Nije šala! Danas, 01. travnja, na snagu stupa novi, izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik o prehrani pripadnika OS RH, objavljen u Narodnim novinama 30. ožujka (NN 36/15). Riječ je o svojevrsnoj doradi istoimenog Pravilnika koji je na snagu stupio 1. siječnja prošle godine (NN 131/13, od 30. listopada 2013. godine), a koji je izazvao prilično nezadovoljstvo pripadnika OS RH.
Izmjene Pravilnika o prehrani vide se već u 1. članku Izmjena, kojim je bitno pojednostavljen 3. članak originalnog pravilnika, i kaže da: (1) „Prehrana pripadnika Oružanih snaga provodi se korištenjem usluga prehrane preko ugovorenih davatelja usluga prehrane ili vlastitim kapacitetima OS osiguranjem namirnica za samostalnu pripremu obroka“; izuzetak je kad (2) „pripadnicima Oružanih snaga koji obavljaju službene zadaće na lokacijama na kojima nije moguće osigurati prehranu u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka“ – njima se osigurava isplata novčane naknade za prehranu; dok (3) popis takvih lokacija „određuje odlukom ministar obrane na prijedlog načelnika GS OS“.
Kruha za vojsku!
U članku 5. originalnog Pravilnika o prehrani mijenjaju se vrste toplog obroke, koje su po novom proširene na još nekoliko kategorija: „Topli obroci su doručak, kadetski doručak, ručak, besplatan objed, kadetski ručak, večera, letački obrok i letački obrok nakon letenja te roniteljski obrok i roniteljski obrok nakon ronjenja“. Promijenjen je i sadržaj doručka, kojem je dodan kruh – te on po novom „… sastoji se od toplog napitka, glavne komponente i kruha“. Ujedno su dodane i dvije nove kategorije obroka za kadete, uz doručak je dodan (1) tzv. „kadetski doručak“ (u prosjeku 200 kcal više od redovitog doručka, koji je u rasponu od 800 kcal do 1000 kcal), te (2) tzv. „kadetski ručak“ (u prosjeku 100 kcal više od redovitog doručka, koji je u rasponu od 1100 kcal do 1400 kcal). Od danas je kruh i sastavni dio ručka kao glavnog dnevnog obroka, zajedno još s juhom, glavnom komponentom te salatom – što sačinjava tzv. „besplatan objed“ (2. članak, 6. stavak Izmjena pravilnika).
Kruh je sada postao i dodatna komponenta večere, te letačkog obroka i letačkog obroka nakon letenja, kao i roniteljskih obroka. Pri tome, u ovome članku novi Pravilnik na novi način prepoznaje i te roniteljske obroke, koje se krenulo tretirati donekle slično i do sada poznate letačke obroke. Dosadašnji “Roniteljski doručak” zamijenjen je “Roniteljskim obrokom”, koji može zamijeniti bilo koji od tri osnovna obroka, a prema svojoj energetskoj vrijednosti je u rangu standardnoga ručka. Novouvedeni tzv. „Roniteljski obrok nakon ronjenja“ (stavak 12. u članku 2. Izmjena), opet u energetskoj vrijednosti standardnog ručka, naveden je kao „obrok za vojne ronitelje nakon provedbe ronjenja i sastoji se od toplog napitka, glavne komponente, kruha i drugih namirnica, čija je ukupna energetska vrijednost u rasponu od 1200 kcal do 1400 kcal“. Kao i letačima, sada je i roniteljima priznato pravo na tzv. „Suhi roniteljski obrok“, pa tako članak 3. Izmjena pravilnika o prehrani dodaje novi stavak „(5) Suhi roniteljski obrok je zamjena za roniteljski obrok i roniteljski obrok nakon ronjenja i koristi se kada nije moguće ili nije financijski opravdano osigurati tople roniteljske obroke“.
Tko jede?
Vojni obrok za 5 eura u Postojni, Republika Slovenija
Po novome, praktično se povećava broj korisnika tople prehrane, pa dosadašnji prvi stavak 7. članak Starog Pravilnika o prehrani glasi:
„(1) Minimalni broj vrsta glavnih komponenti toplog obroka određuje se u odnosu na broj korisnika prehrane i vrstu toplog obroka prema sljedećem:
1. do 100 planskih korisnika – jedna glavna komponenta doručka, ručka, večere i letačkog obroka,
2. više od 100 planskih korisnika – dvije glavne komponente doručka, večere i letačkog obroka, tri glavne komponente ručka“.
