Baš kako je jučer bilo najavljeno, tako je danas Vlada RH održala svoju 104. sjednicu posvećenu gorućim temama oko ukrajinske krize, te hitnim mjerama za sankcioniranje Rusije i pomoć Ukrajini, ali i za postupanje u slučaju problema s opskrbom plina u Hrvatskoj. Na zatvorenom dijelu Vladine sjednice glavna točka dnevnog reda bio je „Prijedlog odluke o pomoći“, klasificiran kao povjerljivo, a koji se zapravo odnosi na vojnu pomoć Ukrajini.

O tome je uvodno govorio i premijer Andrej Plenković:

Danas s Vlade ….

„Istodobno, svjedočimo i velikom elanu solidarnosti hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu, i to nas ispunjava ponosom, jer Hrvatska je još jednom pokazala svoje veliko srce, svoju principijelnost i pokazala je da se ne da impresionirati kada su u pitanju ljudske vrijednosti, humanost, solidarnost, pravda i obrana slobode. Vlada je također brzo reagirala, već prvih sati nakon napada na Ukrajinu.
 
I zato ćemo danas, nakon intenzivnog rada preko vikenda i proteklih dana, donijeti mjere za podršku Ukrajini, kao i niz mjera kojim ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, za smještajne kapacitete, za pružanje zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom, kao i mjeru zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim avioprijevoznicima i njihovim avionima.
 
U tijeku je rasprava na razini Europske unije o isključenju pojedinih ruskih banaka iz međunarodnog sustava financijskih transakcija SWIFT, i Hrvatska će se pridružiti toj zajedničkoj odluci kada bude donesena. Mi ćemo danas donijeti i odluku o pomoći Ukrajini u obrambenom smislu. Riječ je prije svega o zaštitnoj opremi, ali isto tako i o pješačkom naoružanju u vrijednosti 124 milijuna kuna”.

Po završetku Vladine sjednice, ministar obrane Mario Banožić kratko je rekao:

„Ova odluka je nastala prije svega temeljem zahtjeva koji je ukrajinska strana kao zemlja koju podržavamo u ovim najtežim trenucima uputila zahtjev za određenom opremom. Ministarstvo obrane u suradnji s Glavnim stožerom je prešlo preko tih popisa i zajedno došlo do određenih količina određene opreme. Prije svega govorimo o puškostrojnicama, strojnicama u kalibru koje je ukrajinska strana to i zatražila. To se vodi po određenim knjigovodstvenim vrijednostima u Ministarstvu obrane, kao takva bit će izuzeta sa stanja i određenim kanalima poslana u Ukrajinu, prije svega kao vojna pomoć. Govorimo, dakle, o pješačkom naoružanju, naoružanju koje je potrebno ukrajinskoj strani i nama je bilo drago da, evo, i Ministarstvo obrane i Glavni stožer može – unatoč tome što imamo određene skromne uvjete – možemo pomoći u iznosu koji ste čuli na Vladi, dakle približno 124 milijuna kuna”.

Ukrajinskoj vojsci i teritorijalnoj obrani svaka će pomoć dobro doći

Osim spomenutih puškostrojnica, dodao je Banožić, u ukrajinskom paketu ima i druge opreme: „Ima i  zaštitne opreme… Prije svega za pješaštvo… Tu je ono gdje smo bili najizraženiji s obzirom na kompletno našu povijest stvaranja Hrvatske vojske posljednjih 30 godina, i kao takvi smo mogli odgovoriti upravo zahtjevima s ukrajinske strane”. Sve u svemu, zaključio je Banožić, s hrvatskim paketom vojne pomoći mogu se opremiti 4 brigade.

No ono što je sigurno, hrvatskih vojnika u Ukrajini neće biti. Hrvatska je do sada deklarirala 10 pripadnika Oružanih snaga za NATO Snage za odgovor, podsjetio je Banožić, te najavio da će ovoga tjedna na Vladi biti nova odluka o dodatno deklariranim snagama OS RH: „Dakle kako sam rekao… Oni su deklarirani, ostaju u Republici Hrvatskoj, a ono gdje će biti upućeni bit će upućeni opet u zemlju članicu NATO-a, nikako izvan nje. (…) Ono čemu težimo… Težimo da to bude što bliže ovdje, kući…”.

Osim Ukrajine, hrvatske dužnosnike pomalo brine i stanje u regiji, rekao je ministar obrane. „S obzirom na obavještajne podatke, idemo s određenim podizanjem stupnjevima zaštite prije svega vojnih objekata, i na takav način se pripremamo za bilo koji izazov”.

O europskoj vojnoj pomoći razgovaralo se danas i na virtualnom izvanrednom sastanku ministara obrane Europske unije. U ime Hrvatske sudjelovao je državni tajnik Zdravko Jakop, koji je pohvalio jedinstvo EU članica, kao i korištenje alata Unije za pružanje što hitnije pomoći Ukrajini. Jakop je istaknuo današnju odluku Vlade RH o paketu vojne pomoći, te naglasio kako se ni u ovim trenucima ne smije izgubiti fokus sa zbivanja u jugoistočnoj Europi. Na press-konferenciji nakon sastanka ministara obrane, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je da bi Rusija mogla pokrenuti određene aktivnosti destabilizacije u BiH i na Zapadnom Balkanu. Zato će se EU misija Althea u BiH pojačati s dodatnih 500 vojnika. Zabrinutost vlada i za Moldovu i Gruziju, rekao je Borrell, koje bi se mogle naći pod povećanim ruskim pritiskom.

Zelenski potpisuje zahtjev za pridruživanje EU

Ukrajini će se pružiti sva moguća pomoć, najavio je Borrell, rekavši da je Europska unija donijela odluku o hitnim mjerama pomoći za opskrbu ukrajinskih Oružanih snaga vojnom opremom, gorivom i ostalim potrebnim sredstvima u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) u ukupnom iznosu od 500 milijuna eura. To je prvi puta u povijesti Europske unije da se na ovakav način nabavlja naoružanje. Također, angažiran je Europski satelitski centar u Madridu kako bi osigurao obavještajne podatke o kretanju ruskih postrojbi u Ukrajini.

Ovu opću europsku slogu danas je pokvario tek mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, koji je rekao da „Mađarska neće dozvoliti tranzit oružja za Ukrajinu preko svog teritorija. Razlog za ovu odluku je taj što bi takve isporuke mogle postati mete neprijateljskih vojnih akcija. Ova je odluka potrebna kako bi se zajamčila sigurnost Mađarske i mađarske zajednice u Zakarpatju”. I sam premijer Viktor Orban – pred kojim su parlamentarni izbori zakazani za 3. travnja – proteklih je dana insistirao da se Mađarska mora držati izvan ovog sukoba, te da Mađarska neće opskrbljivati oružjem susjednu Ukrajinu. Umjesto toga, proteklog tjedna Mađarska je poduzela mjere za jačanje svoje granice s Ukrajinom, koje uključuju povećani broj vojnika, pojačane ophodnje i nadzor iz zraka. Inače, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenski danas je potpisao zahtjev za pristupanje Ukrajine u Europsku uniju, i to po hitnoj proceduri.