U Bruxellesu bjesni rat između narkobandi, što postaje sve opasnije za građane. Pucnjave se događaju svakih nekoliko dana. Sada vlada želi poduzeti mjere – i poziva vojsku u pomoć, objavio je u srijedu, 24. rujna, njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung  (FAZ). Belgijski ministar obrane Theo Francken iz konzervativne flamanske stranke N-VA objasnio je to sažeto: „Maslinasto zelena ostavlja jači dojam od plave“. Stoga će u budućnosti policija patrolirati problematičnim četvrtima Bruxellesa zajedno s vojskom. “Radi se o demonstraciji pune moći države“, rekao je Francken, koji je ovaj plan osmislio s ministrom unutarnjih poslova Bernardom Quintinom, desničarskim liberalnim političarem iz valonske regije.

Ovo podsjeća na Ameriku gdje je predsjednik Donald Trump već rasporedio Nacionalnu gardu u Los Angelesu i Washingtonu, a sada želi poslati naoružane vojnike i u Memphis te Chicago – sve kako bi obuzdao navodno rašireni kriminal. Je li mu to uopće dopušteno kontroverzno je pitanje i osporava se na sudu, naglašava FAZ. I u Belgiji se isprva činilo kao da će pravne zabrinutosti biti odbačene. “Vojska ima zadatak zaštititi integritet nacionalnog teritorija“, rekao je Quintin ranije ovog mjeseca. A to uključuje i borbu protiv kriminala povezanog s drogom i narko-bandama.

Trumpov recept protiv kriminala – Nacionalna garda na ulicama Washigtona

Vladajuća koalicija u Belgiji isprva nije imala problema – svih pet stranaka složilo se. Vođa flamanskih socijaldemokrata, Conner Rousseau, čak je predložio da bi, da je bilo po njemu, vojska već odavno mogla biti raspoređena u Antwerpenu. Patrole u belgijskom glavnom gradu trebale su prema planu početi u listopadu, navodi FAZ. Međutim, ministar obrane ponovno je sjeo i pregledao pravnu osnovu. „Mora postojati pravni okvir koji (vojsci) omogućuje pretres ljudi, zahtijevanje identifikacije ili, ako je potrebno, stavljanje lisica ljudima“, naknadno je izjavio Francken. Da bi se to dogodilo, prvo mora stupiti na snagu novi kazneni zakon – što se neće dogoditi do 8. travnja sljedeće godine, dvije godine nakon što je reforma usvojena. Vojno zakonodavstvo također će biti revidirano na toj osnovi. To bi moralo regulirati relevantne ovlasti za unutarnje operacije. Vlada namjerava dati prijedlog koji će potom morati usvojiti Parlament. Hoće li to biti uspješno za nekoliko mjeseci, ostaje za vidjeti.

Bruxelles već ima iskustva s vojno-policijskim patrolama

Francken je podsjetio da su teško naoružani vojnici već patrolirali ulicama glavnog grada. Početkom 2015., kao odgovor na rastuću terorističku prijetnju, pokrenuta je operacija “Vigilant Guardian”, a nakon napada 2016. godine masovno je proširena. Pet godina skupine od četiri ili pet vojnika s jurišnim puškama više su puta viđane na željezničkim kolodvorima, zračnoj luci i u centru grada. Vojna vozila bila su parkirana na kritičnim točkama, uključujući i ispred Europske komisije. Međutim, vojska je trebala intervenirati samo u slučajevima neposredne opasnosti. Vojnicima nije bilo dopušteno provjeravati ljude, što je izazvalo brojne kritike. Ministar je jasno dao do znanja da se to neće ponoviti pod njegovim vodstvom. Načelnici pogođenih naselja nisu oduševljeni raspoređivanjem vojske. „To je vrlo loša ideja, jer vojska nije ni obučena ni opremljena za to“, kaže gradonačelnik Anderlechta, Fabrice Cumps, socijaldemokrat. „Ako nam savezna vlada želi pomoći, što je naravno bitno, mora ojačati policijske snage i refinancirati policiju i na lokalnoj i na saveznoj razini – posebno odjel za kriminalističke istrage.“ Predstavnici policijskih sindikata također su skeptični. Vojska ne može nadoknaditi nedostatak policijskog osoblja, tvrde. Štoviše, nema iskustva s takvom suradnjom.

