Francuski satirički časopis Charlie Hebdo se danas, 7. siječnja, oko 10.45 sati našao na meti naoružanih napadača. U samu redakciju ovog tjednika upale su dvije naoružane muške osobe, i krenule pucati po ondje prisutnim zaposlenicima tog medija. Prema prvim vijestima, govorilo se o 11 mrtvih i 12 ranjenih (od toga njih 5 u kritičnom stanju), iako je broj smrtno stradalih od tada rastao. Treba posebno napomenuti kako su pri tome poginula i dvojica francuskih policajaca – jedan u samoj sobi gdje se održavao redakcijski sastanak (budući je radio na bliskome čuvanju izvršnog urednika), a onda i drugi – koji se s počiniteljima sreo na cesti, bio višestruko ranjen, da bi mu onda jedan od napadača prišao i ubio ga iz blizine.

Dok je glavni urednik časopisa Gerard Biard u vrijeme napada bio službeno u Londonu, stradao je veći broj sudionika redakcijskog tjednog uredničkog sastanka. Uz izvršnog urednika Stephanea Charbonniera Charba, koji je na tom mjestu bio od 2012. godine, poginuli su i istaknuti karikaturisti ovog tjednika – Georges Wolinski,  Jean Cabut Cabu i Bernard Verlhac Tignous, te niz novinara i redakcijskih suradnika. Uz tragove metaka po fasadama i prozorima obližnjim zgrada, na poprištu napada spominju se i policijska vozila propucanih vjetrobranskih stakala. Prema navodima iz francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, napadači su bili naoružani automatskim oružjem (mediji govore o jurišnim puškama tipa Kalašnjikov), te ručnim protuoklopnim naoružanjem.

Po izvođenju napada, koji je ukupno trajao oko desetak minuta, teroristi su na izlazu iz redakcije časopisa izgleda sreli još policajaca – prvo jedno patrolno vozilo koje je krenulo odgovarati na pozive iz napadnute redakcije, onda još dvojicu policajaca koji su na poprište događanja stigli biciklima, te konačno i posadu još jednog patrolnog vozila. Nakon obračuna s njima, počinitelji su poprište napada navodno napustili u crnome vozilu Citroen DS, ozlijedivši pri tome i nekoliko slučajnih prolaznika. Kretali su se na sjever, kroz pariški 19. arrondissement, prije nego što su izazvali sudar i onda oteli drugo vozilo (navodno sivi Renault Clio). Napadači su konačno napustili središnji dio Pariza, krećući se u smjeru stanice metroa Porte de Pantin. Potjera za njima se produžila u večernjim satima.

Tko su Charlie Hebdo?

“Čarlijev tjednik” je francuski satirički tjednik načelno lijevog političkog usmjerenja, poznat po svojim često grubim i okrutnim ismijavanjima javnih ličnosti i vjerskih autoriteta. Njega su osnovali ljudi okupljeni oko prijašnjeg sličnog časopisa “Hara-Kiri Hebdo”, koji je bio zabranjen nakon ismijavanja smrti francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea. Iako bi se pomislilo da je njihov 1969. godine novoosnovani satirički časopis onda i bio nazvan po pokojnom predsjedniku, iz novog su tjednika tvrdili kako je inspiracija za ime u naslovu stigla od Charlie Brown-a, lika iz kultnog stripa Charlesa M. Schulza. Nakon propasti 1981. godine, Charlie Hebdo je ponovno počeo izlaziti 1992., da bi ga 2012. preuzeo od danas pokojni Stephane Charbonnier Charb.

