Samo dan nakon posjeta Zemuniku i uvida u svekolika službena dostignuća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, jutros se ministr Mario Banožić pri ulasku u zgradu Vlade Republike Hrvatske na sjednicu užeg kabineta našao „u hodu“ suočen s drugačijim pristupom istim temama. Naime, zaskočili su ga ondje djelatni novinari. Budući da redovito komuniciranje novog vrha Ministarstva obrane i medija praktično pa ne radi, takve novinarske zasjede ostaju jedini konkretan način za pribavljanje komentara na resorne aktualnosti, ali i za sve drugo što bi u javnost trebalo doći normalnim putem, a zapravo se ne komunicira iz samog sustava. Nažalost, to ni ne čudi, uzme li se u obzir činjenica da Ministarstvo obrane (ili barem ministar) već neko vrijeme ima novu glasnogovornicu – čije postavljenje nije bilo šire objavljeno. Riječ je o osobi koja je zajedno s ministrom donedavno bila u Ministarstvu državne imovine, a izgleda da je u tišini svog dolaska u MORH odmah krenula na godišnji.

Prvo novinarsko pitanje, naravno, išlo je na račun učestalih problema s nedavno remontiranim transportnim helikopterima Mi-171Sh, o čijim je novim zastojima izvijestila NovaTV 10. kolovoza, ističući kako su – osim na Kosovu – i tijekom prijevoza za potrebe Ureda predsjednika bile „manje nepravilnosti na jednom od helikoptera uočene 28. srpnja. Helikopter nije mogao poletjeti dok kvar nije bio otklonjen“. U MORH-u su tada objasnili:

„Možemo Vas izvijestiti da je bila riječ o letu u potpori programu Ureda Predsjednika RH. Kod helikoptera koji navodite, tijekom redovnog pregleda u sklopu pripreme za zadaću prevoženja uočene su manje nepravilnosti, manja odstupanja u parametrima rada motora, koje su zrakoplovni tehničari HRZ-a ubrzo riješili, te je helikopter vraćen u operativnu uporabu (…) O statusu ispravnosti vojne opreme i tehnike redovito, na propisani način, izvješćujemo sve nadležne institucije u zapovjednoj crti“,

da bi danas ministar Banožić ipak imao dodatni pojedinosti napominjući: „Zatražio sam izvješće, ali to su… je situacija dosta poznata. Riječ je o remontu koji je bio prošle godine, i postoje nekaka dva kvara… odnosno, dva helikoptera koja se zatraženo u jamstvenom roku, da se otkloni. I, to će biti… o trošku onih koji su radili remonta, jel…“.

Osim ministra obrane, izvješće će zatražiti i novi predsjednik saborskog Odbora za obranu, Franko Vidović. Kako su danas najavili iz SDP-a, Vidović će „zatražiti detaljno izvješće od MORH-a o cijelom tijeku nabave remonta i svim kvarovima na helikopterima nakon remonta“.

No, vratimo se na ministra Banožića. Po njemu, problem je koliko u helikopterima – toliko i u novinarima koji se o toj temi usude pitati ili izvještavati, Naime, na dodatno pitanje da li bi njega zabrinula perspektiva letenja zamjenskim helikopterom, nakon što se prvi poslani pokvario – Banožić odgovar: „Pa, gledajte. To je malo više… Ja bi rekao, tendenciozno bilo postavljeno pitanje, prije nekoliko tjedana, od strane vaše kolegice… Događa se. Zato što, mislim da je išlo u nekom drugom pravcu, od ovoga kojeg vam ja sada odgovaram…“.

Na inzistiranje prisutnih novinara da objasni, ministar je kazao: „Problemi su sa remontom. Pazite, riječ je o helikopterima koji imaju preko 1.000 godišnje leta, tako da… Riječ je o opremi… (…) Problem je… Problem je što se te stvari moraju otklanjati, ali ne treba ih tendencialno postavljati. Jel ovo, na ovaj način, ispada da je netko dao predsjedniku, namjerno, helikopter sa nekakvim teškim problemom. To nije istina“. Iako u televizijskom izvještavanju 10. kolovoza, a ni kasnije, nije bilo ni spomena namjernog podvaljivanja neispravne tehnike, nego se tek problematiziralo već duže problematičan remont – Banožić je konačno zaključio „Gledajte… Riječ je o opremi koja je nabavljana prije dugi niz godina. Isto tako, dugi niz godina nije bilo ulaganja. Remont je bio prošle godine. Imamo jamstveni rok. Tražit ćemo da se otkloni, i to je to! Hvala!“.

