Njemačka vlada planira kupiti 40 posto dionica u europskom proizvođaču tenkova KNDS-u od obitelji koje posjeduju udjele. Tako bi Njemačka došla na isti udio koji posjeduje Francuska, o čemu su se dvije zemlje prethodno dogovorile, objavio je portal Deutsche Wellea. Očekuje se da bi novi njemački udio mogao koštati oko šest milijardi eura, što mora odobriti proračunski odbor njemačkog parlamenta. KNDS planira i izlazak na burzu. Francuska trenutno ima 50 posto udjela u tvrtki, ali namjerava to sniziti na 40 posto. Preostala petina dionica trebala bi otići na burzama u Frankfurtu i Parizu. Berlin je poduzeo korake nakon što se za prodaju odlučio Wegmann, holding obitelji koje drže udjele KNDS-a.
Glasnogovornik vlade Friedricha Merza rekao je da Njemačka kupnjom osigurava nacionalni interes i „dugoročni utjecaj u tvrtki koja je strateški važna za europsku sigurnost i obrambene kapacitete“. Dvije države su u zajedničkom priopćenju navele ambiciju razviti KNDS u vodeću tvrtku namjenske industrije u Europi „koja će služiti francuskim i njemačkim oružanim snagama“. No, ovaj dogovor izaziva i kritike jer njemačka vlada nastavlja izravno ulaziti u vlasništvo tvrtki koje zarađuju proizvodnjom oružja, piše DW. Riječ je o najvećem europskom proizvođaču tenkova, s poznatom njemačkom markom Leopard i francuskim Leclercom. KNDS razvija i sljedeću generaciju tih borbenih vozila. Tvrtka je nastala prije desetak godina spajanjem njemačke obiteljske tvrtke Krauss-Maffei Wegmann i francuskog državnog proizvođača oružja Nextera.
Marco Becht, profesor korporativnog upravljanja na briselskom sveučilištu ULB, kaže da Berlin cilja i zaradu i stratešku kontrolu: „Oni misle – zašto bi ostavili sav novac privatnim investitorima? I zašto država ne bi zarađivala na tvrtkama tako što postaje dioničar?” Declan Power, analitičar za pitanja obrane u dublinskom Institutu za međunarodne i europske poslove, pak vidi značaj dogovora u spremnosti Pariza i Berlina da ojačaju vojne kapacitete: „U Europi se o tome mnogo govori, ali ovaj dogovor je vidljivi korak prema tome da Europa preuzme kontrolu nad vlastitim obrambenim proizvodnim kapacitetima“, izjavio je za DW. „Zaštita teritorija i ljudi srž je obveza odgovorne države, posebno demokratske države“, dodaje Power. Berlin se u priopćenju vezano za ovaj posao pozvao na rusku agresiju na Ukrajinu kao ključni primjer zašto se mora jačati vojska. Osobito treba naglasiti da je riječ o tenkovima, oružju o kojem se često polemički raspravlja nakon iskustava rata u Ukrajini i teških ruskih gubitaka tenkova uporabom ukrajinskih dronova.
Posebna prava za njemačku državu u TKMS
Berlin i sada ima bitan utjecaj na privatni namjenski sektor licenciranjem proizvođača i odobravanjem izvoza oružja. No, čini se da sada želi pojačati kontrolu, ocjenjuje DW. KNDS nije prvi takav dogovor. U listopadu prošle godine vlada je osigurala posebna savjetnička prava i nominacije za nadzorni odbor u proizvođaču podmornica Thyssenkrupp Marine Systems. Državni Kreditni institut za obnovu kupio je 2021. četvrtinu udjela u tvrtki Hensoldt koja proizvodi vojne radare. Posjeduje i 11 posto dionica u divu zrakoplovne industrije Airbusu. „Kad pogledate te primjere, čini se da njemačka država ima sve više interesa za obrambeni sektor i želi biti više uključena“, ocijenio je profesor Becht.
Važnost ovog dogovora
Dogovor oko KNDS-a značajan je za bilateralne odnose Njemačke i Francuske, posebno jer je nedavno zbog nesporazuma neslavno propao zajednički projekt borbenog zrakoplova FCAS. O tome smo pisali na stranicama portala Obris.org u veljači kada smo objavili da je francuski proizvođač Dassault inzistirao na vodećoj ulozi u projektu, što je pak izazivalo nezadovoljstvo u Njemačkoj te konačni kraj projekta. To je mnogima bio signal da nešto ne valja u odnosima.
I sadašnji pregovori oko KNDS-a razvlačili su se mjesecima, ocijenio je DW. Njemačka vlada izjavila je da će raditi u „bliskom dijalogu i na ravnopravnoj osnovi s francuskim partnerima“. Profesor Becht ipak smatra da, iz perspektive Berlina, ovaj dogovor ima elemente suradnje, ali i demonstracije nove vojne snage prema Francuskoj: „Pokazuje novu njemačku volju da se bude konkretniji i čini manje ustupaka“. Dodao je da je „Njemačka sve spremnija reći ‘ne’ umjesto da se jednostavno prilagođava Francuskoj.” Osim toga treba naglasiti da je njemački kancelar Merz otvoreno iznio njemačku ambiciju da njihove oružane snage – Bundeswehr – postanu najsnažnija vojska u NATO Savezu.