Dvadeset pucnjava u pet tjedana

Ministar unutarnjih poslova uzvraća ukazivanjem na strukturnu slabost belgijskog sustava. Lokalna policija je pod upravom gradonačelnika. “Bruxelles je jedini grad na svijetu s nekoliko policijskih okruga“, rekao je Quintin, dodajući da oni djeluju potpuno neovisno jedan o drugome. Primjerice, okrug u blizini Južnog kolodvora prije četiri godine odlučio je ukinuti posebnu radnu skupinu protiv kriminala povezanog s drogom. Da još postoji, možda sada ne bi bilo potrebe za raspoređivanjem vojnika.

Uobičajeni prizori na Gare du Midi u Bruxellesu

Nesporno je da je policija već prije dvije godine izgubila kontrolu nad dijelovima grada. Iz Antwerpena se rat između suparničkih narkobandi proširio na Bruxelles. Pucnjave se ponavljaju u problematičnim četvrtima, posebno na zapadu grada, u Anderlechtu i Molenbeeku, ali i u središtu Bruxellesa, gdje su narko bande stekle uporište. Ove godine već je bilo više od šezdeset pucnjava. Dvadeset ih se dogodilo u samo pet tjedana ovog ljeta, rezultirajući s dva smrtna slučaja i osam ozljeda. Malo se zna o pozadini. Obično se radi o obračunima unutar miljea i ratovima za teritorij. Unosno prodajno mjesto može generirati i do 50.000 eura prihoda tjedno. To dovodi do pucnjava oko relevantnih lokacija, uključujući i one s poluautomatskim oružjem. U blizini Južnog kolodvora, istražitelji su morali zatvoriti kafić koji je prodavao drogu kako bi smirili ulicu.

Bande preuzimaju velike rizike

Policija najavljuje “Veliki plan” za sigurnost – nove sigurnosne kamere i vojne patrole

Bande preuzimaju sve veće rizike, ocjenjuje se u tekstu FAZ-a. Ovih dana borbe se više ne vode isključivo u mraku, već usred bijela dana. To povećava opasnost da se prolaznici nađu na meti. Početkom kolovoza, metak je pogodio vjetrobransko staklo automobila u kojem su se nalazili majka i njezino devetogodišnje dijete. Oboje su se spasili. Glavni državni odvjetnik Bruxellesa Julien Moinil ne krije opasnost: “Svatko tko se kreće Bruxellesom može biti pogođen zalutalim metkom u vjetrobransko staklo ili na pločniku.”

Ova eskalacija privukla je političku pozornost na situaciju, posebno otkako se kriminal sada proširio na dijelove Ixellesa i Saint-Gillesa, popularnih stambenih područja s bogatim stanovnicima u blizini Europske četvrti. Ministar unutarnjih poslova Quintin želi postaviti više nadzornih kamera u javnim prostorima. Odjel za kriminalističke istrage je ojačan, a Moinil, koji je na dužnosti od početka godine, pojačao je borbu protiv bandi.

Samo ove godine uhićeno je više od 1250 ljudi zbog trgovine drogom, ali bande brzo regrutiraju nove članove – posebno u zajednicama u kojima imigranti žive bez dozvole boravka i nemaju što izgubiti. Četrdesetogodišnji državni odvjetnik ne očekuje brz uspjeh: “Ne treba vjerovati da se deset, dvadeset ili čak trideset godina nemara može ispraviti u šest mjeseci“.

Inače, autor ovih redaka, neslužbeno kontaktirajući s osobama malobrojne hrvatske zajednice u Bruxellesu, potvrđuje da se u neke kvartove, mahom migrantske, ne ulazi ako nema za tim neka sušta potreba. Također, većina malo bolje stojećih Belgijaca ili osoba koje rade za EU ili NATO, kojima je sjedište u Bruxellesu, odavno su se preselili u predgrađa ili mirnije kvartove grada radi sigurnosti.