Sada je već sasvim izvjesno – Vijeće za obranu konačno će se održati, i to u petak, 23. svibnja. Na dnevnom redu će biti rasprava o prijedlozima nekih strateških dokumenata u obrani, ali i prijedlog o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja. Nakon 4 godine za isti će stol sjesti donedavni politički neprijatelji – predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, koji su još donedavno zagađivali javni prostor međusobnim najnižim uvredama, a Oružane snage rastezali do mile volje natječući se tko je jači. No sve je to tajanstveno nestalo nakon zadnjih predsjedničkih izbora, pa je pomalo tragikomično  gledati kako su se ovih dana razni dužnosnici krenuli natjecati u što pomirljivijim izjavama.

Danas su u tome prednjačili predsjednik Sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved. Jandroković je nakon sastanka vladajuće koalicije rekao da je pozitivna već sama činjenica da će se sjednica Vijeća za obranu održati nakon dugog razdoblja:

“Dogovorene su dvije teme: Strategija obrane i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Očekujem konstruktivan razgovor i pozitivan zaključak”,

poručio je predsjednik Sabora potvrdivši da rasprava o ovlastima Predsjednika Republike nije na dnevnom redu jer “vremena su vrlo složena i traže odgovornost od svih izabranih dužnosnika“.

Potpredsjednik Vlade Tomo Medved u današnjoj emisiji HRT-a “A sada Vlada” također je zazivao “meku” kohabitaciju premijera i predsjednika:

“Nadam se da će razdoblje pred nama biti usmjereno na kvalitetnu koordinaciju. Moramo zajednički odgovarati na sigurnosne izazove, osobito u ovom složenom geopolitičkom trenutku.”

Medved je pritom podsjetio na porast izdvajanja za obranu:

“Od 2016. godine Vlada snažno investira u sektor obrane. Tada smo na raspolaganju imali 534 milijuna eura, a danas ulažemo 1,5 milijardi eura”,

rekao je Medved, naglasivši kako više od 20 posto tih sredstava ide za modernizaciju i opremanje. Upravo će novi strateški dokumenti usmjeriti ta ulaganja i postaviti okvir za novu fazu razvoja sektora obrane, smatra Medved, nakon čega će uslijediti izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama. I on je potvrdio da se pritom neće dirati u ovlasti Predsjednika:

“Ne govorimo o redefiniranju uloge predsjednika Republike, već o stvaranju preduvjeta za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja mladih. Moramo imati ljude spremne za profesionalne postrojbe, ali i sposobne za pričuvu.”

Zakoni će tijekom lipnja biti upućeni u javno savjetovanje, a Medved očekuje širu društvenu raspravu te podršku i s Pantovčaka:

“Vjerujem da će predsjednik Milanović podržati prijedloge na sjednici Vijeća, te da će oni biti podržani i kroz daljnju raspravu u Saboru.”

Iako je godinama tražio od predsjednika Milanović da se ispriča zbog vrijeđanja HDZ-a i njenih članova, kao i njega osobno, što je bio uvjet da  se uopće razgovara o ključnim pitanjima, premijer Andrej Plenković sve je to zanemario. Jučer je iz Ženeve poručio:

“Očekivanja su da raspravimo dvije teme koje su na dnevnom redu. Jedna je Strategija obrane koju smo dostavili Uredu predsjednika prije više od nekoliko tjedana. Druga je Dugoročni plan razvoja obrane. I jedan i drugi dokument mislim da su kvalitetno pripremljeni i mislim da će se oni prihvatiti, odnosno raspraviti, a kasnije ih Vlada šalje u daljnju proceduru. (…) Ne vidim da će biti nekih velikih prijepora oko ova dva dokumenta”.

Plenković je i danas u Karlovcu  najavio da će osnova Vijeća za obranu biti dva strateška dokumenta, te da se još uvijek poliraju neke sitnice: “Dokumenti su pripremljeni, vode se konzultacije oko nekih sitnih detalja.”