Dosadašnja minimalna kvota iznosila je 300 planskih korisnika.
Neznatno se mijenja i broj dodatnih obroka – uz dosadašnji međuobrok, dodatke u prehrani i prigodni objed dodan je i tzv. „kadetski međuobrok“, koji se „osigurava između ručka i večere i sastoji se od voća ili mliječnog proizvoda, čija je ukupna energetska vrijednost u rasponu od 50 kcal do 150 kcal“. Definirano je i da „kadetski međuobrok pripada kadetima kada su obvezni boraviti 24 sata u vojnoj lokaciji i građevini i ostvaruju pravo na besplatnu prehranu u skladu s odredbama ovoga Pravilnika“ (dodano u čl. 9 starog Pravilnika). Kod dodataka u prehrani „pojačan“ je dodatak IV (D IV) kojeg sada, uz glavnu komponentu i napitak, čini i kruh – koji je pridodan i dodatku V (D V), te prigodnome objedu. Dosadašnji tzv. “roniteljski dodatak prehrani” ukinut je među dodacima – odnosno, zamijenjen je već spomenutim punim roniteljskim obrokom.
No, ako vas je razveselio povratak besplatnog kruha, rastužit će vas mogućnost iz izmijenjenog članka 11. Pravilnika (provedeno 7. člankom novih Izmjena) da se za prehranu svih pripadnika OS RH (umjesto do sada – tek pripadnika na izdvojenim lokacijama) „umjesto pojedinih vrsta toplog obroka mogu se koristiti gotova zamrznuta jela, polugotova jela, instant juhe i kruh produljene svježine“. Dok ova odredba definitivno olakšava život i rad pripremateljima hrane, u praksi će vjerojatno njena posljedica biti direktno smanjivanje kvalitete namirnica korištenih u svakom pojedinačnome obroku.
Članak 8. Izmjena pozabavio se člankom 12. originalnog Pravilnika o prehrani, koji određuje tko ima pravo na besplatnu prehranu i gdje je dodan novi, 2. stavak. On glasi: (2) „Uvjete obavljanja službe te popis vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstva, stražarske i unutarnje službe, radova na terenu i slučajeve obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe iz stavka 1. ovoga članka određuje uputom načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga“, zbog čega se u potpunosti briše dosadašnji članak 17. Pravilnika. Upravo je taj članak pravo na besplatnu prehranu davao onima koji rade na terenu (1. stavak) i izričito nije dopuštao besplatne obroke svima onima koji su zbog nemogućnosti svakodnevnog putovanja na posao imali organizirani smještaj na vojnim lokacijama (2. stavak). Brisanjem izričite zabrane prava na besplatni obrok iz njegova 2. stavka otvara se mogućnost novog reguliranja i ovog dosad iznimno spornoga elementa u sustavu vojne prehrane.
Tko plaća obrok i koliko?
Izmijenjen je i dosadašnji članak 19. starog Pravilnika, koji propisuje tko i u kojoj vrijednosti ima pravo na subvencionirani objed. Tako on od danas glasi:
„Časnici, dočasnici, vojni specijalisti, državni službenici i namještenici koji obavljaju službu osam sati na dan imaju pravo na subvencionirani objed. Subvencija za subvencionirani objed iz stavka 1. ovoga članka iznosi za:
– dočasnike, dočasnike vojne specijaliste i namještenike 20,00 kuna,
– časnike, časnike vojne specijaliste i državne službenike 15,00 kuna“.
Taj članak od sada ima i dodatak pod oznakom 19. a:
„Djelatni vojnici/mornari koji ostaju na smještaju u vojnim lokacijama i građevinama izvan radnoga vremena, imaju pravo na subvencioniranu prehranu (doručak, objed i večera). Subvencija za obroke subvencionirane prehrane iz stavka 1. ovoga članka iznosi za: – doručak 12,00 kuna, – objed 15,00 kuna, – večeru 14,00 kuna“.
