Dva dana za redom hrvatski protupožarni avion CL-415 pomagao je gasiteljima u Crnoj Gori obuzdati požare koji već danima haraju zemljom. Zbog velikog broja požara Crna Gora se obratila za pomoć Euroatlantskom centru za koodinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC), ali su aktivirali i EU Mehanizam civilne zaštite. EADRCC je potom crnogorski poziv upomoć proslijedio saveznicima i partnerima u NATO-savezu, dok su se na zahtjev putem EU Mehanizma javile Mađarska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Austrija… Na temelju bilateralne obrambene surdnje, Srbija je poslala svoj novi helikopter Kamov. Nažalost, tijekom tih požara jedan je pripadnik Vojske Crne Gore poginuo, dok je drugi teško ozlijeđen.
Drugi radni dan hrvatskog CL-415
Kao i u slučaju Albanije i BiH, Hrvatska je odgovorila slanjem jednog protupožarnog aviona CL-415 – on je u utorak, 12. kolovoza, odmah po dolasku poslan na gaženje požara u Čanju i Buljarici nedaleko Sutomora. Kako to nije bilo dovoljno, piloti 855. protupožarne eskadrile 93. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva upućeni su i 13. kolovoza, ponovno u Crnu Goru kako bi pružili pomoć u gašenju požara. “Spremni smo za izvršenje svih zadaća koje su stavljene pred nas, posebice ako provedbom tih zadaća pomažemo u zaštiti imovine i ljudskih života”, poručio je zapovjednik snaga koje su jučer upućene u Crnu Goru. Tako je u srijedu, 13. kolovoza, hrvatski CL-415 gasio požar u području Donje Mrke – Smokovac, sjeverno od Podgorice, a vodu je uzimao iz Skadarskog jezera. U Hrvatsku se vratio tek u večernjim satima. Crnogorski dužnosnici tvrde da je tako bilo dogovoreno s Hrvatskom – prvog dana gašenje u Primorju, a potom na području glavnog grada. Požari oko Podgorice su, inače, pod posebnim nadzorom policije koja smatra da su djeelo piromana, a ne suše i velikih vrućina.
Koliko je Crna Gora podijeljena država između prozapadnog i prosrpskog bloka najbolje se pokazalo ovih dana dok požri bukte širom zemlje. Crna Gora se oslanja na stranu pomoć u gašenju, pa je tako temeljem našeg sudjelovanja u mehanizmu RescEU i Hrvatska poslala pomoć. Hrvatska je poslalasvoj protupožarni kanader, a tamošnji ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović odmah joj je zahvalio. S druge strane Milan Knežević, zastupnik u parlamentu i lider prosrpske Demokratske narodne partije Crne Gore, objavio je na X-u: “Nadam se da neće zamjeriti Tonino Picula i blokirati poglavlja ako zatražimo pomoć od Srbije da nam pomogne u gašenju požara i pošalje najmoderniji ruski helikopter Kamov. Ili da čekamo NATO da nam pošalje čizmu za lijevu nogu broj 36 i lutku za napuhavanje kao za vrijeme poplava 2010.?” Kneževića je, kao i predsjednika Skupštine Mandića te tadašnjeg potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića Hrvatska proglasila nepoželjnima nakon donošenja Rezolucije o Jasenovcu.
Ministar obrane Crne Gore Dragan Krapović
Napetosti na njihovoj unutarpolitičkoj sceni, ali i u odnosima Crne Gore i Hrvatske, bili su vidljivi i povodom vojnog mimohoda i proslave VRO Oluja kada je pripadnicima Oružanih snaga Crne Gore zabranjeno da sudjeluju u mimohodu u Zagrebu. Podgoričke Vijesti tako su objavile da su Ministarstvo obrane i Vojska Crne Gore dobili poziv da sudjeluju u tom događaju, ali je ministar obrane Krapović donio odluku da njihovi predstavnici ne prisustvuju, “uvažavajući cjelokupni povijesni i regionalni kontekst”, kao i “posebnu osjetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu”. Istaknuto je tada da Crna Gora “ostaje posvećena suradnji sa svim partnerima i prijateljskim državama”, uključujući i Hrvatsku, kroz, formate koji afirmiraju stabilnost, mir i zajedničku europsku budućnost regije.
Međutim, kada se pogledaju društvene mreže – na njima su mnogi Crnogorci i turisti u toj zemlji objavili snimke hrvatskog protupožarnog zrakoplova kako gase požare uz brojne komentare odobravanja i zahvale.