“Bolje ikad nego nikad“, komentirao je danas u Brelima predsjednik Zoran Milanović. Nedavno je, rekao je predsjednik RH, dogovoreno da se sjednica Vijeća za obranu održi između dva kruga lokalnih izbora kako bi se raspravili određeni dokumenti s područja obrane i sada je došlo to vrijeme:

Zoran Milanović u Brelima (Photo: UPRH/Filip Glas)

“Neki dokumenti su i u mojoj ingerencije, a neke Vlada, odnosno vladajuća većina, može donijeti formalno i bez mene, ali bilo bi dobro da se dogovorimo jer kasnije to može imati daljnje reperkusije na upravljanje vojskom. Tu je potreban neprestani razgovor i dogovor ako je moguće. Ja ne mogu odrediti kolika će biti izdvajanja za obranu u Hrvatskoj, to radi Vlada, ali onda preuzima i odgovornost za uspjeh ili neuspjeh“.

Predsjednik Milanović potvrdio je da bi se trebalo razgovarati i o ponovnom uvođenju vojnog roka, „ali sa svim ograničenjima koja nameće hrvatski Ustav“, dodavši da se svatko od toga može izuzeti i tražiti civilnu formu služenja vojnog roka: „Mislim da je ovo kako je zamišljeno bolje od onoga što imamo trenutno. Trenutno nemamo ništa“.

Pritom je istaknuo zabrinutost zbog trenutnog stanja pričuve:

“Mislim da ostajemo bez pričuve, a pričuvnici su ljudi koji su imali neku vojnu obuku. Zadnja vojna obuka je bila bazična 2007. godine. Dakle, to su ljudi koji su sad 18 godina stariji i uskoro neće biti za ono što vojska zahtijeva. Potrebno je motivacijom i pozivom nagovoriti jedan veći broj ljudi da se uključe u obuku koja bi trajala dva mjeseca. Kraće ne može i to je prekratko. Ali, i to je bolje nego što je bilo do sada“.

Milanović je usput komentirao i najave o mogućem povećanju izdvajanja za obranu na čak 5 posto BDP-a:

Ministar obrane Ivan Anušić i načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid – u očekivanju Vijeća za obranu

„To nije zakon. Dakle, ako NATO donese takvu odluku na sljedećem samitu, to nema zakonski karakter. Hrvatska se sigurno neće protiviti takvim zaključcima, ali da ćemo ih biti u stanju provesti – nećemo. To je previše. Trenutno trošimo manje od dva posto. A dva posto je trenutno dvije milijarde dolara. A sad pazite što je pet posto, to je pet milijardi jer, prema zadnjim podacima, naš ukupni nominalni BDP je praktički 100 milijardi dolara. Dakle, zvuči jako puno, ali pitanje je što s tim možeš kupiti.“

Oprema je, kaže Milanović,  užasno skupa, a i ne može se više dobiti u nekom kraćem roku, kao što je bilo prije rata u Ukrajini:

“Mi ne možemo kupovati od Kineze ili od Rusa, to je kraj priče. Onda smo na jako suženom tržištu. A jako suženo tržište znači monopol i mogućnost svakog odsustva kompetitivne utakmice. A to na kraju netko treba platiti, a to plaćaju hrvatski ljudi, građani, porezni obveznici. I nema tu Vlada nekakav manevarski prostor, ali ono što može je da cijelo vrijeme vodi računa o tome da to ne preplaćujemo jer cijene su nezamislive s obzirom na to što sustavi pružaju i što potencijalni protivnik može imati da ih neutralizira i uništi. Ogromni su to novci.”

I tako se u općem suglasju dočekuje sjednica Vijeća za obranu kada će “plameni jazavac”, “54-godišnji  šmrkavac”, “herojski zec” i  “korumpirani ludonja” napokon sjesti za isti stol i razgovarati kao odrasli ljudi.