Odbor za obranu – uvod u novu nabavu aviona

 

Jutrošnja 26. sjednica saborskog Odbora za obranu bila je ujedno posljednja prije ljetne stanke, pa ni ne čudi da se na njenom dnevnom redu našlo čak 8 točaka. No najviše vremena, kao i medijske pozornosti, uzela je prva točka dnevnog reda, jednostavno nazvana – „Davanje mišljenja na projekt opremanja Oružanih snaga RH višenamjenskim borbenim avionom“. Iako se radi o rutinskoj stvari – mišljenju prije početka nabave veće od 5 milijuna eura – to je izostalo kod prvog pokušaja nabave borbenih aviona, kada se zakonski uvjetovano mišljenje Odbora zatražilo tek kada je postupak već debelo bio u tijeku, a međunarodne ponude na stolu. Zato je današnja sjednica Odbora za obranu važna, jer ona ne samo da predstavlja početak postupka nabave, nego i MORH na taj način dokazuje da je ipak izvukao neke poučke iz neuspješnog prvog pokušaja.

Tražitelji tog prethodnog mišljenja – MORH i OS RH – došli su pred članove saborskog Odbora za obranu u prilično ambicioznom sastavu. Bio je tu ministar obrane Damir Krstičević s državnim tajnikom Ivićem i tajnikom Ministarstva Baraćem, te svojim specijalnim savjetnikom Kožulom, dok su OS RH predstavljali načelnik GS general zbora Mirko Šundov, direktor GS kontraadmiral Robert Hranj i zapovjednik HRZ brigadni general Mato Mikić. No osim Krstičevića i nakratko Šundova, nitko od njih nije govorio. Ministar obrane Krstičević uzeo je riječ na samome početku sjednice, naznačivši kako želi članove Odbora informirati o nastavku procesa nabave višenamjenskog borbenog aviona, te zatražiti mišljenje o „ovom važnom projektu za Hrvatsku vojsku i hrvatsku državu“.

U kratkom podsjećanju na neslavnu propast prošlogodišnjeg natječaja, Krstičević je ponovio sve ono što se do sada čulo više puta – da je problem nastao zbog nemogućnosti Države Izrael da od SAD-a ishodi „third party transfer“, da na to Hrvatska nije mogla utjecati, ali i da u tom postupku RH nije preuzela nikakve obveze i da nije pretrpjela nikakve štetne posljedice. „Niti jednom radnjom u ovom procesu nije ugrožena stabilnost i održivost HRZ-a. Što se tiče izgubljenog vremena, najviše je vremena izgubljeno u 15 godina kada se ništa nije činilo po ovom pitanju, osim modernizacije, odnosno remonta MiG-a 21“, rekao je ministar obrane, vrativši se na nešto aktualnija događanja. Tri tjedna nakon konačnog izraelskog „ne“, MORH je 31. siječnja 2019. osnovao povjerenstvo za izradu analize i izvješća u vezi s postupkom nabave VBA, na čelu s direktorom GS OS RH, kontraadmiralom Robertom Hranjom, kao osobom koja nije sudjelovala u procesu nabave, te je time mogla objektivno i bez emocija analizirati cijeli postupak. Klasificirano izvješće od 80 stranica Krstičević je jutros još jednom pokazao članovima Odbora za obranu, pozvavši ih ponovo da dođu u MORH ako žele osobno dobiti uvid u njega.

12 ili manje aviona, prioritet – obuka novih pilota

Tri su osnovna razloga zašto MORH nakon siječanjskog fijaska ide u novi postupak nabave višenamjenskih borbenih aviona: (1) – Republici Hrvatskoj potreban je ovakav tip aviona, (2) – RH trenutno ima mali broj operativno raspoloživih aviona, a obuka pilota provodi se u sve ograničenijim mogućnostima, te (3) – i Srbija je našla načina da modernizira svoje zrakoplovstvo. „Situacija po pitanju stanja borbenog zrakoplovstva zahtijeva pametno, pažljivo, ali žurno djelovanje“, rekao je Krstičević.

Vodeći se i nadalje brojem tri, Krstičević je najavio osnovne promjene u novom postupku nabave. Prva se odnosi na broj aviona:

Podsjećam kako je u taktičko-tehničkoj studiji za VBA definirano 12 aviona. Ako ne možemo nabaviti 12 aviona, moguće je onda manje, pa postepeno onda doći do definiranog broja“.

