Kako je jučer priopćila Europska komisija, Hrvatska je postala jedna od 4 države Europske unije u kojoj će se skladištiti zalihe za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne krize. Naime, radi unapređivanja EU spremnosti i odgovora na nuklearne, biološke, kemijske i radiološke prijetnje (NBKR), Europska komisija stvara strateške rezerve materijala potrebnog za uspješni odgovor kroz EU Mehanizam civilne zaštite (EU Civil Protection Mechanism) i Agenciju za spremnost i odgovor na zdravstvene krize (Health Emergency Preparedness and Response Aothority – HERA). U ponedjeljak, 20. veljače, Hrvatska, Francuska i Poljska pridružile su se Finskoj u smještaju RescEU zaliha vrijednih ukupno 545,6 milijuna eura. Te zalihe će uključivati protuotrove, antibiotike, cjepiva, sedative, te materijal za profilaktički tretman, kao i specifičnu NBKR opremu – kao što su detektori i materijal za dekontaminaciju, te osobnu zaštitu (npr. plinske maske i zaštitna odijela).
Uspostava ove 4 točke sa zalihama predstavlja rezultat međusektorske suradnje između EU tijela zaduženih za zdravstvo i civilnu zaštitu. Kad jednom budu uspostavljene, države članice će moći tražiti mobilizaciju sredstava iz takvih zaliha putem Centra za koordinaciju odgovora na krize (Emergency Response Coordination Centre – ERCC). Paralelno s tim, Komisija je pokrenula i dodatni poziv za podnošenje prijedloga, vrijedan ukupno oko 636 milijuna eura, ovoga puta fokusiran na odgovor u slučaju pojave patogena s pandemijskim potencijalom, NBKR prijetnji i otpornosti na antibiotike. Janez Lenarčič, povjerenik EK zadužen za upravljanje krizama, rekao je:
„Zahvaljujem se svim ovim četirima državama članicama za njihovu posvećenost jačanju otpornosti EU na NBKR prijetnje. Ruski agresivni rat protiv Ukrajine vrlo jasno ukazuje na potrebu da se ojača EU spremnost na NBKR rizike i to osiguravanjem adekvatnog i efikasnog odgovora na EU razini korištenjem sustava RescEU,“
dok je Stella Kyriakides, EU povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, naglasila:
„Današnje RescEU NBKR zalihe, financirane kroz HERA ojačat će EU zdravstvenu sigurnost i spremnost. Identificirali smo NBKR kao prioritetnu zdravstvenu prijetnju na koju se trebali pripremiti na EU razini. Medicinske protumjere moraju biti brzo raspoložive ako kemijska, biološka, radiološka ili nuklearna prijetnja postane stvarnost. To je bitan dio jake europske zdravstvene unije.“
Do sada je NBKR pomoć bila mobilizirana kroz EU Mehanizam civilne zaštite, od 26 zemalja članica i iz već postojećih RescEU strateških rezervi. To je obuhvaćalo kemijske detektore, radiometrijske instrumente, dekontaminaciju i opremu za osobnu zaštitu, uz dodatno i terapijska sredstva kao što su tablete kalijevog jodida, te protuotrove. Pa ipak, nedavna pandemija je pokazala manjak rezervi osnovnih medicinskih protumjera – kao što je bazična osobna medicinska zaštitna oprema. Buduće prijetnje, možda korona virus, ili NBKR incidenti mogli bi nadići sposobnosti pojedinih EU zemalja članica da si međusobno pomažu, posebno u slučaju da je više europskih zemalja suočeno s istim tipom nesreće u isto vrijeme. Tome bi trebale doskočiti nove zalihe nad kojima bi bdjeli ECHO (European Civil Protection nd Humanitarian Aid Operations), te HERA (European Health Emergency Preparednes and Response Authority). Naime, u srpnju 2022. HERA je objavila prioritetnu listu 3 najvažnije zdravstvene prijetnje koje traže koordinaciju odgovora na EU razini u medicinskom kontekstu. Ove 3 prijetnje, s potencijalom širenja širom zemalja članica, su: (1) patogeni s visokim pandemijskim potencijalom, (2) nuklearne, biološke, kemijske i radiološke prijetnje, te (3) prijetnje koje proizlaze iz otpornosti na antibiotike. Ovo aktualno uspostavljanje strateških rezervi predstavlja direktni odgovor na drugu od spomenutih prijetnji. Ove rezerve bit će 100% financirane s EU razine, a Europska komisija će zadržati kontrolu nad njihovim djelovanjem u uskoj suradnji s državama kod kojih su pohranjene. U slučaju potrebe, ove RescEU strateške rezerve trebaju pružiti pomoć primarno zemljama članicama EU, i drugim državama koje sudjeluju u Europskom mehanizmu civilne zaštite.
Kako saznaju hrvatski mediji, u Hrvatskoj bi se trebalo skladištiti takvih roba u vrijednosti od oko 50 milijuna eura. Čitav bi taj poduhvat trebao zaživjeti u idućih 48 mjeseci, a njegov je nositelj Ministarstvo unutarnjih poslova – odnosno, konkretno, njegovo Ravnateljstvo civilne zaštite. To je bitno jer će MUP RH ujedno biti zadužen i za raspisivanje natječaja za popunu takvih strateških zaliha, što bi možda moglo otvoriti dodatnog prostora i za hrvatske ponuditelje. Za sada nije jasno hoće li tako pribavljene zalihe biti čuvane u nekim novim skladištima, ili će se koristiti postojeći prostori Civilne zaštite. Kako izgleda, ovo je druga takva inicijativa s lokacijom u Republici Hrvatskoj, budući je 6. travnja prošle godine Europska komisija već objavila vijesti o formiranju EU skladišta opreme za dekontaminaciju ljudi, infrastrukture, vozila i kritične opreme u Njemačkoj, Španjolskoj i Hrvatskoj. Riječ je o projektu vrijednom 66,7 milijuna eura, kojeg također u potpunosti financira Europska unija.
