„Naravno da će mi bit’ neugodno kad dođem na summit NATO-a, pa kad budemo jedna od zemalja koja je smanjila proračun i koja ne poštuje međunarodne obaveze. Međutim, nacionalni interesi su iznad svega, pa i iznad interesa Saveza, a prvenstveni nacionalni interes u ovom trenutku RH, a i Vlade RH, je financijska konsolidacija zemlje. Onda ćemo konsolidirati obranu,“

branio je jučer ministar obrane Josip Buljević smanjenje obrambenog proračuna za nešto više od 371 milijun kuna. Iako je jučerašnja sjednica saborskog Odbora za obranu, s prijedlogom proračuna za ovu godinu, počela nakon što se na glavnoj, plenarnoj sjednici Sabora već satima raspravljalo o proračunu, članovi Odbora ipak su saslušali ministra obrane i iznijeli neka svoja razmišljanja o predloženome. Naravno, bez obzira što je većina jaukala o „jednom od najmanjih proračuna za obranu u neovisnoj Hrvatskoj“, pri glasanju su se podijelili po stranačkoj liniji pa je 5 opozicijskih članova Odbora bilo „PROTIV“, dok je 6 vladajućih glasalo „ZA“ obrambeni proračun u iznosu od samo 4 milijarde i 22 milijuna kuna.

Ministar obrane Josip Buljević pokušao je umanjiti ovogodišnji manjak u proračunu Ministarstva obrane, uspoređujući ga na nekoliko razina s prošlom, 2015. godinom:

„Činjenica je da je proračun Ministarstva obrane za 2016. godinu smanjen u odnosu na plan proračuna Ministarstva obrane iz 2015. godine  u iznosu od 371 milijun kuna. U odnosu na izvršenje proračuna iz 2015. godine smanjen je za 214 milijuna kuna, odnosno kad se uspoređuje dio općih prihoda i primitaka, tzv. izvor 11, sredstva su za 2016. godinu u odnosu na izvršenje proračuna u 2015. godini manja za 156 milijuna kuna. Osim rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, izvor 11, planom Ministarstva obrane za ovu godinu uključeni su i ostali izvori financiranja i oni iznose oko 208 milijuna kuna.“

Iz objašnjenja rashoda po obrambenim aktivnostima, nije se saznalo ništa novoga (osim već poznatih načelnih stvari iz prošlotjednog Vladinog dokumenta). U tom je dijelu bolno nedostajala analitičnost i sistematičnost donedavne zamjenice ministra obrane Višnje Tafre, koja je proteklih godina uporno i temeljito članovima Odbora objašnjavala stavku po stavku proračuna, kao i namjenu sredstava te pojedine detalje planova Ministarstva obrane i Oružanih snaga. Nažalost, nova garnitura Ministarstva nije usvojila tu hvale vrijednu naviku, pa se jedino moglo čuti da je kod nekih složenih projekata modernizacije, koji zahtijevaju višegodišnje financiranje, temeljem dostignutog stupnja realizacije, redefinirana određena dinamika plaćanja kroz naredne proračunske godine. Ministar Buljević zastupnike je obavijestio da se odustalo od projekta nabave minolovca: „odustali bi i da smo imali novaca za njega jer se radi jednostavno o nekvalitetnom projektu“.

Raspravu je, baš kao i na prvoj sjednici Odbora za obranu, otvorio Damir Krstičević (HDZ), uz puno razumijevanje okolnosti u kojima se kreira proračun, kako državni, tako i onaj za obranu. Podsjetio je i da je pri rezanjima proračuna tijekom protekle 4 godine (od 2011. do 2015.) Ministarstvo obrane izgubilo milijardu kuna, iako su i predsjednik države i premijer prihvatili zaključak s NATO summita u Walesu o stopiranju rezova u obrambenim proračunima zemalja-članica.

„Sada dolazi ovaj summit u Varšavi, u 7. mjesecu, ja razumijem da ćemo mi s ovim 1,17%, mi ćemo biti, ministre, tu negdje – bili smo 9., sad ćemo biti 12. otprilike, od 28 država“,

rekao je Krstičević ministru obrane. No možda najviše od svega, Krstičevića smeta štednja na zaposlenima u obrambenom sustavu:

„Mi smo ih ogolili, ne ulazeći sada i ne prozivajući bilo koga, ali nema više, nema više ni zapovjedni dodatak, nema više ni gardijski dodatak, nema više terenski dodatak, nema više prekovremeni dodatak, nema više stražarski… Pa sve smo im oduzeli, sve živo! Ljudi… pa to je čovjek, a čovjek naš jedini je napravija da je naša vojska pobjednička u procesu. Kad pogledamo uvjete u vojarnama, kad pogledamo sanitarne čvorove, kad pogledamo šta nam ljudi jedu, kad pogledamo gdje spavaju, kad pogledamo vježbe i sve ostalo – dečki su sjajni… Ali, ljudi, to traži sredstva!“

Nesuđeni ministar obrane pozvao je da se krene prema povećanju proračuna Ministarstva obrane, upozoravajući aktualnog ministra obrane Buljevića da će ovoga puta podržati proračun, ali da će, nastavi li proračun i dalje padati, ta podrška biti prva i zadnja:

