Turska tehnologija za obranu EU i Njemačke – tekst portala Deutsche Welle (DW) s naglaskom na to da Turska postaje sve važnija za sigurnost Europe. Njemačka se oslanja na suradnju s Ankarom kako bi ojačala vlastitu obranu i to uz pomoć turskog znanja i iskustva. Naime, ruska invazija promijenila je i njemačko razmišljanje o sigurnosti pa tako službeni Berlin pokušava podržati Ukrajinu i istovremeno ojačati vlastitu obrambenu sposobnost. „Rat u Ukrajini pokazao je da NATO ima nedovoljne proizvodne kapacitete. Od početka rata europske zemlje nastoje povećati svoju proizvodnju“, kaže turski vojni analitičar Çağlar Kurç.
Da bi zadovoljila te potrebe, Njemačka traži partnere, i pronašla je jednog: Tursku, kandidata za članstvo u EU i saveznika u NATO-savezu. Obrana je bila ključna tema kada se krajem listopada Friedrich Merz sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Turski predsjednik tada je najavio da će Turska nastaviti blisku suradnju s Njemačkom. Nekoliko tjedana ranije, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je u Ankari: „Radujemo se ako naše dvije vojne industrije budu surađivale“, dodavši: „Gotovo da se može pitati – s kim drugim?”
U složenim geopolitičkim vremenima krug oko Njemačke postaje manji, kaže visoki službenik iz Saveznog ureda za nabavu Bundesvera u Koblenzu, koji je za DW želio ostati anoniman, „Svima nam je jasno da NATO mora zauzeti sasvim drugačiji kontekst u geopolitičkom prostoru. S obzirom na to kako se razvijaju naši sjevernoatlantski odnosi, situacija u Ukrajini, ali i odnos prema Kini, zemlja odjednom postaje relativno mala“. Usprkos svim kritičnim aspektima, Njemačka u Turskoj vidi „barem jednog snažnog NATO partnera koji nije loše pozicioniran“. „Može se međusobno profitirati i učiti jedni od drugih“, dodaje on.
Vojna industrija – „nova rastuća grana Turske”
Erdogan: “Cilj Turske je potpuna neovisnost u vojnoj industriji”
U 2022. su se po prvi puta četiri turske firme – Baykar, Aselsan, TAI i Roketsan – pojavile na SIPRI listi 100 najvećih svjetskih vojnih firmi. Turska vojna industrija hvaljena je i u Njemačkoj: „Nova rastuća grana Turske“, pišu njemački mediji.
Turska može – osim pukog suradnika – biti i tržište za njemačku i europsku vojnu industriju, kaže Benedikt Meng, njemački stručnjak za obranu s višegodišnjim iskustvom u vojnoj industriji: „Budući da je Turska jedan od najvećih NATO partnera i ključni akter na Bliskom istoku i u Kavkazu, produbljeni obrambeni i industrijski odnosi u okviru zajedničkih sigurnosnim interesa su svakako korisni.”
Konkretna suradnja već postoji. Tako će turska firma Repkon od 2027. godine proizvoditi 155-milimetarsko topničko streljivo u Njemačkoj. To je standard za NATO haubice koje se koriste i u Ukrajini. Turski mediji govore o „transferu tehnologije”, što Kurç smatra pretjeranim, ali ističe simbolički značaj: „Proizvodni kapaciteti Turske, spremnost na suradnju i kvalitetu njenih firmi su važan resurs za razvoj europske obrane. U ovim okolnostima bilo bi pogrešno da Europa isključi Tursku“. Njemačka počinje prepoznavati vrijednost Turske za europsku sigurnost.
Repkonov automatski bacač granata
Nakon godina političkih tenzija, poput upotrebe njemačkih tenkova u sjevernoj Siriji, ti odnosi se danas mijenjaju. Njemačka je 2017. premjestila svoje Tornado avione i jedan avion za dopunu goriva iz baze Incirlik u Jordan. Danas se Turska ponovno vidi kao partner, dok kritike zbog kršenja ljudskih prava bivaju tiše. „Naravno da Turska mora pokrenuti demokratski proces, ali iskreno – što na kraju ostaje? SAD radi isto pa nećemo reći SAD-u: ‘Nećemo više kupovati tvoje oružje jer deportiraš ljude‘”, kaže službenik Bundeswera.
Turska se međunarodno etablirala zahvaljujući moćnim i povoljnim dronovima. Igrali su ključnu ulogu u ratu u Nagorno-Karabakhu i koriste se u Ukrajini, Poljska i Rumunjska ih već posjeduju. U lipnju su talijanski Leonardo i turski Baykar osnovali zajedničku kompaniju. Njemačka „definitivno treba pogledati turske dronove. (…) Turska je tu prilično napredovala. U smislu tržišne analize i mogućnosti suradnje, Turska je igrač s kojim bi se hitno trebalo razgovarati“. „U sektoru dronova i drugih letećih platformi, Turska je razvila značajno znanje koje može biti dio zajedničkih projekata“, potvrđuje stručnjak za obranu Meng. U TB2 dronovima već se koristi njemačka tehnologija poput senzora. Kurç ističe: “Rastući proizvodni kapaciteti Turske jačaju i NATO. Primjer su naoružani dronovi – dok Europa još razvija Eurodrone, Turska već ima dva slična sustava. Ako Europa iskoristi te kapacitete, ojačat će svoju obranu“. Podsjetimo, turske dronove Bayraktar nabavila je i Hrvatska te ih ponosno predstavila na ovogodišnjem vojnom mimohodu u Zagrebu povodom 30. obljetnice Vojno redarstvene akcije Oluja. Također, portal, Orbis.org nedavno je objavio kako Europa počinje ozbiljno shvaćati dronove kao novog sredstva za vođenja ratnih operacija.
Aduti kompanije Baykar – Kizilelma, TB2 i Akinci
Turska bi uskoro mogla braniti Europu. Europska komisija je u listopadu potvrdila da je primila zahtjev Turske za sudjelovanje u programu „Security Action for Europe” (SAFE) i da ga razmatra. Turska ima drugu najveću vojsku u NATO-u, odmah iza SAD-a. Podsjetimo i da je krajem prošlog mjeseca, naš portal objavio da će Turska kupiti 20 borbenih aviona Eurofighter Typhoon za 10,7 milijardi dolara.
I bez Njemačke, primjetno je da je turska vojna industrija u velikom zaletu u EU. Dobar primjer za to je bila i ovogodišnja vojna izložba ASDA u Zagrebu, gdje je turska vojna industrija bila prisutna u zaista velikom broju.Razlog je, među ostalim, bila i hrvatska namjera kupovine novih korveta za HRM,kao i eventualni interes za izgradnju tvornice streljiva. I u geopolitičkom smislu jača utjecaj Turske u regiji, posebno u kontekstu aktualne izolacionističke politike SAD-a.