Druga promjena odnosi se na tijelo koje će provoditi postupak – umjesto dosadašnjeg Stručnog tima dobit ćemo „Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona“.

„Vijeće za obranu daje nam punu potporu da nastavimo s procesom nabave VBA, te predlaže Vladi da osnuje međuresorno povjerenstvo za nabavku VBA., sastavljeno od predstavnika Ureda predsjednice RH, Ureda predsjednika Vlade RH, Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije i Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Međuresorno povjerenstvo bilo bi nadležno za pripremu i provedbu cijelog postupka nabave, te bi imalo zadaću predlagati Vladi i drugim nadležnim tijelima donošenje odgovarajućih odluka“,

najavio je Krstičević, otklanjajući ovakvim načelnim nabrajanjem članova još primjedbi iz prethodnog pokušaja kupovine borbenih aviona. Vlada RH već sutra će donijeti Odluku o osnivanju povjerenstva, a ministar obrane je predložio da u sastav tog novog povjerenstva uđu i predsjednik, te potpredsjednik saborskog Odbora za obranu, Igor Dragovan i Anđelko Stričak, jer je, kako je rekao Krstičević, „pitanje obrane i nabava VBA nadstranačko pitanje, koje traži potporu i pozicije i opozicije“.

Treća novost u ovom, drugom po redu pokušaju nabave borbenih aviona je i inkorporiranje opcije obuke pilota za VBA.

„Paralelno s traženjem najbolje opcije VBA, međuresorno povjerenstvo bi istražilo i opciju za obuku pilota za VBA. te bi u vezi s tim predložilo Vladi i drugim nadležnim tijelima donošenje odgovarajućih odluka. Mlade pilote što prije moramo poslati vani na edukaciju, zato što mladi piloti danas malo lete. I to je sada najvažniji prioritet“,

rekao je Krstičević, s kojim se nešto kasnije složio i general Šundov, također istaknuvši nužnost obuke novih pilota kao jedan od prioriteta. Ne ulazeći ni u kakve detalje van ovoga, Damir Krstičević tu je zaključio uvodni dio, prepustivši članovima Odbora za obranu da pitaju sve što ih zanima.

Međuresorno povjerenstvo – mješavina predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti?

SDP-ovog Joška Klisovića zanimalo je nekoliko stvari. Prvo – kako će sa stručnjacima iz raznih ministarstava i drugih državnih tijela u istome povjerenstvu funkcionirati i dva saborska političara? „Koja je točno uloga predsjednika i potpredsjednika saborskog odbora, i radi li se tu u stvari o pokušaju da se politička odgovornost za cijeli tijek procesa na neki način prebaci na političare koji dolaze iz Sabora?“, pitao je Klisović, napomenuvši kako je predsjednik Odbora već član Vijeća za obranu, tijela koje djeluje na najvišoj političkoj razini, dok bi Vladino međuresorno povjerenstvo, kako je shvatio, odlučivalo na stručnoj podlozi. Usput je Klisović upitao i zašto jedno ovakvo povjerenstvo nije postojalo i u prvom postupku nabave aviona, te hoće li to tijelo unaprijediti ili usporiti novi postupak.

Klisovićev stranački kolega, Franko Vidović, nije mogao ne spomenuti nezadovoljstvo odgovorima na SDP-ovu interpelaciju, ali ga je zanimalo i vrlo konkretno – što zapravo znači kada ministar obrane govori o 12, a možda i manje aviona. „Da li pričamo o novim avionima, jel’ pričamo o avionima koji su korišteni – odnosno, o polovnim avionima? I koji bi to bio broj koji bi zadovoljio ovog momenta potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva? “, pitao je Vidović. Ministar obrane osvrnuo se prije svega na dio o broju aviona:

„Ono što je nama struka odredila (…) da nama treba 12 aviona. Znači, 12 aviona nama treba da bi mi rekli da Ratno zrakoplovstvo može izvršiti svoju zadaću – obrana suvereniteta, teritorijalnog integriteta i to je ta struka to procijenila. Ono što isto struka je rekla u okviru te taktičko-tehničke studije – da do toga možemo doći postupno. Znači, da možemo doć’ postupno… Evo, i neke druge države dolaze postupno, znači i po pitanju sposobnosti i po pitanju broja aviona. (…) Ovaj je projekat… 30 godina će to trajati. (…) I taj dio broja aviona…možda 8, pa onda u nekoj drugoj varijanti 4… Ja sad tako kažem…“,

probao je ministar Krstičević objasniti izjavu o 12 ili manje aviona, pokazujući tu bitno više fleksibilnosti nego što je to bilo uobičajeno za vidjeti prije samo nekoliko mjeseci. Što je ostalih opcija tiče, u igri je još uvijek novo ili korišteno, rekao je još Krstičević, ali to će odrediti međuresorno povjerenstvo.

