Ivić: rebalansom se smanjio i udio u BDP-u

 

Iako će se o rebalansu ovogodišnjeg proračuna, kao i o prijedlogu proračuna za 2020. glasati tek sljedećeg tjedna, Hrvatski je sabor odradio rasprave na obje teme – u srijedu, 6. studenog, raspravljalo se o rebalansu, a u četvrtak, 7. studenog, o proračunu za sljedeću godinu. Saborski Odbor za obranu obje ove teme raspravio je u srijedu, 6. studenog, neposredno prije početka rasprave o rebalansu ovogodišnjeg proračuna na plenarnoj sjednici Sabora.

Problemi, problemi…

Iako je inicijalno Odbor za obranu sazvan zbog rasprave samo o prijedlogu proračuna za 2020. godinu, te zbog izmjena i dopuna Zakona o službi u OS RH, naknadno je ubačena i treća točka dnevnog reda – rebalans ovogodišnjeg proračuna. To je ujedno bila i prva raspravna točka same 29. sjednice Odbora za obranu, održane u srijedu, 6. studenog. Umjesto ministra obrane Krstičevića, loše vijesti koje sa sobom nosi rebalans proračuna članovima Odbora priopćio je državni tajnik u Ministarstvu obrane, Tomislav Ivić.

Kao što smo i sami pisali, temeljem uvida u financijske dokumente Vlade RH i Ministarstva financija, Ivić je potvrdio da rebalansom proračuna Ministarstvo obrane ostaje bez 260 milijuna kuna, pa umjesto s početnih 5,075 milijardi kuna MORH ove godine raspolaže s 4,815 milijardi kuna. Cjelina planiranog reza spada u „prvi izvor financiranja“ MORH-a (opći državni proračun) kojeg se planira na 4,552 milijardi kuna, dok bi „drugi izvor financiranja“ (ostali prihodi, među ostalim od prodaje vojne robe i usluga) trebao o kraja godine donijeti 263 milijuna kuna. Smanjenje ovogodišnjeg proračuna odražava se i na obrambeni udio u BDP-u, pa je s 1,74% BDP-a obrana pala na 1,68% (prema širem NATO računanju, koje obuhvaća i veteranske mirovine). Ivić je nadalje potvrdio da su razlog ovome smanjenju proračunskih novaca problemi modernizacije, jer dio ključnih projekata kasni, te će oprema predviđena za isporuku ove godine biti isporučena MORH-u i Oružanim snagama tek sljedeće godine.

No poseban je tu slučaj s nabavom višenamjenskog borbenog aviona.

„Projekt opremanja VBA u iznosu od 360 milijuna kuna u cijelosti je preraspoređen na način da je 260 milijuna kuna dano u uštede, a preostalih 100 milijuna je usmjereno za potrebe Ministarstva obrane“,

pojasnio je Tomislav Ivić, spomenuvši kasnije i konkretnu računicu:

„Za opremanje, modernizacija i izgradnja bilo je predviđeno u ovoj godini milijardu i 343 milijuna kn, novi plan je 933 milijuna kn – dakle, manje 406 milijuna kuna. Najvećim dijelom se to upravo odnosi na VBA, jer od tih 409 – 360 milijuna kuna se odnosi na VBA“.

Iako je tu zapravo bio u pitanju rez od 409.9 milijuna kuna (30,51 posto), to ne znači, ponovio je državni tajnik, da se odustalo od nabave borbenog aviona, štoviše, nabava je u postupku. U kakvom postupku – ukratko je objasnio Igor Dragovan, predsjednik Odbora za obranu, po novom i sam član Međuresornog povjerenstva za nabavu aviona:

Igor Dragovan i Anđelko Stričak – članovi Međuresornog povjerenstva za avione

„Proces je u tijeku, i sad se nalazimo u fazi finaliziranja nečega što je praktički natječajna dokumentacija koja ide vrlo skoro u neko dogledno vrijeme, pretpostavimo nekih mjesec dana. I praktički tada počinje teći natječajni rokovi za završetak posla i samim time se cijela odluka oko toga prebacuje u idući godinu. Teško je to uopće i planirati dok se ne vide ponude“.

