Bojna za specijalna djelovanja (BSD) nakon pokazne vježbe na Kovčanju, 15. ožujka 2012. godine
Ministar obrane Ante Kotromanović barem dva se puta tijekom svojih prvih nekoliko mjeseci mandata sreo s pripadnicima Bojne za specijalna djelovanja (BSD). Dok nije sporno da se tu radi o vrlo aktivnoj i specijaliziranoj pristožernoj postrojbi Glavnog stožera OS RH, koja sudjeluje u širokome spektru aktivnosti, krugove zainteresiranih promatrača posebno je zaintrigirala teza, objavljena na jednome portalu, da se tu postrojbu uskoro misli ozbiljnije slati u Afganistan – ne samo u obučne, već i u borbene zadaće.
Naime, teza je da će pripadnici BSD-a od 2014. godine i prestanka glavnine NATO djelovanja u Afganistanu, obučavati afganistanske specijalne postrojbe, sudjelovati u obračunu s ostacima talibana i drugih pobunjeničkih skupina, te općenito pomagati uspostavi izabrane vlade u Kabulu, na što većem dijelu teritorija Afganistana, a zajedno sa specijalcima drugih NATO članica. Tom bi aktivnošću, navodno, trebao zapovijedati američki general-bojnik Tony Thomas, inače zamjenik zapovjednika američkog Združenog zapovjedništva specijalnih postrojbi (JSOC).
Po spomenutim teorijama, pripreme za taj scenarij traju već duže, a njihov su dio i susreti koje je general pukovnik Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera OS RH, imao u SAD početkom veljače 2012. godine. On, je, naime, tada posjetio Središnje zapovjedništvo (USCENTCOM) u Tampi, savezna država Florida – gdje se susreo i s njegovim zapovjednikom, generalom zbora Jamesom Mattisom – i Zapovjedništvo za specijalne operacije Oružanih snaga SAD-a (USSOCOM), gdje je također razgovarao sa zapovjednikom, admiralom Williamom McRavenom. Nagađalo se da je upravo u ovom posljednjem susretu i načelno potvrđena spremnost da Bojna za specijalna djelovanja sudjeluje u operacijama u Afganistanu, pod okriljem američkog zapovjedništva za specijalne operacije. Pri tome su, navodno, promišljana dva modela sudjelovanja – (1) zajednička djelovanja s američkim i poljskim vojnim specijalcima, izravno u borbama protiv talibanskih pobunjenika, čemu je navodno bila sklona američka strana; i program (2) prema kojem bi Hrvati sa slovačkim specijalcima radili na obuci afganistanskih specijalnih postrojbi, za što se tvrdilo da je prihvatljivije hrvatskoj strani.
Ove su teze naišle na žestoko negiranje – i to s obje prozvane strane – hrvatske i američke.
Što se hrvatske strane tiče, ovakve je navode osobno kategorički opovrgnuo general pukovnik Drago Lovrić, u petak 11. svibnja, na Hrvatskom vojnom učilištu „Petar Zrinski“. Tom se istom prilikom, a na kraju javnog predavanja Jamesa B. Foleya, veleposlanika SAD u Hrvatskoj, mogao čuti i stav Sjedinjenih američkih država o ovoj teoriji.
Veleposlanik SAD-a James B. Foley na HVU 11. svibnja 2012.
Veleposlanik Foley (čiju originalnu izjavu možete poslušati na kraju teksta) o takvim je nagađanjima izjavio:
„Rekao bi da je to još jako preuranjeno. Još se nismo ni započeli baviti našom sigurnosnom prisutnošću u Afganistanu nakon 2014. Jasno … ja ne mogu govoriti o Hrvatskoj, o njenim planovima… ali koliko ja znam, o njima još nismo ni počeli razgovarati. Što se SAD tiče, mi smo upravo s Afganistanom potpisali Strateško partnerstvo, kojim učvršćujemo naše odnose za mnogo nadolazećih godina. Mi namjeravamo ondje održati određenu sposobnost potpore, posebno na području kontra-terorizma, u Afganistanu tijekom nadolazećih godina. Ali to, koliko ja znam, nije obuhvaćalo Savez, kao takav… i, nedvojbeno, pažnja će biti posvećena i tom dijelu post-2014 sigurnosne strukture – ali to se još nije dogodilo. I, takvi bi razgovori mogli početi u Chicagu, ali, to je nešto što će se razvijati tijekom iduće dvije godine.“
