Mađarska vlada nastavlja s politikom obavezne uplate doprinosa za financiranje obrane, rekao je novinarima na press brifingu u ponedjeljak šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana, Gergelyj Gulyás. S druge strane, njemački ministar obrane Boris Pistorius nezadovoljan je iznosom obrambenog proračuna za 2025 godinu.
U ponedjeljak je mađarska Vlada izvijestila da će kompanije – a radi se o bankama, energetskim i multinacionalnim kompanijama – nastaviti plaćati porez na ekstraprofit po stopi od 2,8 posto i u ovoj godini, prema riječima pročelnika kabineta premijera Viktora Orbana Gergelyja Gulyása koji je jutros predstavio novi Vladin “anti-ratni akcijski plan”. Obveznik ovog nameta je i mađarska naftna i plinska grupa MOL, koja je u ovoj godini računala na nižu kamatnu stopu. Vlada je MOL-u (suvlasniku INA-e) bila podigla poreznu stopu na razliku između tržišne cijene nafte i one na londonskom tržištu i u Rusiji, sa 40 na 95 posto, što znači da je kompanija gotovo cijelu ekstraprofit isplaćivala mađarskoj državi. Budimpešta je u ponedjeljak objavila i da će od multinacionalnih kompanija, banaka i energetskih tvrtki zatražiti da podupru nacionalnu sigurnost uplatom “doprinosa za obranu”, ne navodeći detalje. “S obzirom na kontinuirani sukob (u Ukrajini) Mađarska je multinacionalnim kompanijama, bankama i energetskim tvrtkama uvela obavezu uplate doprinosa za obranu radi potpore nacionalnoj sigurnosti”, navodi Vlada.
Naime, Mađarska je još 2022. bankama, osiguravateljima, maloprodajnim i energetskim tvrtkama, telekomima i avioprijevoznicima uvela porez na ekstraprofit od 2.8 posto, istaknuvši da će prihod koristiti za potporu komunalnim tvrtkama i za financiranje obrane u uvjetima skoka cijena zbog ruske invazije na Ukrajinu. No doprinos je trebalo početi uplaćivati tek sljedeće godine, ali retroaktivno, uključujući i protekle 2 godine. “Rat se otegnuo, nema naznaka poboljšanja u politici sankcija koju Bruxelles provodi i to će dovesti do drastičnog povećanja cijena“, rekao je Orban još u svibnju 2022. godine. Mađarska regulira cijene energije za kućanstva, pa su komunalne tvrtke bile pod pritiskom, a moraju “neodložno ojačati i vojsku”, rekao je onda mađarski premijer, dodavši da će troškove modernizacije vojske financirati iz poreza na ekstraprofit multinacionalnih kompanija zarađen tijekom rata u Ukrajini koji će naplaćivati za 2022. i za 2023. godinu. Gulyás je danas rekao kako Vlada za ovu godinu očekuje prihod od gotovo 400 milijardi forinti od doprinosa za obranu.
Njemačka smanjuje izdvajanja za obranu
Pistorius prisustvuje vježbi “Pacific Skies 24” na Alaski
U Njemačkoj je pak ministar obrane Boris Pistorius (SPD) izrazito nezadovoljan smanjenjem sredstava za obranu u proračunu za 2025., koji je nakon dugotrajnih svađa unutar vladajuće koalicije dogovoren u petak, 05. srpnja. “Moje ministarstvo je dobilo osjetno manje od zatraženog. To je posebice neugodno za mene jer neću biti u mogućnost određene stvari pokrenuti onom brzinom kojom to zahtijeva novonastala situacija povezana sa sigurnosnom prijetnjom“, rekao je Boris Pistorius koji danas prisustvuje NATO vježbi u američkoj saveznoj državi Aljasci. Dodao je kako će u “sljedećim tjednima i mjesecima” sagledati što je moguće, a što ne, uz smanjena sredstva. Naime, socijaldemokratsko-zeleno-liberalna koalicija postigla je u petak, nakon višetjednih svađi koje su u trenucima prijetile čak i raskidanjem koalicije, dogovor oko proračuna za 2025. Ministarstvu obrane je dodijeljeno 52 milijarde eura, umjesto 58, koliko je Pistorius zatražio.
Nakon napada Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. njemački kancelar Olaf Scholz najavio je “preokret u obrambenoj politici Njemačke”, povećanje vojnog proračuna i osnivanja posebnog fonda od 100 milijardi eura namijenjenog modernizaciji Bundeswehra, koji je predviđen mimo proračuna i iz kojeg se već financiraju obrambeni projekti (o čemu je pisao i portal Obris.org). Kancelar je u petak potvrdio da će Njemačka ispuniti najavljene ciljeve uključujući i već ranije postavljeni cilj o obveznom izdvajanju unutar NATO-a u visini od 2 posto BDP-a. Glavni inspektor Bundeswehra Carsten Bauer zatražio je njemačke vlade jamstva za povećanje vojnog proračuna u nastupajućim godinama: “Rusija će do 2029. biti u stanju napasti i zemlje članice NATO-a. Zato je posebno važno da zadržimo visoku razinu odvraćanja“, rekao je Breuer.