Time se već ranije zadani rok pomaknuo prema samom kraju godine, pa će se s time u skladu i sagledavanje ponuda ponuđača pomaknuti prema sredini sljedeće godine, a eventualna odluka bi onda u najboljem slučaju mogla biti donesena u samom finišu parlamentarne predizborne kampanje.

Od drugih važnih projekata planiranih pa odgođenih u ovoj godini spomenut je OOB i DUOS za BOV Patria CRO.

„Izmijenjena je dinamika realizacije nekih kapitalnih projekata, poput borbenog oklopnog vozila, odn. opremanje s daljinski upravljivim oružnim stanicama. Naime, sklopljen je bio ugovor sa Izraelcima o isporuci 8 DUOS-a, međutim, oni neće biti isporučeni svi ove godine. Ove godine bi trebala biti isporučena 3 takva oružana sustava, a ostalih 5 će biti isporučeno u idućoj godini i plaćeno u idućoj godini, tako da će tu biti utrošeno 60 milijuna kuna manje od tog prvobitnog plana. Isto tako, značajna ušteda je, da tako kažem… i skidanje OOB-a u ovoj godini, s obzirom da su završila ispitivanja prototipa OOB-a i pokrenut je postupak za ugovaranje izgradnje prvog broda u idućoj seriji od 4 broda. Međutim, to neće biti završeno ove godine tako da se i tih 70 milijuna kuna prenamjenjuje“,

rekao je Tomislav Ivić pred članovima saborskog Odbora za obranu. Smanjivanje novaca u rebalansu obrambenog proračuna pretrpjeli su i NATO integrirani sustav protuzračne obrane u ovoj godini, razvoj cyber sposobnosti, te opremanje dalekometnim topničkim sustavom. Za komunikacijsko-informacijske sustave i potporu bilo je predviđeno 309 milijuna HRK, da bi se sada umanjila sredstva za 21 milijun tako da je novi plan 287 milijuna kuna. Na međunarodnoj suradnji bilo je predviđeno 66 milijuna kuna – to se sada smanjuje na 65, odnosno umanjenje je za 1,211 milijun HRK. Za gotovo 7 milijuna kuna smanjena su i sredstva za mirovne misije – plan je bio 141 milijun kuna, a u novom planu je za to ostalo 134 milijuna. Isto je i za korištenje OS za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu: od predviđenih 147 milijuna – uz smanjenje od 22 milijuna kuna – došlo se do novog plana od 125 milijuna kuna. Sve je ovo izneseno bez ulaska u objašnjavanje ikakvih razloga tih promjena.

„Black Hawk“ – prvi javni spomen

Od povećanja financijskih sredstava, Ivić je posebno istaknuo osiguranje novčanih sredstava za uvođenje u operativnu uporabu helikoptera Black Hawk u iznosu od 175 milijuna kuna. No taj je financijska rashod u rebalansu proračuna za 2019. manje vidljiv, odnosno gotovo nevidljiv, jer nije dobio vlastitu stavku kao kapitalni projekt s vlastitim bazenom rezerviranih novaca, već se tu zapravo objašnjava inače nerazjašnjen porast planova za širu stavku „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima (A545042)“. Imajući u vidu koliko će teško biti ovu investiciju provesti kroz pravnu proceduru do kraja 2019. (i onda u tekućoj godini utrošiti te rezervirane novce), zanimljiva je bila opaska predsjednika Odbora za obranu Igora Dragovana – da Ministarstvo obrane još uvijek nije zatražilo mišljenje Odbora za nabavu helikoptera Black Hawk, prvenstveno ona dva iz donacije, a kamoli i još kojeg dodatnog. Državni tajnik Ivić najavio je da će se ta tema uskoro naći pred Odborom, jer:

„To nismo ni mogli staviti u proceduru Odbora radi davanja mišljenja jer nismo imali LOA-u od Amerikanaca. Moramo imati ta pisma od Amerikanaca da bi to uopće mogli staviti u proceduru, da budemo sigurni da će se uopće posao realizirati. Zbog toga nije bilo na Odboru“.

