Nakon kratkotrajnog prekida nastalog u petak, 6. prosinca, zahtjevom USKOK-a za izuzećem suca Željka Horvatovića, slučaj „kamioni“ ide dalje. Jučer je predsjednik Županijskog suda Ivan Turudić u ekspresnom roku odbio zahtjev USKOK-a kao neosnovan. Rješenje je objavljeno na web-stranicama zagrebačkog Županijskog suda, a mi ga prenosimo u cijelosti.

„O d b i j a se zahtjev Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta za izuzeće suca Županijskog suda u Zagrebu Željka Horvatovića od postupanja u kaznenom predmetu tog suda broj K-US-18/13 kao neosnovan.
Obrazloženje
Tijekom kaznenog postupka koji se vodi kod Županijskog suda u Zagrebu broj K-US-18/13 protiv I optuženog Berislava Rončevića i II optuženog Ive Bačića zbog kaznenog djela iz članka 337. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona (Narodne Novine broj 110/97, 27/98, 129/00, 51/01, 105/04, 84/05, 84/05, 71/06, 110/07 i 152/08, dalje u tekstu KZ/97), dana 6. prosinca 2013. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu – USKOK) podnio je zahtjev za otklon od obavljanja sudske dužnosti predsjednika vijeća suca Županijskog suda u Zagrebu Željka Horvatovića, jer postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost.
U navedenom zahtjevu navodi se u bitnome da postupanje predsjednika vijeća Željka Horvatovića, odnosno odbijanje dokaznih prijedloga USKOK-a koje je bilo potrebno prihvatiti ukazuje na evidentnu proturječnost u zaključcima tog suca, odnosno da istome nije cilj utvrditi sve odlučne činjenice u konkretnom kaznenom postupku, a što samo po sebi upućuje na postojanje pristranosti suca Željka Horvatovića. Stoga predlaže izuzeti ga od daljnjeg postupanja u navedenom predmetu.
Zahtjev nije osnovan.
Iz izjave suca Županijskog suda u Zagrebu Željka Horvatovića dostavljene u smislu članka 35. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka ustavnog suda, 143/12 i 56/13, dalje – ZKP/08) od 6. prosinca 2013. proizlazi da je odluke zbog kojih je USKOK podnio zahtjev za njegov otklon donijelo vijeće od tri člana, nakon iscrpne analize i ocjene svih dokaza, te da se radi o pravnoj ocjeni u kojoj se ne prejudicira sudska odluka niti se istom ne izražava pristranost u odnosu na bilo koju od stranaka. Stoga predlaže odbiti zahtjev za izuzeće kao neosnovan.
O zahtjevu za izuzeće suca iz članka 34. stavak 1. ZKP/08, a što je i konkretno slučaj, odluku sukladno odredbi članka 35 stavak 2 ZKP/08, donosi predsjednik suda. Stoga, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu odlučuje o zahtjevu za izuzeće predsjednika vijeća suca Željka Horvatovića.
Zahtjev za izuzeće od obavljanja sudske dužnosti podnesen je iz razloga propisanog odredbom članka 32. stavak 2. ZKP/08 kojim je određeno da sudac može biti otklonjen od obavljanja sudačke dužnosti, ako se navedu i dokažu okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost.
Izvršen je uvid u kazneni spis broj K-US-18/13, te izjavu predsjednika vijeća Željka Horvatovića čije se izuzeće traži.
Naime, USKOK u svom zahtjevu navodi da je predsjednik vijeća Željko Horvatović na glavnoj raspravi dana 3. prosinca 2013. temeljem članka 421. stavak 2. točka 3. ZKP/08 odbio kao nevažne dokazne prijedloge USKOK-a, pa tako između ostalog, i da se ispitaju kao svjedoci Zlatko Kozolić i Ivan Popović, djelatnici Vojno sigurnosne agencije, temeljeći svoje razloge na prekluziji dokaza. Također, USKOK navodi da je predsjednik vijeća na istoj toj raspravi pročitao dokumentaciju kao dokaz, a potom je zaključio da se ne radi o dokazu.
Iz navedenog proizlazi kako USKOK traži izuzeće predsjednika vijeća zbog nezadovoljstva procesnim odlukama donesenih tijekom postupka, a koje odluke bi po ocjeni USKOK-a ukazivale na sumnju u nepristranost predsjednika vijeća.
Prvenstveno valja napomenuti da ovakovi navodi sami po sebi predstavljaju nepotrebno polemiziranje sa procesnim odlukama suda te nisu prihvatljivi i prikladni da bi izazvali sumnju u postojanje nepristranosti i objektivnosti predsjednika vijeća. Pored navedenog, način podnošenja zahtjeva za izuzeće koji je bio i medijski najavljen prije nego što je formalno podnesen, ukazuje na pokušaj nedopuštenog utjecaja podnositelja zahtjeva za izuzeće te stvaranje negativne slike o načinu na koji se kazneni postupak vodi, što je također neprihvatljivo.
USKOK nije vodio računa da se prilikom ocjene zahtjeva za izuzeće ne ispituju odluke donesene u konkretnom predmetu, kako u dijelu utvrđenog činjeničnog stanja, tako ni u primjeni materijalnog i procesnog prava, jer odluku suca ili vijeća može preispitivati, odnosno vršiti kontrolu nad istom, samo viši sud povodom izjavljenog pravnog lijeka.
Stoga tvrdnje iz zahtjeva, a koje se odnose na način postupanja predsjednika vijeća Željka Horvatovića, nisu takvog karaktera da bi uopće bile prikladne izazvati sumnju u nepristranost ili objektivnost tog suca, jer se svi razlozi kojima USKOK opravdava svoje sumnje u nepristranost istoga, a koje u svojoj biti predstavljaju žalbene razloge, mogu iznijeti u eventualnom pravnom lijeku, a što će podnositelj zahtjeva tijekom ovog postupka imati mogućnost.
Prema tome, valjalo je zahtjev USKOK-a za izuzeće predsjednika vijeća suca Županijskog suda u Zagrebu Željka Horvatovića odbiti kao neosnovan temeljem članka 35. stavak 1. ZKP/08 i riješiti kao u izreci ovog rješenja.“