„Ja smatram da je ovo nulta točka. Što se tiče mene kao čovjeka, i vama ministre, ja više ni lipe, ja nisam spreman, znači ovo je krajnja nulta točka za mene što se tiče sredstava za obranu.“

Za nultu točku uhvatio se nešto kasnije u raspravi SDP-ovac Zdravko Ronko:

„Mi koji smo duže u tom Odboru, više mandata, mi smo već nultu točku rekli prošle godine i kod prošlog donošenja proračuna, i ne vidim nekog prostora da bismo mogli prihvatiti ovaj i ovakav proračun.“

U vrijeme kada se pred Oružanim snagama nalazi sve više zadaća, i kada one postaju sve složenije, jasno je da takve situacije zahtijevaju i dodatna sredstva, smatra Ronko, zaključujući kako se s ovim padom proračuna neće moći nastaviti rad na podizanju osposobljenosti i opremljenosti pripadnika OS, započet u prošlome mandatu.

Predsjedniku Odbora za obranu Igoru Dragovanu (SDP) pomalo je bilo čak i žao što mu je preko puta sjedio ministar Buljević, a ne njegov zamjenik Tomislav Ivić (predsjednik Odbora za obranu u prošlome sazivu Sabora):

„Dobro da ste  došli Vi, ministre, a ne zamjenik, jer ne znam kako bi on opravdao… jer je njegov apel stalno bio za povećanje. I onda bubne za 371 milijun.“

Dragovan je priznao da je u razdoblju od 2011. do 2015. smanjivan proračun, ali je dodao kako „nikada do sada u tako kratko vrijeme nije napravljena tolika količina modernizacije i ulaganja u OS RH“. Spomenuo je tu i dobru praksu – javnu nabavu koja se do mandata bivšeg ministra Kotromanovića velikim dijelom (čak 70 do 75%) provodila pod oznakom „tajno“, da bi na kraju mandata bilo klasificirano tek 6% nabava za Ministarstvo obrane. Dragovan se i prije glasanja izjasnio da neće podržati ovogodišnji obrambeni proračun, jer se javno reklo da neće biti smanjivanja proračuna Ministarstvu obrane, donesen je plan za ostajanje na istoj razini ili čak za povećanje, preuzete su neke međunarodne obaveze, a sada, u proračunu za 2016. godinu, MORH plaća najveću cijenu:

„Zašto je to tako – to ćete, ministre, Vi morati vidjeti, i što ćete raditi, i da li će ta sredstva uopće biti dostatna za ovu godinu, i što će biti na sljedećem rebalansu. Ja mislim da bi to apsolutno bilo vrlo, vrlo loše. Našu podršku, moju podršku u smislu povećanje proračuna Ministarstvu obrane ćete uvijek imati, jer smatram da smo napravili jednu dobru podlogu, napravili iskorak – to smo razgovarali i na zadnjoj sjednici Odbora za obranu, ali ovakvo smanjenje ja ne mogu podržati.“

S druge strane, HDZ i partneri opravdavali su predloženi proračun kao jedini održivi, jer se „pokrivamo s onim što možemo“, dok je Pero Ćorić (HSP AS) – koji se na prošloj sjednici Odbora za obranu zalagao za uvođenje obveznog ročnog služenja vojne obveze – sada lako okrenuo ploču, te ustvrdio da treba biti svjestan vremena i trenutka u kojem se nalazimo.

„Ja bih se sa svima vama složio i bio bih najsretniji čovjek na svijetu da sam mogao konstatirati da se naš proračun povećava prema za sada nerealnih, ali ciljanih 2% u skladu s obvezama koje smo preuzeli,“

odgovorio je ministar obrane Josip Buljević na kritike i kritičare, a potom općenitim stilom skoro pa preuzeo ulogu ministra financija:

„Međutim, kao članu Vlade, a i kao ministru obrane, i kao čovjeku koji je jako zainteresiran za nacionalnu sigurnost, financijska stabilnost zemlje je jedan od elemenata ukupne stabilnosti zemlje. Imate primjer bezbroj država koje su imale strahovito modernu vojsku, strahovito ulagale u modernizaciju, u razvoj vojske, koje su imale oružje, aviona, topova, tenkova, svega… i kolabirale su u roku od nekoliko mjeseci upravo radi financijskog sloma. Mi smo užasno zadužena zemlja. Jedan promil naših kamata znači ogromne postotke u ukupnom standardu našeg stanovništva. Ovisimo o mišljenju rejting agencija, ovisimo o mišljenju banaka, ovisimo o tome. Prema tome, prioritet ove Vlade je financijska konsolidacija zemlje. Nažalost, Ministarstvo obrane je u tome moralo u velikom omjeru participirati. I naravno, meni kao ministru obrane je pala jedna teška dužnost da branim ono što emotivno ne želim, a što racionalno moram provest’.“

Buljević se složio s Dragovanom da je javna nabava jedan od najboljih i najsređenijih projekata u Ministarstvu obrane, ali je i dodao kako deklasificiranjem postupaka nabave nije iskorijenjena sva korupcija u MORH-u:

„Ono što ću ja kao ministar napravit da ću se borit protiv svih vidova korupcije i to će biti jedan od velikih faktora uštede u Ministarstvu. Rezultate toga ćete vrlo brzo vidjet’.“

Najavio je Buljević i da će se neki problemi rješavati uz pomoć saveznika, što će također dovesti do ušteda.