Danas je u Dubrovniku počelo 59. godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a. Na četverodnevnom skupu, koji se po prvi puta održava u Hrvatskoj, predstavnici parlamenata iz 28 zemalja-članica NATO saveza razgovarat će o različitim sigurnosnim pitanjima, od onih koji se tiču gospodarstva pa do onih s područja obrane i zajedničke suradnje na kriznim područjima poput Sirije, Malija i Afganistana. Porazgovarat će se i o potrebi za poboljšanjem savezničkih obrambenih kapaciteta, naročito u svjetlu dugoročnih proračunskih rezova vojnih potreba. Skupština bi, među ostalim, trebala donijeti i rezoluciju kojom će se obvezati vojni sustav na osiguranje veće energetske učinkovitosti i smanjenje troškova goriva, što predstavlja sve veće opterećenje u obrambenim proračunima.
Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Hugh Bayley otvara zasjedanje
Dok je za sutra previđen početka ozbiljnog rada po odborima, pri čemu će rasprav na Političkom odboru otvoriti hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić s temom „Prioriteti politike regionalne sigurnosti – hrvatska perspektiva“, te na Odboru za obranu i sigurnost hrvatsko-slovensko izlaganje o „pametnoj obrani“ u izvedbi dvojice obrambenih ministara Ante Kotromanovića i Romana Jakiča, današnji je dan prošao u protokolu i bilateralnim susretima. Tako su prije službenog početka 59. godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen porazgovarali o politici proširenja Saveza na jugoistok Europe. Dok je Leko posebno istaknuo da je Hrvatska državama zainteresiranima za ulazak u NATO-dvorište ponudila svoja iskustva i pomoć u ispunjavanju uvjeta za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, Rasmussen je pohvalio upravo Lijepu našu kao uspješan primjer ispunjenja uvjeta, što trebaju napraviti i ostale države u regiji.
Godišnju skupštinu u Dubrovniku otvorio je predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Hugh Bayley, prokomentiravši i današnju odluku o dodjeli Nobelove nagrade za mir Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW):
“Osobno smatram da treba staviti snažniji naglasak na potpunu eliminaciju kemijskog oružja, a ako je tijelo nadležno za taj zadatak dobilo priznanje na ovako visokoj razini, vjerujem da će im to pomoći u izvršavanju njihovog zadatka, a to je zadatak koji bi imao neizmjernu korist za čitavo čovječanstvo“.
Bayley je nedavno posjetio sirijske izbjegličke logore u Jordanu, pa je i to jedan od razloga što će tema Sirije dominirati dijelom rasprava. Očekuje se da će Parlamentarna skupština u Dubrovniku usvojiti nacrt rezolucije o Siriji, kojom će se potaknuti zemlje-članice NATO-a da „osiguraju potpunu provedbu Konvencije o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja i upotrebe kemijskog oružja i njegovom uništavanju od strane sirijskog režima“, te da „pružaju pomoć umjerenim snagama sirijske opozicije u prevladavanju postojećih podjela, podupiranju međuetničke i međusektaške pomirbe, obuzdavanju utjecaja ekstremističkih skupina i okončavanju kršenja ljudskih prava i kruga odmazdi“.
Boris Blažeković i Hugh Bayley
Kao što smo već pisali u nekoliko navrata, Boris Blažeković, voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, te ujedno i domaćin zasjedanja, do sada je redovito izvještavao o aktivnostima u organizaciji ovoga skupa. Iako je još prije 3 mjeseca očekivao dolazak izaslanstava iz 31 zemlje, taj je broj ipak ponešto manji – prema službenim podacima Hrvatskog sabora, u Dubrovnik su došle delegacije iz 28 zemalja, s ukupno 340 ljudi. Zasjedanje Parlamentarne skupštine u Hrvatskoj dogovoreno je još u proljeće 2011. godine, a financ-ministar Linić Hrvatskom je saboru za tu svrhu namijenio 4 milijuna kuna.