“Pašticada” na Pleter-način
I time MORH dolazi u situaciju da za svakog čovjeka može prema njegovu radnom vremenu obračunati broj obroka, njihov tip, a onda i iznos konkretne mjesečne novčane subvencije za svakog pojedinca. No, ukidanje dosadašnje odredbe o subvencioniranju načelnih 80 posto cijene spomenutog objeda (kolika ona god bila) moglo bi postati problematično ako ujedno ne bude osigurana i barem načelna stabilnost cijena tog obroka u ponudi osiguravatelja prehrane. Naime, ako cijena objeda počne rasti (gdje je lako zamislivo da subvencije kaskaju za tim porastom) – lako bi se moglo zamisliti i situaciju gdje praktični postotak subvencije polagano padne i ispod donedavnih 80 posto, približavajući se tako možda čak i plaćanju glavnine istaknute cijene obroka. Sve bi to onda naravno bilo i razlogom za promjenu ugovornog pružatelja usluge prehrane, vjerojatno natječajem, i po bitno tržišnijim osnovama od dosadašnjih.
Početak kraja Pleter Usluga?
No, glavnina promjena odnosa u trokutu (1) MORH – (2) Pleter Usluge – (3) vojska, zapravo je došla bitnim izmjenama dosadašnjeg članka 20. Pravilnika o prehrani. Umjesto njegovih prijašnjih 5 stavaka – kojima se regulirao odnos u kojem MORH plaća obroke ugovornim davateljima usluga prehrane (prema prijavljenom brojnom stanju na izdvojenim lokacijama, i prema stvarno konzumiranim obrocima u objektima prehrane, a uz mogućnost da si ljudi sami nadoplate ono što nije obuhvaćeno osnovnim ugovorima) – sada je tek naznačeno da se u vojnim lokacijama može omogućiti ugovaranje usluga prehrane, prema važećim (općim) propisima. Pri tome, takve se ugovorne usluge prehrane mogu pružati „u vojnim kuhinjama, restoranima, kantinama i drugim odgovarajućim prostorima u skladu sa zahtjevima Oružanih snaga“ (stavak 2 članka 20 novog i izmijenjenog Pravilnika o prehrani).
Kad korisnici plaćaju, greške u pripremi ili serviranju brže dolaze na naplatu!
Dakle, platni dio odnosa prehrane se od dosadašnje osnovne relacije „MORH-pružatelj usluge“ ovime počinje prebacivati na relaciju „vojska-pružatelj usluge“, s Ministarstvom tek kao posrednim sudionikom tog odnosa. Naime, Ministarstvo je tu u odnosu s pružateljem usluge prehrane oko njegova izbora i kroz kontrolu, a s vojskom kao predstavnik države/poslodavca, a onda i isplatitelj konkretnih subvencija za prehranu. U tu će svrhu unutar 15 dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika pomoćnik ministra obrane nadležan za materijalne resurse uskladiti Uputu o prehrani pripadnika Oružanih snaga iz članka 23. stavka 1. starog Pravilnika s odredbama ovoga Pravilnika.
Važno je na kraju naglasiti da ni sve ove izmjene i dopune neće neposredno promijeniti osnovnu bit problema koje Pleter usluge d.o.o. generiraju već godinama, a što je dobro uočila i Državna revizija u prošlogodišnjem izvješću – da su Pleterove usluge sve lošije kvalitete za relativno visoku cijenu. Zato se čini neophodnim da se Ministarstvo obrane i Oružane snage, osim sadržajem i količinom subvencioniranog obroka, pozabave pitanjem kvalitete obroka i sanitarnih uvjeta u kojima se oni pripremaju i serviraju, jer već i sama subvencija od 15 ili 20 kuna za porciju uginulih kukaca ili raznih „kreativnih“ splačina je sramotno visoka, a da se tu uopće ni ne spomene još i dodatni dio cijene kojeg ionako snose korisnici. Naime, salate začinjene uginulim kukcima ili konzerve sardina s rajčicama kao prilogom (što je čak i kalorijski lošije od svojedobnih JNA kombinacija sardina i glavice luka) ne bi trebale biti primjeren obrok ni za koga, a kamoli za oružane snage jedne ozbiljne zemlje, ponosne na svoje članstvo u EU i NATO savezu. A ako se Pleter itekako može potruditi kada su u pitanju VIP-zakuske, trebao bi barem upola toliko truda uložiti i kada se radi o svakodnevnoj prehrani Hrvatske vojske – ako se ne želi uskoro i stvarno suočiti sa slobodnim tržištem pružanja prehrambenih usluga u Lijepoj našoj.
