvatska vojska, nije ista da li mi imamo tu sposobnost, ili nemamo tu sposobnost. Ja se još jednom zahvaljujem i predsjedniku Vlade, i predsjednici Republike, na toj ogromnoj potpori koju svi zajedno činimo“.

Time je razriješena osnovna dilema – koliko borbenih zrakoplova Hrvatska namjerava nabaviti. Dakle, prema Krstičeviću, radi se o eskadrili od 12 zrakoplova, s ritmom dolaska 2+6+4 u razdoblju od 2020. do 2022. godine. Čini se da je u pitanju jedan vrlo ambiciozan plan, kojeg je sam Krstičević još malo pojasnio u intervjuu Večernjem listu od 5. kolovoza.

„Temelj za donošenje konačne odluke o zrakoplovu bit će studija izvodljivosti koja treba biti izrađena do kraja studenog 2017. godine. Ovisno o dinamici sklapanja ugovora, očekujemo da će prvi avioni stići u Hrvatsku do kraja 2020. godine, pod uvjetom da odluka o nabavi borbenog aviona bude donesena do kraja ove godine, a ugovor o nabavi potpisan do polovice 2018. godine“,

rekao je ministar obrane za Večernji list. I ovo je, čak i uz ograde, izuzetno ambiciozno, jer ne uzima u obzir da sam proces pregovaranja s odabranim ponuditeljem lako može trajati i više od godinu dana, a ne samo 6 do 7 mjeseci, kako planiraju u Ministarstvu obrane.

Zadani rokovi: do sada je napravljena taktičko-tehnička studija (rok je bio do 20. lipnja), do kraja studenog očekuje se studija izvodljivosti, do kraja godine odluka o nabavi i izbor ponuđača, a do sredine sljedeće godine potpisivanje ugovora o nabavi. Dvije godine kasnije – dolazak prva dva zrakoplova, naredne 2021. godine – isporuka 6 aviona, a posljednje, 2022. godine – dolazak posljednja četiri. I sve to uz pretpostavljeni životni ciklus zrakoplova od 30 godina, odnosno od 2020. do 2050. godine.