Čelnici država europske unije (EU) okupili su se u ponedjeljak 3. veljače na neformalnom sastanku u Bruxellesu kako bi razgovarali o obrani i transatlantskim odnosima, a sve bez objave konkretnih zaključaka i bez zajedničke izjave ni deklaracije. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa najavio je da će se daljnji razgovori o toj temi nastaviti na sastanku Europskog vijeća u lipnju. Na ovom sastanku glavna tema nije bila samo obrambena politika već i najava uvođenja carina EU od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kako ocjenjuju svjetski mediji, EU – ali i Europa u cjelini – nalaze se pred velikom izazovima koje pred njih stavljaju bilo američki predsjednik Trump bilo ruski Vladimir Putin. Nisu to samo izazovi vojno-sigurnosno prirode, već i trgovinske, financijske i geopolitičke,
Sudionicima se prvi put nakon Brexita na radnoj večeri pridružio britanski premijer Keir Starmer, što je za političke promatrače to je velika politička poruka. Oni naglašavaju kako je ovo je prvo Europsko vijeće nakon povratka Donalda Trumpa na čelo SAD-a. Ocjene su da su zbog toga sudionici bili oprezni te da žele izbjeći poteze koji bi ga mogli naljutiti. Posebice u svjetlu najava o velikim carinama na uvoz europske robe u SAD. Jedan od takvih poteza bila bi odluka da Europa preuzme veću neovisnost u obrambenim pitanjima, što zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron. Njegov stav je da Trumpova politika, zajedno s ruskom agresijom na Ukrajinu, potiče Europu da preuzme više odgovornosti za vlastitu sigurnost. Međutim, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji se sastao s članovima Europskog vijeća, a potom i s Keirom Starmerom, naglasio je da europska obrana ne može djelovati bez Sjedinjenih Američkih Država. Europa već godinama povećava obrambene izdatke, a prema podacima za prošlu godinu zemlje EU-a izdvojile su 326 milijardi eura za obranu. Taj iznos je od 2021. do 2024. porastao za čak 30% ponajviše zbog ruske agresije na Ukrajinu. Mark Rutte ponovno je naglasio potrebu većih izdvajanja za obrane europskih zemalja. Ugledni portal Politico, kojeg često citiramo, ocijenio je kako čelnici EU okupljeni u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi razgovarali o budućnosti europske obrane – “to će biti Francuska protiv (gotovo) svih ostalih”.
Pariz se čvrsto drži svog stava da se novac europskih poreznih obveznika treba trošiti na vojne sustave dizajnirane i proizvedene u Europi. Ali mnoge druge zemlje upozoravaju da bi isključivanje američkih proizvođača oružja iz EU subvencija razbjesnilo američkog predsjednika Donalda Trumpa, ustvrdilo je nekoliko diplomata. “Ako ćemo u ovom trenutku, kao EU, ulagati milijarde u obrambene sposobnosti i čvrsto zatvaramo vrata obrani SAD-a, mislite li da će se to dobro prodavati u Mar-a-Lagu?” upitao je europski diplomat, misleći na Trumpovu rezidenciju na Floridi. Za razliku od Francuske — jedine nuklearne sile u bloku — zemlje poput Njemačke, Poljske, Nizozemske i Baltika “imaju strateški interes držati naše saveznike blizu nas”, dodao je diplomat, a prenosi Politico koji je svoj tekst nazvao “Caught in Trump-Putin trap, EU leaders hold ‘open heart surgery’ summit” (“Uhvaćeni u zamku Trump-Putin, čelnici EU-a održavaju summit o operaciji na otvorenom srcu”).
Sastanku u Bruxellesu prisustvovao je i hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je uoči početka summita dao izjavu za Hrvatsku radioteleviziju ocijenivši kako Europa mora voditi računa o svojoj obrani. “Europska unija mora jačati svoju stratešku autonomiju, voditi računa o svojoj obrani. Hrvatska je tu napravila velike iskorake i u pogledu ulaganja u obranu dosegla ciljeve NATO-a od dva posto BDP-a“, rekao je Plenković pri dolasku na ovaj sastanak. Dodao je da osim izdvajanja od dva posto, 30% od toga iznosa je namijenjeno za modernizaciju opreme i naoružanja u procesu velikog prelaska s istočne tehnologije na zapadnu. Riječ je o oklopnim vozilima Bradley, tenkovima Leopard, zrakoplovima Rafale, helikopterima Black Hawk i Kiowa Warriors te velikim planovima za ulaganje u ratnu mornaricu, protuzračnu obranu, besposadne letjelice.
Rasprave o obrani nastavit će se, a ono što lideri dogovore poslužit će kao temelj za izradu “bijele knjige obrane”, dokumenta koji pripremaju Europska komisija i visoka povjerenica EU-a Kaia Kallas, navode medijska izvješća.