Nakon ovakve odluke Ivana Turudića, na redu je ponovno sudac Horvatović i zakazivanje novog ročišta. Tada će vjerojatno, kako je i ranije najavio, USKOK zatražiti izmjenu činjeničnog stanja, odnosno izmjenu optužnice, te time još malo odužiti suđenje koje je ušlo u završno fazu.

O kamionima i na Fimi-mediji

No bitno zanimljivije bilo je jučer, također na Županijskom sudu, ali na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu. Kao jedan od svjedoka pojavio se bivši ravnatelj policije, Vladimir Faber, koji već godinama ponavlja kako ga je te funkcije koštalo „roštanje“ po slučaju „kamioni“. Faber je to ponovio i jučer:

„Zato jer sam odbijao stranačko kadroviranje i storniranje pojedinih kaznenih prijava. Zadnji povod je bio zapovijed premijera da storniram postupanje u tzv. slučaju  ‘kamioni’“.

Odgovarajući na Sanaderova pitanja, Faber je pojasnio:

„Pozvao me u Vladu i zaista neprimjereno, galameći i … udario je šakom po stolu, naređivao da moramo stornirati slučaj „kamioni“. Ja sam prethodno izvijestio ministra da ćemo podnijeti kaznenu prijavu protiv dva dužnosnika…. Dozvolite da završim! (odgovorio je Faber na Sanaderovu upadicu kako to nije bilo njegovo pitanje, op.a.) Nakon toga ste mi rekli da ili trebam stornirati taj predmet ili više neću obavljati svoj posao.“

Faber je još rekao i to da mu je Sanader prijetio njegovim uklanjanjem iz policije i uhljebljenjem u Državnoj službi za zaštitu i spašavanje (DUZS), što je on, kao karijerni policajac s 25 godina staža, odbio uz upozorenje „ako se to dogodi, razgovarat ćemo drugačije“. Sanaderova obrana prigovorila je Faberovom iskazu, a sam bivši premijer rekao je kako je

„on svjedočio tendenciozno i neistinito, a sve iz osobne frustracije zato što je samo nakon 8 mjeseci iz razloga nesposobnosti smijenjen s mjesta ravnatelja policije“.

No već sama policijska statistika iz Faberovog ravnateljskog mandata pokazat će da je upravo Sanader taj koji je lagao (kojeg li iznenađenja!), jer broj riješenih slučajeva u tih 8 mjeseci pokazuje kako je Vladimir Faber bio jedan od najboljih, ako ne i najbolji ravnatelj policije.

Faber vs. Rončević i obratno

Faber se i danas, prema vlastitoj izjavi, stavlja na raspolaganje USKOK-u kao potencijalni svjedok u suđenju Rončeviću i Bačiću, no iz dosadašnjeg tijeka suđenja jasno je da ga USKOK nema namjeru zvati. Kao ravnatelj policije, Vladimir je Faber svjedočio i na saborskom istražnom povjerenstvu za kamione. Na pitanje šefa Povjerenstva, tada opozicijskog SDP-ovca Nenada Stazića, hoće li policija podnijeti kaznenu prijavu, Faber je odgovorio da se „izvidi nastavljaju“, jer prema dotadašnjim nalazima „nije utvrđeno postojanje osnivane sumnje na temelju koje bi se podigla kaznena prijava“. Vladajući HDZ često je mahao tom izjavom, barem njenim prvim dijelom, nekako ispustivši ovu drugu ogradu. Kada je 2009. godine podignuta kaznena prijava protiv te dvojice bivših MORH-ovih dužnosnika, Faber je kratko prokomentirao kako mu to „predstavlja osobnu satisfakciju“.

Nije tajna da ga Rončević, nakon što je imenovan za ministra unutarnjih poslova, nije volio, pa ga je s vrlo uspješne funkcije načelnika Policijske uprave osječko-baranjske (na čijem je čelu istražuo ratnu ulogu Branimira Glavaša) degradirao u mjesto savjetnika ministra, pospremivši tako Fabera u zapećak i besposličarenje. Međutim, jedino oko čega bi trebalo imati rezervu kada je Faber u pitanju je činjenica da se radi o svojevrsnom „Mesićevom čovjeku“, a Mesićeva je uloga u ukazivanju na slučaj „kamioni“ bila gotovo pa presudna. Zato bi bilo najbolje da je USKOK, umjesto što šalje poruke preko medija, i Mesića i Fabera uvrstio na listu svjedoka, i ozbiljno istjerao tu dugogodišnju trakavicu do kraja.