Dakle, premda 2. stavak 6. članka Zakona o obrani jasno definira kako saborski Odbor za obranu svoje mišljenje daje „prije pokretanja postupka javne nabave“, MORH ipak planira prema Vladi RH i prema saborskom Odboru za obranu ići tek nakon što LOA (Letter of Offer and Acceptance) stigne iz SAD, s već definiranim prijedlogom o višegodišnjem financiranju nabave helikoptera Black Hawk. Na opasku Dragovana da li se tu radi o dvije odvojene stvari – „2 donirana i najavu kupnje 2 helikoptera“, Ivić je potvrdio – „Tako je!“

Dodatni rashodi

Među stavke s povećanim financijskim sredstvima uvrštena je personalna potpora – povećanje od 124 milijuna (početno je bilo predviđeno 2,602 milijardi, a novi plan je 2,726 milijardi kuna), što ne čudi s obzirom koliko je puta fokus na kadrove naglašen među prioritetima Ministarstva. No, tu radikalno rastu i sredstva predviđena u 2019. godini za presude i ovrhe (stavka „Sudske presude i ovrhe (A545071)“) – čiji bi se iznos povećao za dodatnih 60 milijuna. Pri ovom posljednjem se ipak ne radi o drastičnom povećanju broja izgubljenih sudskih presuda, već o dugu Ministarstva obrane prema Poreznoj upravi. Naime, kako nam je pojasnio državni tajnik Ivić,

„Riječ je o problemu koji je iz 2015. godine, gdje smo izgubili sudske sporove i morali smo isplatiti naknade onima koji su tužili MORH, a na te naknade nisu plaćeni doprinosi. I u ovoj godini smo poravnali ta sva dugovanja u tom smislu prema Poreznoj upravi“.

Obuka i logistička potpora OS povećana je za 78 milijuna – bilo je predviđeno 464 milijuna kuna u proračunu za 2019. godinu, a izmjenama se povećava na 542 milijuna kuna. Pri tome nisu spomenute konkretne osnove ovog planiranog porasta.

A što s dostizanjem 2 posto?

Potpredsjednika Odbora za obranu Anđelka Stričaka zanimalo je postoji li projekcija kako doći do famoznih 2 posto BDP-a. Za razliku od nedavnog Krstičevićevog priznanja da plana nema, Ivić je u srijedu tvrdio da ga ima, samo je trenutno malo posustao zbog nerealizacije nekoliko velikih projekata.

„Hrvatska je prihvatila obavezu da do 2024. poveća izdvajanje za obranu do razine od 2 posto, što je preporuka u okviru NATO saveza. Mi smo trenutno oko, evo čuli ste, da je plan bio 5 milijardi 075 milijuna kuna, što bi bilo 1,74 posto. Nažalost, smanjujemo plan za 264 milijuna kuna tako da je to 1,68 posto BDP-a. Dakle, mi nismo u biti daleko od tražene razine izdvajanja. Moram reći i to da RH je od svih zemalja članica NATO saveza čini mi se na 11. mjestu po postotku izdvajanja za obranu, dakle puno zemalja je ispod nas po tom postotku. Deset zemalja je ispred nas, samo nekoliko zemalja je na 2 i više posto izdvajanja BDP-a za potrebe obrane. Naravno da imamo plan kako dostići tih 2 posto – da se realizirao ovaj postupak nabavke borbenog aviona samo s tim bi bili već na 2 posto. Imamo i drugih projekata, poput evo i nabavke helikoptera Black Hawk koji će tome na svoj način doprinijeti, pa i neki drugi projekti i programi tako da ja vjerujem da ćemo mi biti do 2024. uistinu vrlo blizu tog postotka od 2 posto. Možda i više“,

optimistično je najavio državni tajnik u Ministarstvu obrane.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.