Bugarska i Rumunjska ni ovoga tjedna nisu uspjele ući u schengensku zonu, a odluka o njihovom pristupanju tom bezgraničnom prostoru odgođena je do daljnjega. U proljeće su Bugarskoj i Rumunjskoj veliko NE izrekle Francuska i Njemačka, postavljajući im kao glavni uvjet bržu provedbu pravosudnih reformi, te istinsku i jaču borbu protiv korupcije. Sada su se usprotivile Nizozemska i Finska, ne pristajući čak niti na kompromisni poljski prijedlog. ‘Moramo biti posve sigurni da se u potpunosti provode schengenska pravila,  posebice što se tiče borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala’, pojasnio je  nizozemski ministar za imigraciju Gerd Leers.

Poljaci, kao trenutno predsjedavajući Europskom unijom, predlažu postupni ulazak Bugarske i Rumunjske u schengensku zonu – prva faza odnosila bi se na ukidanje graničnih kontrola u zračnim i morskim lukama do  kraja listopada ove godine, a druga faza – odluka o otvaranju kopnenih granica – bila bi na dnevnom redu tek sljedeće godine. No s obzirom na jasno protivljenje Nizozemske i Finske, taj svoj kompromis najvjerojatnije neće čak ni pokušati ugurati na dnevni red summita šefova država ili vlada EU-a, zakazan za 17. i 18. listopada.

Poljaci su ovo najnovije odbijanje proglasili “posljedicom krize povjerenja u Uniji”, dok su Rumunji najavili da razmišljaju o tužbi pred Europskim sudom pravde, tvrdeći da su  ispunili sve tražene kriterije, te da se iz političkih razloga krše europski  zakoni. Bugari se još nadaju da bilateralni razgovori s članicama EU mogu nešto promijeniti prije summita, ili da bi odluka o njihovom pristupanju mogla biti donesena na izvanrednom sastanku ministara. Za Bugarsku je ovo posebno važno pitanje, budući ih 23. listopada očekuju lokalni i predsjednički izbori. Glavni opozicijski kandidat za predsjednika države, Ivailo Kalfin, upozorio je birače da će Bugarska postati izolirana nastavi li slijediti strategiju trenutnog ministra vanjskih poslova, Nikolaja Mladenova.