Nova povjerenica Europske unije  za pripremu i upravljanje krizama i povjerenica za jednakost, Belgijanka Hadja Lahbib, koja je prošlog tjedna prošla saslušanje u Europskom parlamentu, u svom predstavljanju nije ni spominjala Civilnu zaštitu Europske unije. To je bitan pomak u odnosu na prethodnog povjerenika, Slovenca Janeza Lenarčiča, koji je naglašavao važnost Civilne zaštite u svom resoru. Lahbib je predsjednica Komisije Ursule von der Leyen nominirala kao kandidatkinju za povjerenicu za “Pripravnost i Krizno upravljanje” te za “Jednakost”. To je portfelj zbog kojeg je čak šest odbora smjelo postavljati pitanja prije nego što Europski parlament odluči je li prikladna za povjerenicu i je li prava osoba za ovlasti koje su joj dodijeljene.

Hadja Lahbib – ipak je nisu potopili repovi iz Ministarstva vanjskih poslova

Kao što se očekivalo, navode dobro upućeni europski mediji, nekoliko zastupnika u Parlamentu postavilo je pitanja o  Lahbib kao ministrici vanjskih poslova u belgijskoj saveznoj vladi – kao što je npr. izdavanje viza delegaciji iz Irana u lipnju 2023. To je gotovo dovelo do njezine ostavke. “Jeste li u međuvremenu došli do novih spoznaja?”, željela je znati Assita Kanko (N-VA). Lahbib je odgovorila da je briselska vlada bila odgovorna za poziv iranskog gradonačelnika, “protivno savjetu mojeg Ministarstva”. Pitanje je završeno prošle godine glasanjem o povjerenju iz kojeg je Lahbib, prema njezinim riječima, naučila da kao povjerenica želi surađivati ​​s Europskim parlamentom “u istom duhu”.

Također je obnovljeno i pitanje o njezinu putovanju na ukrajinski poluotok Krim 2021. godine, tada još kao novinarka RTBF-a. To je u Belgiji izazvalo kontroverzu jer je putovanje išlo preko ruskog teritorija i jer je Lahbib putovala na ruski poziv. U Parlamentu je zanijekala da ju je pozvala “Putinova kći”. “To je bila umjetnica koja je živjela u Belgiji”, rekla je Lahbib.

Lahbib je iskoristila pitanje kako bi naglasila svoju privrženost neovisnosti i suverenitetu Krima i Ukrajine. Istaknula je da se uvijek  zalagala za slanje F-16 aviona i humanitarnu pomoć Kijevu, da je sama nekoliko puta otputovala u ukrajinski glavni grad i prošli mjesec posjetila vojnu bolnicu u Neder-Over-Heembeeku s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. “I pod belgijskim predsjedanjem EU-om učinjen je povijesni korak kako bi se otvorili pregovori o pristupanju s Ukrajinom i Moldovom”, pohvalila se. Također, izviješća govore kako su se tijekom saslušanja zastupnici u Europskom parlamentu uglavnom usredotočili na njezin portfelj jednakosti, postavljajući pitanja o rodnoj ravnopravnosti, spolno reproduktivnom zdravlju, pobačaju i pravima žena, ali su se tek povremeno zadubili u pripravnost, izazivajući kandidatkinju za povjerenicu u vezi s njezinim planovima da pripremi Europu za suočavanje s budućim krizama. Kroz sve to, Lahbib je navodno pokazala jasno razumijevanje svojih ovlasti i s lakoćom je skakala s jednog pitanja i teme na drugu, nabrajajući razne obveze i planove za svoj mandat povjerenice.

U Ukrajini je putovanje na okupirani Krim kazneno djelo

S druge strane, oko druge kandidatkinje bilo je puno manje upitnih stvari. Naime, kandidatkinja za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas prošla je saslušanje u Europskom parlamentu naglasivši kao prioritet, međuostalim, pobjedu Ukrajine u ratu protiv Rusije. “Stanje na bojišnici je vrlo teško i zato moramo pomagati svaki dan, danas, sutra i koliko god bude trebalo i s onoliko vojne, financijske i humanitarne pomoći koliko je potrebno“, rekla je Kallas euro-parlamentarcima. Istaknula je da je neprihvatljivo da Rusija, Iran i Sjeverna Koreja proizvode više vojne opreme i streljiva nego cijela euroatlantska zajednica, da EU treba jačati obrambenu industriju, sa čime bi ujedno i NATO postao jači. “Moramo više investirati u obranu i preuzeti više odgovornosti“, rekla je bivša estonska premijerka, dodajući da Europa ne treba imati zasebni vojni savez, te da je NATO najbolje rješenje.

Ujedno je istaknula da EU u politici proširenja u sljedećih pet godina mora imati jasne rezultate: “U sljedećih pet godina moramo imati jasne rezultate. Proširenje je geostrateška investicija i čini našu Uniju jačom, a nove članice naše europske obitelji stabilnijim i sigurnijim“, rekla je Kallas u uvodnom govoru na saslušanju u Europskom parlamentu. Dodala je da “današnji problemi naših susjeda” sutra postaju naši problemi te da EU ima veliku privlačnu snagu za Zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju. Bivšu estonsku premijerku na mjesto visoke predstavnice imenovali su čelnici država članica i trebala bi zamijeniti Španjolca Josepa Borrella, koji se ovih dana oprašta od funkcije u Europskoj komisiji.

Kaja Kallas i Josep Borrell – uskoro smjena na vanjskopolitičkom tronu EU