Vlada je jutros odradila svoju 32. sjednicu, posljednju prije božićnih blagdana, i pretposljednju u ovoj godini. Uz niz tema vezanih za epidemiju bolesti COVID-19 i pripadajuće skorašnje cijepljenje, Vlada je usvojila i dva prijedloga Ministarstva obrane o deklariranju snaga u dvije borbene skupine EU. Točnije, kako je objasnio nadležni ministar Mario Banožić, radi se o jednom produljenju i jednom novom angažmanu tijekom sljedeće godine.
„Europska unija uspostavila je borbene skupine kao mehanizme brzog odgovora na krize kojima se izravno pridonosi jačanju kapaciteta i sposobnosti EU za upravljanje krizama kao dijelu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU. Republika Hrvatska kao članica EU podržava i sudjeluje u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU te time aktivno pridonosi njezinom razvoju. Angažmanom u borbenim skupinama jačamo svoj položaj u okviru djelovanja Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU. Borbene skupine vrijedan su operativni i transformacijski instrument koji pridonosi razvoju i povećanju interoperabilnosti, te snaženju bilateralnih odnosa s našim partnerima. Republika Hrvatska je s do 250 pripadnika OS angažirana u borbene skupine EU pod vodstvom SR Njemačke koja je u stanju pripravnosti od 1. srpnja 2020. godine do 31. prosinca 2020. godine. SR Njemačka kao vodeća država predložila je državama sudionicama da se vrijeme pripravnosti produlji na tromjesečje 2021. godine. Nastavljajući angažman u borbenoj skupini u prvom tromjesečju 2021. godine Republika Hrvatska pridonosi osiguranju pripravnosti borbene skupine, čime nastavlja aktivno sudjelovati u izravnom jačanju koncepta borbenih skupina, odnosno Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, te suradnje s državama sudionicama. Stoga se predloženom odlukom deklariraju namjenske organizirane snage iz OS RH za angažiranje u borbenoj skupini pod vodstvom SR Njemačke koje će biti u stanju pripravnosti od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. godine s do 250 pripadnika OS RH.
Također, Republika Hrvatska sudjelovat će u borbenoj skupini EU pod vodstvom Talijanske Republike koja će biti u stanju pripravnosti tijekom druge polovice 2021. godine. Ovoj borbenoj skupini pridonijet će Republika Austrija, Republika Slovenija i Mađarska. Stoga se ovom predloženom odlukom deklariraju namjenske organizirane snage iz OS RH za angažiranje u borbenoj skupini pod vodstvom Talijanske Republike, koje će biti u stanju pripravnosti od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2021. godine. Za angažiranje borbene skupine Republika Hrvatska će staviti na raspolaganje do 10 pripadnika Oružanih snaga“.
Nakon Banožićevih obrazloženja Vlada je jednoglasno usvojila ove prijedloge i otposlala ih predsjedniku RH Zoranu Milanoviću na potpis.
Omjer snaga – 250 : 10
Primjetan je veliki nesrazmjer u hrvatskom doprinosu u ove dvije borbene skupine. Razlog je hrvatska politika doprinosa borbenim skupinama EU, pri čemu je određenje Republike Hrvatske da sa značajnijim snagama (dakle, do 250 pripadnika OS RH) sudjeluje svake 3 do 4 godine, dok u međuvremenu simbolično pridonosi pojedinim borbenim skupinama u skladu „sa svojim interesima i mogućnostima“. Kako je još 2018. godine Vlada odlučila da će OS RH za EUBG 2020-2 dati do 250 svojih pripadnika, tako se ni ovo tromjesečno produljenje nije moglo odnositi na manje ljudi. Ovo je inače 3 put do Hrvatska djeluje u borbenoj skupini EU pod njemačkim vodstvom – prvi angažman je bio 2012. godine, potom 2016., da bi treći put angažman u njemačkoj borbenoj skupini tiho započeo 1. srpnja 2020. godine.
S obzirom na značajnu veličinu ovog kontingenta, nema iznenađenja ni u simboličnom angažmanu unutar okvira EUBG 2021-2 pod vodstvom Italije. I angažman OS RH u talijanskoj borbenoj skupini je svojevrsna tradicija, iako za razliku od 2017., kada je namjenski organizirane snage OS RH za ovu skupine iznosile do 25 hrvatskih vojnika, sada je hrvatski kontingent više nego prepolovljen, s maksimalnih 10 pripadnika.
Nastavlja se kriza borbenih skupina EU
Njemačka ministrica obrane na zagrebačkom EU sastanku, ožujak 2020.
Inače, Europska unija već dugo muku muči s konceptom svojih borbenih skupina, a ni u posljednje vrijeme aktivno promišljanje koncepcija tih snaga nije urodilo rezultatom. Štoviše, kriza je kulminirala nedostatkom snaga za pripravnost u prvoj polovici 2021. godine. To je i razlog što je Njemačka krajem svog perioda predsjedanja Vijećem EU produžila svoj angažman i angažman svoje borbene skupine za naredna 3 mjeseca u 2021. godini. Naime, na posljednjem sastanku ministara obrane EU, održanom u studenom ove godine, ustanovljeno je kako nema dovoljno kontributora ali ni zemlje voljne/sposobne za zapovijedanje EU borbenom skupinom 2021-1. Zato je njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer preuzela dodatne obveze u ime Bundeswehra, prema kojima će se vodeća uloga njemačkih Oružanih snaga i postojeće osiguranje snaga privremeno nastaviti i u narednoj godini. Službeno je objašnjenje bilo da Europska unija – ne samo zbog pandemije bolesti COVID-19 – nije na vrijeme uspjela implementirati planove za osiguravanje sljedećeg kontingenta, EU borbene skupine 2021-1. Zato će za prva tri mjeseca nove godine uskočiti Njemačka zajedno s državama članicama postojeće borbene skupine. Od početka srpnja ove godine Njemačka u borbenoj skupini EU sudjeluje sa čak 4.500 ljudi, od čega je 2.500 pripadnika Bundeswehra (većina ih je dio snaga za brzi odgovor, i to iz sastava zrakoplovnih i visoko specijaliziranih postrojbi). Dodatno, Kramp-Karrenbauer obvezala se i na sličan angažman njemačkih snaga tijekom cijele 2025. godine.
Kako sada stvari stoje, razdoblje od 1. travnja do 1. srpnja 2021. će po svemu sudeći ostati prazno, bez ijedne deklarirane borbene skupine, da bi onda od početka srpnja u pripravnost došla talijanska borbena skupine. Ovo je do sada najdrastičniji primjer krize čitavog koncepta EU borbenih skupina, koji se očito ne može pripisati samo pandemiji bolesti COVID-19 ili gospodarskoj krizi. Kada i Bruxelles priznaje da nije uspio na vrijeme „pripremiti teren“, onda je to razlog za ozbiljnu sumnju u daljnji smisao ne samo ovakvog koncepta EU borbenih skupina, nego uopće u smisao daljnjeg njihovog postojanja. Naravno, sve to je velika pouka i svima koji bez puno uvida u stvarno stanje stvari glasno pričaju o Europskoj vojsci i najavljuju njenu ne tako daleku uspostavu, na ovaj ili onaj nerealan način.
* Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
