Proteklih dana nema niti jednog svjetskog medija koji nije prenio izjavu povjerenika za vanjsku politiku EU Josepa Borrella o europskoj pomoći Ukrajini u vidu ustupanja borbenih aviona. Nema tko nije zbrojio da bi se moglo raditi o čak 70 lovaca iz Poljske, Slovačke i Bugarske; kao o zemljama koje u svojim zračnim flotama imaju Ukrajincima dobro poznate borbene avione MiG-29 i Su-25. Spominjala se čak i mogućnost da SAD za početak Poljskoj nadomjeste dio aviona svojim avionima F-16 iz zaliha. Ugledni list Politico čak je u ponedjeljak najavio da su prvi ukrajinski piloti stigli u Poljsku kako bi preuzeli prvu isporuku aviona, pri čemu je Poljska čak figurirala kao zemlja iz koje bi donirani avioni za Ukrajinu mogli polijetati i slijetati tijekom akcija. No jučer je postalo jasno da će se ta ideja teško realizirati, a jučer poslijepodne došla je tome i konačna potvrda.
Prvi koji je rekao da je ideja o europskim lovcima za Ukrajinu apsurdna bio je bugarski premijer Kiril Petkov. On je u ponedjeljak održao brifing za novinare na kojem je jasno rekao:
„Nismo preuzeli nikakve obaveze kada su u pitanju bugarski borbeni avioni. Trenutno imamo nekoliko aviona koji lete i ne možemo ih isporučivati u drugu zemlju. Druga lažna vijest koju sam danas čuo je da ćemo poslati vojsku u Ukrajinu. U ove dvije tvrdnje nema apsolutno ništa točno“.
Potom je i bugarsko Ministarstvo obrane objavilo: „Vezano za medijske upite o mogućoj opskrbi ukrajinskog Ratnog zrakoplovstva bugarskim borbenim avionima, obavještavamo vas da se takva tema nije raspravljala u Ministarstvu obrane“. Razloga za ovakav jasan bugarski stav ima nekoliko – prije svega, u aktualnom rusko-ukrajinskom ratu Bugarska se nastoji držati po strani, svjesna svojih odnosa s Rusijom, ali i tenzija na Crnome moru. Zato je Bugarska pripremila za Ukrajinu samo humanitarnu, a ne i vojnu pomoć, koju bi ionako najprije trebala odobriti bugarska Narodna skupština. No drugi razlog ovom rezolutnom stavu je i nedavna obavijest Veleposlanstva SAD-a u Bugarskoj o tome da će kasniti isporuka novih F-16, koje je Bugarska naručila i unaprijed platila. Strah od kašnjenja novih aviona posredno je izrekao i premijer Petkov: „Mi općenito imamo manjak aviona, ne možemo dati niti jedan avion ikome. Imamo mali broj aviona koji su operativno sposobni, i imamo problem s nabavom rezervnih dijelova“, rekao je Petkov nazvavši cijeli Borrellov plan – apsurdnim.
Nešto diplomatičnija bila je Slovačka, koja je potiho rekla da ne bi ni ona slala svoje Fulcrume Ukrajini, dok je konačna potvrda takvih stavova došla iz Poljske.
Glavni tajnik NATO-a u posjetu Poljskoj (Photo: NATO)
Jučer je, naime, glavni tajnik NATO-saveza Jens Stoltenberg osvanuo u Poljskoj, gdje je obišao NATO vojnike raspoređene za potrebe zadaća ojačanja Prednje prisutnosti NATO saveza, te je zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom posjetio poljsku zrakoplovnu bazu Łask. Novinari su Stoltenberga jasno pitali jesu li europski lovci već tranferirani Ukrajini, i hoće li NATO zemlje omogućiti Ukrajini korištenje svojih baza. Stoltenberg je odgovorio:
„NATO je solidaran s Ukrajinom. NATO saveznice usvojile su ozbiljne sankcije za Rusiju zbog njene potpuno neopravdane i nepromišljene invazije na Ukrajinu, i mi ćemo Rusiju i Bjelorusiju smatrati odgovornima za sve što čine omogućavajući rusku invaziju na Ukrajinu. O tim smo sankcijama govorili u telefonskom razgovoru s predsjednikom Bidenom i predsjednikom Dudom, te drugim čelnicima NATO i EU. NATO saveznici pružaju različite vrste vojne potpore: materijalnu – protutenkovsko naoružanje, sustave protuzračne obrane i drugu vrstu vojne opreme za Ukrajinu, te humanitarnu pomoć, kao i financijsku potporu. Ali NATO ne smije biti dio sukoba. NATO neće slati vojnike u Ukrajinu, niti će premještati zrakoplove u ukrajinski zračni prostor. Dakle, mislim da je na predsjedniku Dudi da odgovori na pitanje o potencijalnim poljskim zrakoplovima koji su dostupni ukrajinskom ratnom zrakoplovstvu”.
Prozvani poljski predsjednik potom je bio vrlo jasan:
Poljski predsjednik: interesi NATO-saveza ispred interesa EU (Photo: NATO)
„Kao što je Glavni tajnik rekao, ne šaljemo nikakve avione u Ukrajinu jer bi to otvorilo pitanje vojnog uplitanja u ukrajinski sukob. Mi ne ulazimo u taj sukob. NATO nije strana u tom sukobu. Međutim, kao što sam rekao, mi podupiremo Ukrajinske s dostavom humanitarne pomoći. Međutim, nećemo slati nikakve avione u ukrajinski zračni prostor”.
Europski povjerenik Borrell tako je, čini se, jako požurio s najavom europske pomoći Ukrajini u vidu slanja u Ukrajinu rabljenih borbenih aviona zemalja članica EU za koje Ukrajincima ne treba dodatna obuka prije njihove borbene uporabe. Jedno je, ipak, europska pomoć, a drugo – izravno uplitanje NATO-saveza u rat u Ukrajini. Suočen s višekratnim ruskim prijetnjama, glavni tajnik NATO-a odlučio je povući ručnu kočnicu, poručujući Bruxellesu da je Savez još uvijek glavni kada su ratovi i ratni sukobi u pitanju.
