Bivši načelnik Službe za razvoj, opremanje i modernizaciju Slaven Zdilar u četvrtak, 14. studenog, ponovio je na Županijskom sudu veći dio svog svjedočenja iz 2010. godine u slučaju „kamioni“. Njegov je najčešći odgovor bio „ne sjećam se“, pa mu je pamćenje nerijetko popravljano podsjećanjem na raniji iskaz. Zahvaljujući insistiranju USKOK-a na pitanjima koja su do sada već u nekoliko navrata odgovorena, Zdilar je ponovio kako je SROM (Služba za razvoj, opremanje i modernizaciju) zaprimio puno zahtjeva za nabavu nebojnih motornih vozila, i to za otprilike 150 vozila, da bi ih nakon redukcije u planu za nabavu ostalo tek 50 do 60, za što je bio osiguran ukupno 21 milijun kuna. Potvrdio je i do sada već poznate detalje oko sastanka o dugoročnoj suradnji MORH-a, Hrvatske gospodarske komore, predstavnika MAN-a i nekih domaćih proizvođača, na kojem je zaključeno kako će se preko HGK dogovoriti suradnja s domaćim tvrtkama, te da će se pokrenuti nabava prvih 20 vozila za potrebe sustava EriTac. Na pitanje USKOK-a o prezentaciji primjene offset programa, koju je tom prilikom održao, Zdilar je potvrdio da je spomenuo MAN kao dobar primjer koji bi se mogao koristiti za offsete ubuduće. No to mu je, tvrdi, prigovorio ministar Berislav Rončević, smatrajući kako nije dobro prejudicirati bilo koju tvrtku kao potencijalnog dobavljača MORH-a.
Ugovor za EriTac potpisan 2002.
Na temelju tog sastanka, i na temelju ponude tvrtke MAN Importer od 24. rujna 2004., SROM je 15. listopada iste godine uputio zahtjev Službi za ugovaranje i nabavu za kupovinu 20 vozila za sustav EriTac. Taj je zahtjev potpisao Zdilar osobno, kao načelnik SROM-a. Iako se ne sjeća kada, Zdilar je potvrdio da je SROM tražio i nabavu kabina za smještaj komunikacijske opreme. Točnije, tu je nabavu predložio tim koji je radio na projektu, s namjerom da se takve kabine postave na MAN-ove kamione, ili na bilo koje drugo vozilo s istim tehničkim karakteristikama. U iskazu iz veljače 2010. godine Zdilar je rekao kako je osobno predlagao objedinjavanje ovih nabava, te da su za potrebe sustava EriTac tražena baš vozila MAN-a – njih 20. Pretpostavlja da su MAN-ova vozila zatražena zbog toga što je jedno njegovo vozilo već bilo na testiranju u OS RH, ali i kao ispunjenje zaključka sastanka s predstavnicima MAN-a i HGK. Da je do te nabave došlo, smatra Zdilar, radilo bi se o izravnoj pogodbi s tvrtkom MAN Importer Hrvatska. O sudskom sporu između MAN-a (odnosno Auto Hrvatske i MORH-a) Zdilar je saznao tek naknadno, ali to nije bio razlog što je MAN ispao s popisa poželjnih dobavljača, sastavljenog 18. studenog 2004. godine. Protiv MAN-ovih vozila presudila je manja nosivost i nemogućnost upotrebe goriva F-34.
Nakon poništenja prvog, pozivnog natječaja, Slaven Zdilar je, odlukom tadašnjeg ministra obrane Berislava Rončevića, imenovan u novo Povjerenstvo (zajedno s Ojdanom Žužul, Josipom Budimirom i Ivom Bačićem), koje je trebalo pripremiti izravnu pogodbu s tvrtkom Eurokamion. U iskazu iz 2010. Zdilar je rekao kako mu nije bilo logično da bude član novog Povjerenstva, kada već od ranije postoje članovi prvog Povjerenstva. U četvrtak je nekadašnji načelnik SROM-a negirao da je ikada rekao, bilo Bačiću bilo Rončeviću, da je ponuda Eurokamiona najpovoljnija. No predočen mu je dopis od 29. studenog 2004., s njegovim vlastitim potpisom, u kojem crno na bijelo stoji kako SROM predlaže tvrtku Eurokamion jer je ona zadovoljila tražene i posebne tehničke uvjete. Taj je dopis, branio se potom, sastavljen na temelju dopisa Uprave za logistiku, u kojem je pisalo isto to. Uprava za logistiku nije ni spominjala MAN, pa ga u svom dopisu nije spomenuo ni SROM.
O kontroverznom (ne)radu drugog Povjerenstva prošloga je tjedna svjedočila i bivša načelnica Službe za ugovaranje i nabavu Ojdana Žužul. I Zdilar je posvjedočio da se to Povjerenstvo nije sastalo, iako o njegovom radu postoji zapisnik. On je taj zapisnik potpisao naknadno, i to vjerojatno u kabinetu tadašnjeg pomoćnika ministra Ive Bačića.
Krešimir Vilajtović, odvjetnik prvooptuženog Rončevića, Zdilara je podsjetio na iskaz iz 2010., kada je rekao da se ne sjeća je li bilo sastanaka Povjerenstva, te da misli da su se sastajali pojedinačno. No prošloga tjedna Zdilar je izjavio pred sucem Željkom Horvatovićem kako je u kabinetu Ive Bačića razgovarao s predstavnicima tvrtke Eurokamion, uz opasku kako mu je „danas teško razlučiti u kojoj je mjeri bio prisutan u radu Povjerenstva“. Zdilar se danas ne sjeća ni je li sastavljen bilo kakav nacrt zapisnika o radu drugog Povjerenstva, na što ga je odvjetnik drugooptuženog Bačića, Ivo Farčić, podsjetio kako je u ranijem iskazu iz 2010. rekao da je nacrta zapisnika bilo.
Zdilara sjećanje nije najbolje služilo ni kod spomena izrade naknadne komparacije ponuda, koju je SROM radio nakon dogovora MORH-a s Eurokamionom. Prije 3 godine Zdilara je sjećanje bolje služilo, pa je tada posvjedočio da se takva naknadna analiza radila nakon što se počelo pisati o moguće sumnjivoj nabavi kamiona. Nakon što su već nabavljena vozila IVECO, taj je dokument izradio Rudolf Klicper. „Ne znam tko je to naložio meni, odnosno Klicperu“, rekao je Zdilar, na što ga je zamjenica ravnatelja USKOK-a podsjetila da je Klicper posvjedočio kako mu je to naredio upravo njegov pretpostavljeni, Slaven Zdilar. Osim toga, upravo je Zdilar potpisao Klicperovo izvješće od 15. siječnja 2004., iako je u četvrtak izjavio kako ga je, bez obzira što piše da ga je on odobrio, zapravo odobrio njegov zamjenik Miho Kukolj.
Odvjetnik Vilajtović od Zdilara je dobio potvrdu i da u slučajevima nabava velikih vrijednosti odluku o nabavi ne donosi povjerenstvo, već samo ministar obrane.
