Osim javnosti bitno atraktivnije teme – dozvole dolaska američkog nosača aviona USS Harry S. Truman u Split, Vlada se na svojoj prošlotjednoj 267. sjednici bavila još i prividno manje zanimljivom, ali ipak vrlo intrigantnom točkom dnevnog reda – pristupanju Hrvatske NATO Središtu izvrsnosti za protuobavještajno djelovanje NATO-a. Ovu točku dnevnog reda s dvije podtočke (8.1 i 8.2) kratko je obrazložila zamjenica ministra obrane Višnja Tafra:
„Riječ je o dva memoranduma. U prvom je riječ o tome da su Ministarstvo obrane Poljske, Slovačke, Češke, Njemačke, Mađarske, Italije, Litve, Rumunjske, Slovenije i Hrvatske suglasni s uspostavom središta izvrsnosti za protuobavještajno djelovanje država članica NATO saveza, koji će biti osnovan u Krakowu, u Poljskoj. Svrha mu je unaprjeđenje protuobavještajnih sposobnosti i kapaciteta obrambenog sustava. A drugim memorandumom sva navedena ministarstva kao članice Središta izvrsnosti za protuobavještajno djelovanje NATO-a uspostavljaju suradnju sa zapovjedništvom Vrhovnog saveznog zapovjedništva za transformacije.“
Potpisivanje u Norfolku
Radi se zapravo o upoznavanju Vlade s Memorandumom sklopljenim između ministarstava obrane spomenutih 10 zemalja u vezi s uspostavom, upravljanjem i radom Središta izvrsnosti za protuobavještajno djelovanje NATO-a, te još i s Memorandumom o suglasnosti između ministarstava obrane tih zemalja, kao i Zapovjedništva Vrhovnog savezničkog zapovjednika za transformaciju, o funkcionalnom odnosu u vezi sa Središtem izvrsnosti za protuobavještajno djelovanje. Dotični sporazumi potpisani su još 29. rujna 2015. u Norfolku, a ovo središte izvrsnosti ukupno je 24. takvo NATO-središte. Zemlje-nositeljice ovog novog NATO-tijela su Poljska i Slovačka.
Kako se pohvalio sam Savez na svojim stranicama, a djelomično je to spomenula i Tafra, cilj ovog Središta je proširenje sposobnosti Saveza i njegovih članica kako bi se poboljšala protuobavještajna djelatnost NATO-a i ojačala interoperabilnost među zemljama-članicama. Središte bi trebalo imati funkciju katalizatora za NATO adaptaciju i operacije, podržavajući pritom razvoj, promicanje i implementaciju novih politika, koncepata, strategija i doktrina. No ono što Tafra nije spomenula, još početkom listopada objavilo je Ministarstvo obrane Litve. Naime, svaka zemlja koja sudjeluje u takvom središtu izvrsnosti daje određeni doprinos njegovom radu. Kako se takva središta ne financiraju izravno iz proračuna NATO-saveza, očekuje se financijski doprinos zemalja koje sudjeluju u uspostavi središta. Tako je Ministarstvo obrane Litve objavilo da je Litva zemlja-sponzor Središta za protuobavještajnu djelatnost, baš kao što su to i Češka, Njemačka, Mađarska, Italija, Rumunjska, Hrvatska i Slovenija. Inače, Hrvatskoj to nije prvo središte izvrsnosti u kojem aktivno sudjeluje.
Njemački tjednik Welt am Sonntag objavio je početkom listopada da će se novo Središte, smješteno u južnom predgrađu Krakowa, osim protuobavještajnom djelatnosti baviti i onom protuterorističkom, a odluka o formiranju takvog središta uslijedila je zbog učestalih napetosti između Saveza i Ruske Federacije: „U Središtu će konstantno biti stacionirano između 40 i 70 vojnih časnika, pri čemu će Njemačka, među ostalim, doprinijeti s časnicima za obuku“, tvrdili su njemački novinari. Središte bi trebalo proraditi do kraja ove godine, i to kao „jasan znak Rusiji da se neće tolerirati njene špijunske aktivnosti, intenzivirane širom Europe“, pisao je tada Welt am Sonntag. Ruski predstavnik u NATO-u, Aleksandar Gruško, naravno da nije bio oduševljen ovim manevrom: „Ovi postupci potiču aktualni lažni sukob Zapada i Moskve“.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da dok prosječan broj akreditiranih diplomata jedne strane pri pojedinim zemljama NATO-a obično ne prelazi 30, Rusija pokušava imati više od 100 diplomata različitih razina akreditiranih u Savezu. „Ti pojedinci provode špijunske aktivnosti u ime ruske Glavne obavještajne uprave (Глaвное развeдывательное управлeние – GRU) ili Ruske vanjske obavještajne službe (Служба внeшней развeдки – SVR). Odlučili smo otežati im te aktivnosti“, rekao je Stoltenberg objašnjavajući zašto je Rusiji odbijen zahtjev za akreditacijom tolikog broja diplomata. Glavni tajnik NATO-a, naravno, podržava ideju da Savez intenzivira protuobavještajne aktivnosti, posebno u središnjoj i istočnoj Europi, kao područjima od primarnog fokusa i ruskih obavještajaca.
