Ministri u smeđim cipelama – Ante Kotromanović i Norbert Darabos
Nema niti tjedan dana kako smo spomenuli da će Slovenija i naredne dvije godine biti Crnoj Gori kontakt-zemlja za NATO, kadli je u petak, 18. siječnja, hrvatski ministar obrane Kotromanović skočio do Austrije, za koju je hrvatsko veleposlanstvo u Beču kontakt-veleposlanstvo za NATO u razdoblju 2013./2014. godine. Prema izvještaju Večernjakove dopisnice iz Beča, Kotromanović je ustvrdio da je to „zanimljiva novina, kako za RH tako i za Austriju“.
No, ta zanimljiva novina za Hrvatsku je na snazi barem već dvije godine – prema NATO-vom popisu, hrvatsko veleposlanstvo u Bernu bilo je NATO-kontaktno za Švicarsku u razdoblju 2011/2012. Prema najnovijoj podjeli zaduženja, dogovorenoj u Bruxellesu u studenom 2012. godine, Hrvatska je naredne dvije godine (2013./2014.) kontakt za čak dvije zemlje-nečlanice NATO-a. To su Austrija (preko hrvatskog veleposlanstva u Beču), i netom uzburkani Alžir (preko hrvatskog veleposlanstva u glavnome gradu Alžiru). Tako se Hrvatska svrstala uz bok nekoliko velesila, poput Velike Britanije, SAD ili Turske, zaduženih za po dvije zemlje. Zanimljivo je da su baš turska veleposlanstva NATO-kontakti za 2 bivše republike SFRJ – za Bosnu i Hercegovinu te Makedoniju, dok je slovačko veleposlanstvo u Beogradu kontaktno za Srbiju.
Zemlje-članice Sjevernoatlanskog saveza na volonterskoj osnovi nude usluge svojih veleposlanstava u zemljama-partnerima, što znači da Hrvatska za svoja ponuđena, i odobrena 2 kontaktna veleposlanstva neće dobiti niti jedan novčić iz Bruxellesa, već će sve aktivnosti po tim zaduženjima financirati sama. Slovenija je za Crnu Goru izdvojila po 20 tisuća eura godišnje, odnosno 40 tisuća eura za razdoblje 2013./2014. godina, no koliko će Hrvatsku njene dvije kontaktne točke zapravo stajati u tom periodu – nije poznato.
NATO razvija mrežu kontaktnih veleposlanstava (Contact Point Embassies – CPE) još od ranih ’90-ih, kako bi preko njih podupirao partnerstvo Saveza sa zemljama-nečlanicama, odnosno zemljama koje s NATO savezom surađuju u okviru Euroatlantskog partnerskog vijeća (EAPC), Partnerstva za mir (PfP), Mediteranskog dijaloga (MD) i Istanbulske inicijative za suradnju (ICI). Kontaktna veleposlanstva nisu formalna veleposlanstva NATO-saveza, već nacionalna veleposlanstva pojedinih zemalja-članica, s ulogom posrednika preko kojeg NATO partnerskoj državi predstavlja svoju politiku, i obrnuto. Uz to, kontaktno veleposlanstvo pomaže i logističkom potporom, političkim savjetovanjem te izvještavanjem o relevantnim zbivanjima u zemlji-domaćinu prilikom priprema za posjete toj konkretnoj zemlji glavnog tajnika NATO-a, kao i NATO-vog međunarodnog osoblja i NATO-snaga. Izvedbenu, odnosno kontaktnu ulogu prema tim veleposlanstvima, unutar strukture NATO-saveza ima njegov Odjel za javnu diplomaciju, kojem je trenutno na čelu bivša hrvatska ministrica europskih integracija i vanjskih poslova, Kolinda Grabar Kitarović.