Postupno do 12 aviona rješenje je koje zadovoljava nekadašnjeg SDP-ovca, a sada neovisnog Zdravka Ronka, baš kao što je zadovoljan i time što je propala nabava izraelskih F-16 Barak.

„Ja sam bio jedan od onih u Odboru koji sam se protivio nabavi onih izraelskih kanti… Mislim da se toga sjećate… Jest da sam na kraju glasao kao i vi svi drugi, zbog zajedništva, jedinstva i tako dalje… Ali sam se i tada zalagao za američki F-16, i to ću se zalagati i sada, prosto iz razloga što se zna šta je Amerika, koji su odnosi Hrvatske i Amerike, što je to Amerika nama dala… od onoga, pomoći, do NATO-a i tako dalje… da ja sad to ne širim… Tako da ću se ja i dalje zalagati za nabavu novog aviona, i to F-16, bez ikakvog ustručavanja“,

najavio je Ronko, vrativši se na temu zbog koje se i javio za riječ.

„Smatram osobno, smatram… to je moj stav… da Odbor ne bi trebao biti uključen u ovaj dio formacije međuresorskih… ministarstava koji će… povjerenstva koje će odraditi ovaj posao. Da bi Odbor trebao ostati nekako izvan. Na njega uvijek možete računati, i znate da ste uvijek imali jako dobru, izvrsnu potporu… a da bi Odbor trebao ostati negdje, u nekakvoj, hajde, nazovimo to – kontrolnoj i propitivačkoj funkciji. I, mislim da bi to bilo jedno od najboljih rješenja“,

izjasnio se Ronko. Ministar obrane Damir Krstičević već se u uvodnom dijelu pohvalio kako bi ubacivanje članova saborskog Odbora za obranu u Vladino međuresorno povjerenstvo bilo „prvi put da je Hrvatski sabor uključen u operativan dio rada“, što je u kasnijoj raspravi pozdravio i Franko Vidović, jer „neće oni odlučivati, koja vrsta aviona, kad i tako dalje… ali, moraju biti upoznati – jer, na kraju krajeva, koncepcija je da politika daje okvir, a struka ga ispunjava sadržajem“.

„Ne vidim zašto ne bi politika bila uključena u taj proces. Ne vidim zašto ne bi saborski Odbor bio uključen u taj proces. Pa ‘oćemo opet prepustiti struci? Pa moramo i mi svi skupa, svako u svom dijelu odgovornosti, tako i predsjednik i potpredsjednik saborskog Odbora za onaj vaš dio odgovornosti. Ne da se dijeli odgovornost, ali opet na neki način da smo kroz cijeli proces… da smo tu, da svi skupa imamo informacije i da u tom procesu, sada drugi put, da uspijemo, da dođemo do kraja“,

objasnio je ministar Krstičević  rezon ovakvog sastava povjerenstva. Na tom je tragu bilo i objašnjenje samog predsjednika saborskog Odbora za obranu, Igora Dragovana. On smatra da je važno da je „Odbor za obranu kroz svoja dva predstavnika prisutan u cijelom procesu, kako bi mogao nakon svake faze upoznati Odbor za obranu gdje smo, šta smo, i u kojem se trenutku nalazimo“, što doprinosi transparentnosti cijelog postupka, kaže Dragovan:

„Htio bi napomenuti još jedno, a to je da ovaj proces nije jednostavan. On je vrlo složen, i on će trajati svoje određeno vrijeme, i vrlo je bitno da prilikom svake odluke, ili prvog koraka u donošenju odluka – kako o upućivanju Zahtjeva prema potencijalnim ponuditeljima, tako i u odlučivanju o zahtjevima određenih ponuditelja – javnost bude pravodobno obaviještena. Time će se smanjiti prostor… manevarski prostor za nagađanja, špekulacije, dogovore eventualne… tko tu za koga navija… i u tom smislu, isto tako, sudjelovanje Odbora za obranu i informiranje Odbora za obranu, gdje možemo u svakom trenutku razgovarati o fazi u kojoj se projekt nalazi, je sigurno dobro došlo za dizanje svijesti o transparentnosti cijelog procesa“.