No, kao što to biva kada se čovjek nađe na čelu velikog i bitnog resora, gdje vrijeme ide i ljeti (u doba godišnjih odmora, kada zamre i ono malo preostale sustavne komunikacije s medjima) – to ujedno nije bio i kraj novinarskih pitanja s nogu, na ulazu u Vladu. Naime, uslijedila je promjena teme, s pogledom na nadolazeću jesen i planirane aktivnosti u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske – koje kao da će obuhvatiti sve ono što je prethodni ministar obrane osjećao neugodnim, nepopularnim i vrijednim prijevremenog odlaska s funkcije. Banožić je tu naznačio tri glavna posla kojima se bavi, od kojih je jedan u kašnjenju a dva su direktno bolna:

„Znači… Mi se, evo, pripremamo… Vezano za novu Uredbu. Znači, s obzirom na Pravilnik – smanjenja broja mjesta – i razgovarat ćemo o jednom dijelu ljudi koji može što prije otići u mirovinu. Također, imamo dio pripremanja za proračun. Isto tako, imamo pripremanje Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske“.

Dok je (1) novi Dugoročni plan razvoja OS RH u izradi već dugo, navodno je odavna dogotovljen – pa zapravo i kasni s objavom te upućivanjem u redovitu proceduru – bitno su problematičniji (2) spomenuti kadrovski rezovi. Naime, već grubi uvid u brojno stanje OS RH pokazuje kako se umjesto planiranih preko 15 tisuća djelatnih vojnih osoba u OS RH radi s tek 14.325 DVO i još 1.280 civila (stanje na 11. svibnja 2020. godine). Kako je posljednje javno dostupno Godišnje izvješće o stanju obrambenog sektora (ono za 2018. godinu, budući da MORH novo još ne šalje u proceduru) skupno stanje „Ministarstva obrane i Hrvatske vojske“ krajem prosinca 2018. definiralo na „14.640 djelatnih vojnih osoba i 2.241 državnih službenika i namještenika“ – vidi se da nova Uredba koju spominje Banožić (vjerojatno o unutarnjem ustroju MORH-a) zapravo kani smanjivati tih manje od 1.000 civila iz MORH-a. Iako je preustroj MORH-a itekako potreban – ako ništa drugo a ono da se prizna kako od prije nekoliko godina najavljivanih izdvajanja Vojnog muzeja i Odjela za nekretnine nije bilo ništa – upitno je daljnje brojno smanjivanje kadrovski sve slabijeg Ministarstva, posebice uz istodobno zadržavanje prenarasle civilne infrastrukture samih OS RH (koja je veličinom već davno prerasla MORH). Dodatni problem u svemu tome biti će (3) obrambeni proračun – u kojem očigledno slijede oštre i neugodne promjene, koje je sada i ministar Banožić tek okvirno najavio riječima: „Da… Jel, mislim, treba bit realni, da… s obzirom na sredstva, odnosno, proračun koji će se događati, treba… Rashodovna strana će bit takva da će igrati ulogu…“.

Kad na povratku s godišnjeg skočiš do baze u Zemuniku (Photo: MORH/F. Klen)

No, dok se u isto vrijeme od ministra jučer u Zemuniku službeno prenosilo tek gorde riječi o kupovini borbenih aviona – „Smatram kako je to od presudnog značaja za daljnji razvoj sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i unaprjeđenja sigurnosti Republike Hrvatske, ali i stabilnosti ovog dijela Europe“ – danas je novinare zanimalo kako se taj jučerašnji pogled misli uskladiti s upravo iznesenim mračnim proračunskim vijestima. Po Banožiću, izgleda da ova odgođena kupovina i ne mora nužno pasti žrtvom krize i redukcija. Može, ali ne mora:

„Ne mora značit. Treba vidjet, jednostavno, kakve će ponude izgledati, kad one dođu u kompletu. Ono što je… Evo, upravo zbog ovakvih pitanja, kao što je sada bilo… Nažalost, kompletna spremnost… odnosno, sigurnost koju pruža Hrvatska vojska dovede se u pitanje, zato što nije odrađena jedna ponuda višenamjenskih borbenih aviona. Ja bi, iskreno… Evo, zbog svih… svega toga, i volio da to se i provede ove godine kraju, na način da odaberemo ponuđača. Odnosno da vidimo na koji će se način to zatvoriti, kroz određeno vrijeme“.

Pozdrav kakvog se nije dobivalo na prošlom ministarskom mjestu?

I opet, tu je taj nevjerojatni stav – da pitanja novinara nekako stvarno dovode u pitanje „kompletnu spremnost i sigurnost koju pruža Hrvatska vojska“, po ministru valjda motivirano žalom za neuspjelom nabavom borbenih aviona iz 2019. godine. Pa ipak, ponešto detaljniji uvid u tu bolnu temu nedvojbeno će dati nadolazeći mjeseci – kako spomenutim prikupljanjem međunarodnih ponuda, koje se valjda očekuje u skorije jesensko doba, tako još i više nadolazećim rebalansom državnoga proračuna – koji će u sebi uključiti sve posljedice proljetnog zaključavanja društva i privrede, kao i mršave rezultate turističke sezone koja se upravo ugasi u moru zaraženih koronavirusom…