Kako bilo da bilo, vidljivo je da se tu radilo o ljudima i mediju koji nisu bježali od kontroverze. Među ostalim, nakon što je sud odbacio tužbe skupine francuskih muslimana, u Charlie Hebdo-u su 2006. pretiskali i sporne karikature islamskog proroka Muhameda iz danskog časopisa Jyllands-Posten, koje su dodatno popratili i vlastitim dodacima. Nakon naslovnice s prorokom Muhamedom 2011. godine (slika proroka i natpis “Tisuću udaraca ako ne umrete od smijeha“), čak je magazin na neko vrijeme bio preimenovan u “Charia Hebdo” (“Šerijatski tjednik”), uz tvrdnju kako je i sam prorok ondje gost-urednik. Tom je prilikom zgrada redakcije bila napadnuta zapaljivim projektilima, izgorjela je do temelja, a niz zaposlenika dobivao je prijetnje smrću. Upravo temeljem tog iskustva i danas su na ulazu u ovaj časopis bili policajci – za koje izgleda da su se prvi sukobili s napadačima.

Nakon dodatnih objava karikatura s muslimanskim prorokom 2012. godine (koje su u listopadu 2012. godine potakle i Adama Gadahna, američkog pripadnika Al Qaede, da pozove svoje kolege u napad na ovu redakciju) – Charlie Hebdo nije mirova ni posljednjih tjedana. Nastavno na objave karikatura vezanih uz samozvanoga kalifa organizacije Islamska država Abu Bakra al-Baghdadija, tjednik se u studenom prošle godine ponovo našao na meti poziva na napade i odmazdu iz islamističkih krugova bliskih organizaciji ISIS. Sve to francuske satiričare nije omelo da ovoga tjedna objave priču o novoj noveli Michela Houellebecqa – djelu čija radnja spominje muslimana koji osvoji predsjedničke izbore i onda krene upravljati Francuskom prema šerijatskome zakonu. Spomenuta je priča izašla iz tiska baš danas.

Dok je za 14 sati bila sazvana izvanredna sjednica Vlade zbog ovog tragičnog događaja, u Francuskoj je proglašen i najviši stupanj pripravnosti za borbu protiv terorizma. Ujedno, u 20 sati se očekuje i posebno obraćanje javnosti francuskog predsjednika Hollandea koji je ubrzo nakon pada posjetio poprište događaja.

Što govore okolnosti slučaja?

Iako je bilo razmjerno lako počinitelje smjestiti u širi kontekst radikalnog islamizma, dok se ne ustanovi više detalja, ovaj napad ne treba nužno povezivati i s organizacijom Islamska država iz Sirije i Iraka. Naime, Francuska je proteklih godina bila vrlo aktivna u međunarodnoj borbi protiv islamističkog terorizma, te raznih organizacija koje ovu ideologiju prakticiraju.

———————

———————

Ipak, sam način izvršenja napada – njegova brzina, organiziranost, korištenje teškog naoružanja (navodno i protuoklopno oružje te jurišne puške tipične za razna bojišta širom svijeta, ali ne i za samu Francusku), a onda i slikovni materijal koji pokazuje dobro grupiranje pogodaka na vozilima te zgradama koje se gađalo – ukazuje na određenu profesionalnost njegovih izvršitelja. Uz očiglednu dobru fizičku formu napadača, neslužbeni izvori napominju i da su oni govorili čist francuski, bez naglaska, što može ukazivati na njihovo domaće podrijetlo, jednako kao i njihovo dobro snalaženje u pariškom prometu.

Uz to, kako je proteklih godina jedna od karakteristika islamističkih napada (posebno onih izvođenih pod okriljem organizacije Al Qaeda) bila i njihova simultanost na više odvojenih mjesta – jasan je i određen strah nadležnih službi povodom  današnjeg terorističkog napada u Parizu. Pri tome se ne treba zavaravati. Naime, ako se počinitelje i uhvati relativno brzo (pa predali se oni ili odabrali borbu do smrti), lako bi tu na pomolu moglo biti i jedno sasvim novo poglavlje odnosa Francuske, ali i čitave Europske unije, prema islamskim zajednicama u pojedinim državama ove zajednice. Zato i ne čude brzo dane izjave pojedinih francuskih imama – među ostali i široko citiranog Hasseina Chalghoumija, iz džamije Drancy na sjeveru Pariza, koji ističe:

“Ekstremno sam ljut. To su kriminalci, barbari. Oni su prodali svoje duše paklu. To nije sloboda. To nije Islam, i nadam se da će Francuzi nastupiti ujedinjeno i okončati ovo!“