Dok je glasovanje o pokretanju novog postupka nabave borbenih aviona jednoglasno prošlo, zbrka sa sastavom međuresornog povjerenstva dovela je do podjele. Iako je predsjednik Odbora Dragovan prvotno želio da članovi Odbora objedinjeno glasuju za pokretanje postupka i za osnivanje povjerenstva, to mu nije prošlo. Zato je prvo jednoglasno podržan ulazak u posao javne nabave višenamjenskih borbenih aviona (“Odbor za obranu podržava pokretanje procesa nabave višenamjenskog borbenog aviona, imajući u vidu potrebne vojne sposobnosti te raspoložive financijske mogućnosti Republike Hrvatske“), da bi onda u drugom pokušaju, i uz Dragovanovo insistiranje, Odbor izglasao i osnivanje Međuresornog povjerenstva Vlade RH u kojem bi bili i on i njegov potpredsjednik Stričak (“Odbor podržava osnivanje Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, sastavljenog od predstavnika nadležnih tijela, te predsjednika i potpredsjednika Odbora za obranu“) – doduše, uz jedan „suzdržani“ glas Joška Klisovića, i jedan „protiv“ Zdravka Ronka.

Ponude kroz 5-6 mjeseci

Već smo najavili da će Vlada na svojoj sutrašnjoj sjednici donijeti odluku o osnivanju međuresornog povjerenstva. Ministar obrane Damir Krstičević očekuje da se temeljem te odluke tijekom srpnja i formira to povjerenstvo, koje će kao odgovorno za pripremu i provedbu postupka nabave VBA učiniti i onaj najosnovniji korak – poslati u inozemstvo službene Zahtjeve za ponudu.

„Da se upute Zahtjevi za ponudu u države, i onda da tim državama… jel, kažem, ovo je složena priča… damo 5 do 6 mjeseci. Dolazi ljeto. Prema tome, i državama moramo dati dovoljno vremena da mogu dostaviti dobre ponude… da bi mi mogli iz tih ponuda, koje dobijemo, odlučiti ono što je najbolje za Hrvatsku“,

najavio je ministar obrane, odbivši odgovoriti na novinarsko pitanje u koje države će se poslati zahtjevi za ponudu: „Pa ne bih sada špekulira. Pustimo da… To su odluke Vlade, to su odluke tog Međuresornog povjerenstva“. Nije Krstičević želio spekulirati ni u mogućoj cijeni, ili hrvatskom financijskom okviru:

„Otprilike, na osnovu ovog procesa kojeg smo vodili u Hrvatskoj, dobili smo jedan benchmarking cijena… pa vidjeli smo i procese koji su vođeni u Slovačkoj, u Bugarskoj, otprilike… Puno tih informacija sada imamo. Prema tome, i ministar financija je u procesu. Kažem, vodit ćemo računa… Ali, kad dobijemo te sve skupa ponude, pa onda ćemo vidjeti što je najbolje za Hrvatsku, u tom trenutku“.

Nakon današnjeg javnog istupa ministra obrane Damira Krstičevića, možemo primijetiti da su u pripremu novog postupka nabave borbenih aviona uvrštene tri stvari za koje smo se zalagali na portalu Obris.org, a to je (1) podizanje postupka na razinu Vlade uz širi opseg u postupak uključenih stručnjaka, (2) traženje mišljenja od Odbora za obranu prije pokretanja postupka, te (3) određivanje dužeg vremenskog roka potencijalnim ponuđačima, što je u ovo ljetno vrijeme od velike važnosti. No dosadašnje oklijevanje sa započinjanjem čitavog novog postupka moglo bi dovesti u pitanje „tajming“ donošenja odluke o odabiru – koja bi se lako mogla otegnuti do sredinom sljedeće godine, te time pasti upravo u jek predizborne kampanje za parlamentarne izbora. Ili bi možda mogla biti i odgođena, zbog istog tog predizbornog razloga (ako nadležni ocijene kako ne doprinosi u utrci). Za kraj napomenimo još i činjenicu kako novina o povezivanju pribavljanja borbenog aviona sa temom slanja mladih pilota na obuku u inozemstvo ima potencijala biti ključnom u predstojećim razgovorima s inozemnim partnerima, budući bi teško bilo zamisliti da se te skupe obuke izvan Hrvatske krenu izvoditi paralelno, ali tehnički neusklađeno s obnovom EBA-e, više onako „na slučajno“.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.