Poljski predsjednik Andrzej Duda boravi danas u Hrvatskoj – radi se o njegovom oproštajnom posjetu budući mu je drugi mandat predsjednika Poljske pri kraju. Za mjesec dana, točnije u nedjelju 18. svibnja Poljaci izlaze na predsjedničke izbore na kojima, prema dosadašnjim anketama, najviše šanse ima gradonačelnik Varšave Rafal Kazimierz Trzaskowski.
Još uvijek aktualni poljski predsjednik Duda najprije se sastao s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, a potom i s premijerom Andrejem Plenkovićem. Sudeći prema izjavama nakon sastanka, Milanović i Duda ponajviše su razgovarali o aktualnim geopolitičkim promjenama i ulozi NATO saveza u njima.
“Lojalni smo svojim saveznicima u NATO-u, to je veza odanosti i vjernosti na neki način kroz zajedničku pripadnost Sjevernoatlantskom svezu i Sjevernoatlantskom ugovoru. A sve izvan toga je hladan i nepoznati svijet – posebno iz perspektive države kao što je Hrvatska – koji promatramo i u koji se ne možemo previše uplitati. Poljska je rekla da neće slati vojsku u bilo kakvu hipotetsku misiju u Ukrajinu koja bi se mogla pretvoriti vrlo lako i vrlo brzo u borbenu misiju. Poljska u tome očito ne želi sudjelovati, ni Hrvatska neće. To je tema o kojoj se uvijek može razgovarati – nisam za to da se neke teme tretira kao tabu teme – ali smatram da to nije ispravan put”,
izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović nakon sastanka i razgovora s poljskim predsjednikom. S druge pak strane:
“Zamolio sam gospodina Predsjednika da se broj hrvatskih vojnika s vremenom poveća jer tako pokazujemo da smo prisutni”,
rekao je predsjednik Duda, vrhovni zapovjednik poljskih Oružanih snaga.
„Mi smo članica NATO-a, bit ćemo prisutni tamo gdje je NATO prisutan, bit ćemo prisutni u NATO članicama, ali preko toga ne“,
ponovio je predsjednik Milanović, upozorivši pritom da Europa treba biti samostalnija u odnosu na SAD:
„Europa se u nekim aspektima učinila ovisnom o Sjedinjenim Američkim Državama, to treba promijeniti, treba biti autonomiji u vanjskoj politici i koliko je moguće solidarniji. I trebamo biti svjesni da, kada govorimo o nekakvim postocima izdvajanja BDP-a za obranu, da nas stvarnost demantira – moramo govoriti o tome što za određeni postotak možemo kupiti“.
Poljska trenutno najviše ulaže u svoju vojsku – čak oko 5 posto BDP-a, pa ni ne čudi da je Duda prije završetka mandata poslao službeni dopis glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu s pozivom da se na summitu Saveza u Den Haagu u lipnju ove godine donese odluka o povećanju izdataka za obranu na najmanje tri posto BDP-a. Duda se složio s Milanovićem da je ključno jačati europsku obranu, ali i kapacitete proizvodnje naoružanja. Pritom je hrvatskom predsjedniku nahvalio južnokorejski tenk K2 kao dobru ponudu za europske države, budući je do sada u nekoliko navrata Milaanović izjavljivao da su tenkovi Leopard koje Hrvatska planira kupiti od Njemačke puno preskupi.Osim toga, Duda je najavio i početak proizvodnje suvremenog oklopnog vozila Borsuk koji bi, smatra, mogao biti interesantan i hrvatskoim Oružanim snagama. Osim naoružanja, Duda je Milanoviću ponudio i pomoć poljske granične policije, koja se od 2021. bori s valovima migranata koji dolaze iz Bjelorusije kao posebnim oblikom hibridnog rata. “Ako će vam trebati pomoć, poljski granični stražari su tu, dobro opremljeni i obučeni“, naglasio je Duda.
Nakon Pantovčaka, poljski predsjednik otišao je u Banske dvore na sastanak s premijerom Plenkovićem. Prema Vladinom priopćenju, hrvatski premijer je “upoznao poljskog predsjednika s pozitivnom gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj, a razgovaralo se i o jačanju suradnje u energetici, turizmu i obrani.” I oni su razgovarali o “aktualnim globalnim izazovima, transatlantskim odnosima EU-a i SAD-a, važnosti daljnje potpore Ukrajini i postizanju pravednog i održivog mira, kao i o prilikama u jugoistočnoj Europi“. Također, “poseban naglasak bio je na Inicijativi tri mora čije će predsjedanje u jubilarnoj desetoj godini, nakon Poljske, preuzeti Hrvatska,” priopćila je Vlada RH.
*Photo: Ured predsjednika RH/Dario Andrišek, Marko Beljan, Filip Glas; Vlada RH
